Hrvatske porezne vlasti sve su uspješnije i učinkovitije u prikupljanju poreza, navodi se u najnovijoj analizi Instituta za javne financije koju potpisuje Vjekoslav Bratić. Naime, u razdoblju od 1997. do 2001. porezne su vlasti za svaku kunu prikupljenog poreza utrošile 2,18 lipa dok je u razdoblju od 2002. do 2006. svaka kuna državu koštala 1,90 lipa.

Bolja učinkovitost znači što veći iznos prikupljenih sredstava uz što manje troškove. Od 1997. do 2006. udio troškova poreznih vlasti u BDP-u, te proračunskim i poreznim prihodima se smanjio, navodi Bratić. To bi značilo da su doista sve uspješnije u prikupljanju poreza, no u analizi IJF-a Bratić napominje da s takvim zaključkom treba biti oprezan, jer su značajno povećani i BDP i proračunski i porezni prihodi.

Naime, od 2002. godine u prihode državnog proračuna su uključeni i doprinosi, u određenim razdobljima su na rast tih prihoda utjecali prihodi od privatizacije, navodi se u analizi, a na porezne su prihode mogli utjecati rast industrijske proizvodnje i prihoda poduzeća.

S druge strane, ističe Bratić, i troškovi poreznih vlasti stalno rastu, izuzev između 2000. i 2002. godine. Njihovi ukupni troškovi, prema podacima koje je prikupio IJF, 1997. godine iznosili su 709 milijuna, a 2006. godine 1,1 milijardu, što je porast od 56 posto. Broj zaposlenih povećao se za 10 posto.

Nesrazmjerno povećanje troškova u odnosu na broj zaposlenih tumači se i ulaganjima radi prilagodbe primjerice Carinske uprave zahtjevima EU, a autor na kraju analize navodi kako u vrijeme pojačanih financijskih potreba porezne službe moraju i dalje insistirati na što učinkovitijem prikupljanju poreza, ali i na smanjenju ukupnih troškova. Ono međutim ne smije ići na uštrb ulaganja u infrastrukturu, specijalizaciju i stimuliranje službenika, koji su, zaključuje Bratić, također utjecali na dokazano sve veću prosječnu učinkovitost poreznih i carinskih vlasti.