Gotovo polovica članica eurozone smatra da bi veći teret grčke krize morali snositi privati kreditori, javlja Financial Times pozivajući se na izjave europskih čelnika.

Naime, do neslaganja je došlo nakon procjene prema kojoj su financijske potrebe Grčke puno veće nego što se mislilo prije dva mjeseca. Na prvoj liniji otpora su Njemačka i Nizozemska, iako izvori Financial Timesa nisu imenovali sedam od 17 država eurozone koje su protiv.

Francuzi se također protive toj ideji, ali i Europska središnja banka (ECB). Stav je ECB-a da opterećivanje privatnog sektora grčkim dugom moglo izazvati novi pad vrijednosti dionica europskih banaka, koje ionako ne kotiraju dobro.

Kako mnogi analitičari upozoravaju da Europi prijeti velika bankovna kriza, koja bi gurnula svijet u novu recesiju, grčki premijer George Papandreou mnogo ulaže kako bi uvjerio Njemačku da njegova vlada čini sve što je moguće da provede drastične mjere štednje.

"Mogu garantirati da će Grčka ispuniti svoje obveze", izjavio je Papandreou tijekom nedavnog posjeta Berlinu.