Prosječna godišnja neto zarada u državi lani je iznosila 58.092 kune ili oko 7960 eura, otprilike kao mjesečna plaća srednje plaćenog menadžera. Radnik na minimalcu, koji je lani iznosio 1.796 kuna neto, za cijelu je godinu zaradio samo 21.552 kune, odnosno oko 2.953 eura. Iako su hrvatski građani lani zarađivali oko 3000 kuna više nego 2006. godine, s prosječnom plaćom od 4.841 kune većina obitelji nije mogla dogurati do kraja mjeseca bez kredita, minusa na tekućem računu ili dodatnog rada na crno.

Više od polovice zaposlenih zarađuje manje od prosječne plaće, a njih oko 50.000 životari na minimalcu. Turobnu socijalnu sliku popravljaju krediti, a kreditna zaduženost građana popela se na gotovo 114 milijardi kima. Čak 47,6 posto, odnosno gotovo polovica kredita su nenamjenski i krediti po kreditnim karticama, koje se dižu za preživljavanje od plaće do plaće.

Nezavisni hrvatski sindikati izračunali su da svaka obitelj u prosjeku duguje bankama 90.973 kune, a svaki zaposleni dužan je 77.397 kuna ili čak 15,4 prosječnih plaća. O pravoj epidemiji života na kredit pokazuje i podatak da je kreditna zaduženost stanovništva od 1999. godine porasla čak 6,7 puta. Prije devet godina građani su Bankama dugovali samo 17 milijardi kuna, a sada 114 milijardi.