Potrošnja ugljena rast će u prosjeku 0,2 posto godišnje, s 5.355 milijuna tona ekvivalentnih ugljenu (Mtce) u 2017. godini na 5.418 Mtce u 2023., procjenjuje ta agencija sa sjedištem u Parizu.

Svoje procjene IEA je objavila svega nekoliko dana nakon što se gotovo 200 zemalja dogovorilo da će provesti značajni klimatski sporazum usmjeren suzbijanju emisija fosilnih goriva kako bi rast globalne temperature u ovom stoljeću iznosio ispod dva stupnja Celzijusa.

Ugljen ostaje drugi najveći svjetski izvor primarne energije nakon nafte te najveći izvor goriva za proizvodnju električne energije. „U sve većem broju zemalja eliminacija proizvodnje na ugljen ključni je cilj klimatskih politika. No, u drugim zemljama ugljen ostaje preferirani izvor električne energije i smatraju ga obilnim i jeftinim", priopćili su iz IEA.

Kako bi svijet ispunio svoje klimatske ciljeve, potrebno je više raditi na razvitku tehnologija za hvatanje, skladištenje i uporabu ugljika (CCSU) koja hvata i potom pohranjuje ugljični dioksid pod zemljom ili ga koristi u drugim industrijama.

„Fosilna goriva će biti tu još dugo vremena. Zato je jedini način rješavanje naših dugoročnih klimatskih ciljeva i hitno adresiranje učinaka onečišćenog zraka na zdravlje, dok u isto vrijeme treba osigurati da što više ljudi diljem svijeta ima pristup energiji, što će zahtijevati pristup koji integrira snažne politike s inovativnim tehnologijama. Jednostavno rečeno - kako bi ispunili naše ciljeve održivosti, ne može biti budućnosti za ugljen bez CCSU-a", ustvrdio je izvršni direktor IEA Fatih Birol.

Diljem svijeta u pogonu je svega 18 velikih postrojenja za hvatanje i skladištenje ugljika, prema Global CCS Institutu.