- 17.05.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni dobitak, Adris najlik...
- 17.05.2024 Rekordna inflacija natjerala Britance na štednju
- 17.05.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - travanj 2...
- 17.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi dan završili različitih predznaka uz uveć...
- 16.05.2024 Scholz upozorava na protekcionizam nakon američkih carina Ki...
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.05.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 20.05.2024. - OTP Invest
- 20.05.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVIII
- 17.05.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - travanj 2024.
- 16.05.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - travanj 2024.
- 16.05.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - travanj 2024.
- 21.05.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa zelena
- 21.05.2024 MIROVINCI TJEDNO: Četvrti tjedan zaredom obilježili fondovi s rastom vrijednosti udjela
- 20.05.2024 Mirovinski fondovi - U plusu većina Mirexa
- 20.05.2024 Pripajanje Erste E-Conservative fonda Erste Money Market fondu
- 20.05.2024 TJEDNI PREGLED: Četvrti tjedan zaredom obilježen fondovima s pozitivnim rezultatom
- 21.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi pali uz umanjen promet
- 21.05.2024 Cijene nafte pale prema 82 dolara, trgovce brine potražnja
- 21.05.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 20.05.2024. - OTP Invest
- 21.05.2024 ZSE INTRADAY: Uz mršav promet, Crobexi stagniraju
- 21.05.2024 EU tržišta OTVARANJE: Ulagači oprezni, burzovni indeksi blago pali
- 21.05.2024 Stagnacija prihoda Deutsche Telekoma na početku godine
- 20.05.2024 Allianzova tromjesečna operativna dobit porasla za 6,8 posto
- 20.05.2024 Ryanairova godišnja dobit skočila za više od trećine
- 16.05.2024 EasyJet smanjio gubitak u prvom polugodištu
- 15.05.2024 RWE s nižom dobiti na početku godine
- 21.05.2024 Dioničari odlučili o povlačenju dionica Varteksa s burze
- 21.05.2024 Zaba ′migrira′ na Mastercard, klijentima će biti podijeljeno oko 2 mln novih kartica
- 21.05.2024 Očekujemo nastavak gospodarskog rasta
- 21.05.2024 Svjetski turizam u prvom kvartalu gotovo dostigao rekordnu 2019.
- 21.05.2024 Zaposlenih u travnju za 1,2 posto više nego lani
EUROPSKA KOMISIJAObjavljeno: 29.02.2016
Glavni izazovi za Hrvatsku nezaposlenost, zaduženost, slaba javna uprava...
Podijeli sadržaj: | ||||
Europska komisija u petak je, u sklopu izvješća o ekonomskim i socijalnim izazovima članica EU-a te dubinske analize makroekonomskih neravnoteža, kao glavne izazove za Hrvatsku istaknula visoku razinu zaduženosti, visoku stopu nezaposlenosti, slabu i rascjepkanu javnu upravu, visoki dug korporativnog sektora i strukturne slabosti u obrazovnom sustavu i sustavu socijalne zaštite.
Europska komisija je u petak objavila izvješća o ekonomskim i socijalnim izazovima članica EU-a te dubinske analize makroekonomskih neravnoteža za 18 zemalja članica, među njima i Hrvatske.
Riječ je o internom radnom dokumentu Europske komisije, u kojima nema zaključnih ocjena niti stupnjevanja rizika za makroekonomske neravnoteže. U Komisiji kažu da će s tim ocjenama izići za nekoliko tjedana.
Komisija navodi da su glavni zaključci dubinske analize stanja u Hrvatskoj visoki javni dug, koji i dalje raste i znatno opterećuje gospodarstvo i izvor je ranjivosti. Na povećanje javnog duga uglavnom su utjecali visoki deficit i troškovi koje su uzrokovala poduzeća u državnom vlasništvu.
I dug privatnog sektora je visok, još se ne smanjuje, a velika količina loših kredita i dalje predstavlja izazov za financijski sektor, navodi se u izvješću EK. Dosadašnje razduživanje privatnog sektora je prilično ograničeno. To posebno vrijedi za korporativni sektor, u kojem je dug u 2014. iznosio približno 80 posto BDP-a, dok je dug kućanstava iznosio približno 40 posto BDP-a. Visoki dug korporativnog sektora koncentriran je u sektorima niske profitabilnosti i odražava se u pogoršanju portfelja banaka, upozorava EK.
Komisija smatra da bi sposobnost bankarskog sektora da pridonese opravku mogla biti ograničena zbog propisa o konverziji kredita iz švicarskog franka u eure, jer to podrazumijeva gubitke za banke.
I veliki vanjski dug predstavlja dodatno ograničenje za gospodarstvo. "Neto vanjske obveze iznose gotovo 80 posto BDP-a te u njima prevladava dug denominiran u stranoj valuti, a samo mali dio obveza predstavlja vlasnički kapital. Gotovo jednu trećinu vanjskog duga čini dug opće države, što ukazuje na rizike u pogledu održivosti", kaže EK.
Visoka nezaposlenost, rascjepkana javna uprava, neučinkovita državna poduzeća...
Komisija navodi da je stopa nezaposlenosti i dalje vrlo visoka, posebno za mlade te za niskokvalificirane radnike. Usklađenija dinamika plaća i fleksibilni ugovori pridonose prilagodbi tržišta rada, no visoka nezaposlenost i niske stope aktivnosti smanjuju potencijal gospodarstva, ocjenjuje EK i napominje da su stope dugoročne nezaposlenosti i dalje dvostruko više od prosjeka EU-a.
