Nakon što je iz Ministarstva financija stigao prijedlog izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju kojim će se ograničiti visina dopuštenog minusa po tekućem računu do iznosa mjesečne plaće, stigle su i reakcije građana koji kažu da im neće preostati ništa drugo nego da proglase osobni bankrot.

Prema posljednji podacima Fine oko 230 tisuća hrvatskih građana ima blokirane račune, a ukupno duguju više od 15 milijardi i 300 milijuna kuna. Otkad Fina provodi ovrhe, od građana je naplaćeno 4 milijarde i 300 milijuna kuna.

Mnoge razvijenije zemlje imaju institut osobnog bankrota godinama u primjeni, poput Francuske, Njemačke, Švicarske i susjedne Slovenije. Kada građani upadnu u probleme zajedno s vjerovnicima uz kontrolu i nadzor postižu dogovor da u određenom vremenskom razdoblju, obično od tri do pet godina, riješe svoja dugovanja.

Institut osobnog bankrota je jedan nadzirani proces koji pruža priliku za novi početak, za razliku od ovršnog zakona koji često od građana stvara socijalne slučajeve. Iako se u Hrvatskoj on očekuje već niz godina, građani, i da žele, ne mogu proglasiti osobni bankrot.

Iz Ministarstvo pravosuđa odgovaraju nam da je osnovana radna skupina za izradu navedenog zakona te da se "zbog iznimnog značaja instituta i njegove osjetljivosti analizira institut stečaja potrošača u europskim pravnim sustavima i praksi."

"Europska komisija pripremila je Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća koji izmjenjuje Uredbu Vijeća br. 1346/2000, od 29. svibnja 2000. o stečajnom postupku. Prijedlog Uredbe je u ovom trenutku u postupku pred Vijećem Europske unije, a prema Prijedlogu Uredbe njezino područje primjene proširilo bi se i na stečaj potrošača" kažu u Ministarstvu.

S obzirom na to da Uredba predstavlja opći akt koji se u cijelosti izravno primjenjuje u državama članicama, možemo zaključiti da će se ona primjenjivati i u Hrvatskoj s (očekivanim) prvim danom srpnja ove godine.