Puno dojmljivije zvuči višak opće države od 1,6 milijardi kuna, ali on ne znači da država ima novca i da može trošiti više iz proračuna. To jednostavno znači da su fondovi, poput Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Fonda za energetsku učinkovitost, DAB-a te tvrtke Hrvatske vode i Hrvatske ceste imale dobro polugodište te da lokalna država nije imala deficit. Prihodna strana proračuna zanimljiva je utoliko da pokazuje koliko Hrvatska i dalje ovisi o potrošnji građana.

Od gotovo 60 milijardi kuna prihoda države, čak 29,5 milijardi kuna, odnosno polovica, dolazi od PDV-a i trošarina. PDV je rastao za milijardu kuna u odnosu na godinu ranije, a trošarine za oko pola milijarde kuna pa je sasvim supstituiran gubitak prihoda od poreza na dohodak. Porezni prihodi ostali su tako na gotovo istoj razini kao i lani, odnosno tek su 200 milijuna kuna veći, ali treće tromjesečje donijet će veći iskorak.

Zanimljivo je da su doprinosi za mirovinsko osiguranje skočili 7,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Za mirovine se tako prikupilo 11,1 milijarda kuna, ali istovremeno je za isplatu mirovina država isplatila 19,4 milijardi kuna. Najavljuje se i da će u drugom dijelu godine mirovine i rasti zbog usklađivanja pa se i rupa u proračunu širi.

Država je povećala i rashode za svoje zaposlenike, a to je posljedica kolektivnih ugovora. Rashodi za plaće i doprinosi veći su za 650 milijuna kuna, ali skočili su i rashodi za dnevnice, službena putovanja, prijevoz i odvojeni život.

Refinanciranje duga i manje zaduživanje štede ozbiljan novac pa je tako za kamate u prvom polugodištu izdvojeno 4,8 milijardi kuna, odnosno 400 milijuna kuna manje nego lani. Treba napomenuti i da su prihodi od imovine države podbacili i ovu godinu.

Prihodi su tek na 37 posto plana za tekuću godinu i donijeli su u proračun tek 460 milijuna kuna. Manji su prihodi od dividendi državnih tvrtki, ali i od koncesijskih naknada te od prodaje.