Dok su se od početka krize investicije stranaca godišnje smanjivale i više od 80 posto, devize koje šalju iseljenici kontinuirano su rasle. U odnosu na 2008., pokazuju podaci HNB-a, veće su za četvrtinu, piše Jutarnji list.

Hrvatski gastarbajteri, svi oni koji kud šalju dio plaće, povremeno pomažu obitelj ili dobivaju mirovinu iz inozemstva lani su u zemlju poslali milijardu i 679 milijuna eura, oko 40 milijuna više nego godinu ranije, piše Jutarnji list.

Koliko su značajne te osobne doznake, govori podatak da su gotovo četiri puta veće od iznosa koji su u Hrvatsku lani donijeli strani ulagači.

Dok su se od početka krize investicije stranaca godišnje smanjivale i više od 80 posto, devize koje šalju iseljenici kontinuirano su rasle. U odnosu na 2008., pokazuju podaci HNB-a, veće su za četvrtinu.

Taj je trend prisutan i u drugim zemljama u razvoju i, kako navodi Svjetska banka, doznake su vrlo važan izvor deviza za njihovu vanjsku likvidnost, ali i za poboljšanje kućnih budžeta. - Porast vrijednosti primljenih doznaka ne može se objasniti specifičnim događanjima.

Prije se radi o konstantnom umjerenom rastu tijekom višegodišnjeg razdoblja, s izuzetkom 2009., u kojoj primjećujemo lagani pad ili stagnaciju zbog početka globalne krize, objašnjavaju u HNB-u. Prema podacima Svjetske banke, doznake u Hrvatsku godišnje iznose 3,6 posto BDP-a.