Vodstvo Hrvatske poštanske banke odabralo je dobar trenutak za lansiranje stambenih kredita u kunama. Valutna klauzula, mnogima i inače trn u oku, trenutno je u akutnoj fazi omraženosti, ponajprije zbog kredita vezanih uz švicarski franak. Iako su dometi te novosti u ponudi stambenih kredita ograničeni, kampanji HPB-a time je zajamčen pozitivan prizvuk, tim prije što zbog specifične valutne strukture izvora u odnosu na druge banke (kojima su oni dominantno eurski) nije realno očekivati masovniji odgovor konkurencije.

Kunski stambeni kredit, doduše, nosi nešto veću kamatnu stopu nego eurski, ali oni koji su se opekli rastom franka iskusili su kako utjecaj valutnog rizika na veličinu anuiteta može osjetno nadmašiti efekt povoljnije kamatne stope. Ta lekcija sve do "slučaja CHF" nije bila jako uvjerljiva jer je raspon oscilacija tečaja euro/kuna sve vrijeme od uvođenja kune bio mali (oko 8% ili plus-minus 4%). Koliko će klijenti zagristi za kunski stambeni kredit HPB-a, ostaje vidjeti, no činjenica je da njime preuzimaju kamatni, ali ne i rizik promjene tečaja. On ide banci. Hipotetski, u slučaju znatnije deprecijacije kune prema euru realno je pretpostaviti da bi se dio kunskih depozita pretvarao u eurske. Takav tečajni scenarij, doduše, ne sugerira ni dosadašnji slijed ni politika i opredjeljenje HNB-a, no u to slučaju HPB bi mogao računati na amortizirajući učinak razmjerno velikog udjela de facto transakcijskog novca koji nije na udaru konverzija. S druge strane, ta je činjenica i ograničavajuća. U banci su svoju odluku odvagali i "s aspekta likvidnosne situacije", a to osim stanja likvidnosti podrazumijeva i ročnu strukturu. Sve u svemu, bujanje udjela dugoročnih, stambenih kredita ima objektivna ograničenja pa ne čudi što je HPB svoju ponudu predstavio kao akcijsku (do kraja godine, uz mogućnost produljenja) okvirno odredivši i kvotu od oko pola milijarde kuna. Za banku bi to značilo praktički utrostručenje portfelja stambenih kredita. Ali i važnije od toga je što bi time pridobila nove klijente koji bi glavninu svog poslovanja s bankama prebacili kod nje. U cijeloj priči, konačno, nije nevažna ni perspektiva eurozone za Hrvatsku. Poživi li eurozona, i 30-godišnji kunski krediti mogli bi za sedam, osam godina ispasti eurski.