Komisija kaže da slaba i rascjepkana javna uprava otežava isporuku usluga zbog čega poduzeća trpe, a neučinkovitost poduzeća u državnom vlasništvu usporava proces prilagodbe. Visoka rascjepkanost javne uprave znači umnožavanje funkcija i javnih tijela. Decentralizacija funkcija na lokalne razine uprave početkom 21. stoljeća nadmašila je njihove fiskalne kapacitete i rezultirala snažnim oslanjanjem na transfere središnje države. Istovremeno, razlike u fiskalnom kapacitetu jedinica lokalne uprave uzrokuju regionalne nejednakosti u pruženim uslugama, navodi Komisija.
Državna poduzeća imaju znatno slabije rezultate od privatnih, ocjenjuje se u izvješću.
Obrazovni sustav i sustav socijalne zaštite imaju strukturne slabosti. Iako se poduzimaju ambiciozne mjere kako bi se poboljšala kvaliteta obrazovanja, zbog nedostataka u obrazovnom sustavu osobama koje steknu diplomu nije lako prijeći na tržište rada, a odraslima se nije lako ponovno uključiti u obrazovni sustav, kaže se dalje u izvješću.
Komisija navodi da su aktivne politike tržišta rada usmjerene na mlade počinju pokazivati dobre rezultate, s tim da je aktivacija dugotrajno nezaposlenih osoba i dalje nezadovoljavajuća.
Neučinkovitosti u strukturi sustava socijalne zaštite, pak, dovode do visoke razine siromaštva i socijalne isključenosti, a najugroženije osobe nisu prikladno zaštićene. Trenutačne i buduće mirovine nisu na primjerenoj razini, što dovodi do visokog rizika od siromaštva u starosti, posebno za osobe s kratkim radnim vijekom, navodi EK.
U 5 preporuka ostvaren ograničen napredak, u 1 znatan
Što se tiče šest preporuka Hrvatskoj za 2015. godinu, Komisija navodi da je u njih pet ostvaren ograničen napredak, a samo u jednoj znatan napredak.
U prvoj preporuci kaže se da bi Hrvatska trebala osigurati korekciju prekomjernog deficita do 2016. godine poduzimanjem potrebnih mjera prošle godine i jačanjem proračunske strategije za ovu godinu.
Ujedno se preporuča da Hrvatska objavi i implementira izvješće o rashodima, poboljša nadzor nad rashodima na središnjoj i lokalnoj razini kroz uspostavu mehanizma za sankcioniranje onih koji krše proračunske limite. Hrvatskoj se preporuča i da donese zakon o fiskalnoj odgovornosti i pojača kapacitet i ulogu državnog ureda za reviziju, da uvede porez na nekretnine. Također, da se pojača upravljanje javnim dugom, posebice kroz objavljivanje na godišnjoj razini strategije za upravljanje dugom i osiguranje adekvatnih resursa.
U drugoj preporuci se traži obeshrabrivanje ranog umirovljenja podizanjem penala za rani odlazak u mirovinu. Traži se i poboljšanje učinkovitosti mirovinskih troškova kroz precizniju definiciju teških i opasnih zanimanja, a Hrvatskoj se preporuča i da se uhvati u koštac s fiskalnim rizicima u zdravstvu.
Treća preporuka govori o slabostima okvira za određivanja plaća. Preporučuje se da se u konzultacijama sa socijalnim partnerima i u skladu s nacionalnim praksama pojača usklađivanje plaća s produktivnošću i makroekonomskim uvjetima.
Također se preporuča jačanje poticaja za nezaposlene i neaktivne da nađu plaćeni posao, a traži se i provedba reforme sustava socijalne sigurnosti na temelju revizije iz 2014.
U četvrtoj preporuci Komisija preporučuje smanjenje fragmentiranosti i preklapanja između razine središnje i lokalne vlasti uvođenjem novog modela za funkcionalnu raspodjelu nadležnosti racionalizacijom sustava državnih agencija. Traži se jačanje transparentnosti u državnim poduzećima, posebice u pogledu imenovanja menadžera i kriterija kompetentnosti.
U petoj preporuci se kaže da bi trebalo znatno smanjiti parafiskalne namete i ukloniti prevelike barijere za pružatelje usluga. Također se traži da se identificiraju i provedu koraci na poboljšanju efikasnosti i kvalitete pravosudnog sustava, posebice trgovačkih sudova.
Zadnja preporuka kaže da treba pojačati okvire za predstečajne i stečajne postupke, kako bi se olakšalo restrukturiranje dugova, te uvesti postupak osobnog stečaja. Preporučuje se i jačanje kapaciteta financijskog sektora kako bi se podržao oporavak s obzirom na izazove u vezi s velikim udjelom korporativnih kredita koji se ne vraćaju i u vezi s hipotekarnim kreditima u stranoj valuti.
Samo u pogledu predstečajnog i stečajnog okvira Komisija navodi da je postignut znatan napredak, kod ostalih navodi da je napredak ograničen.
Europska komisija je u petak objavila izvješća o ekonomskim i socijalnim izazovima članica EU-a te dubinske analize makroekonomskih neravnoteža za 18 zemalja članica, među njima i Hrvatske.
Riječ je o internom radnom dokumentu Europske komisije, u kojima nema zaključnih ocjena niti stupnjevanja rizika za makroekonomske neravnoteže. U Komisiji kažu da će s tim ocjenama izići za nekoliko tjedana.
Komisija navodi da su glavni zaključci dubinske analize stanja u Hrvatskoj visoki javni dug, koji i dalje raste i znatno opterećuje gospodarstvo i izvor je ranjivosti. Na povećanje javnog duga uglavnom su utjecali visoki deficit i troškovi koje su uzrokovala poduzeća u državnom vlasništvu.
I dug privatnog sektora je visok, još se ne smanjuje, a velika količina loših kredita i dalje predstavlja izazov za financijski sektor, navodi se u izvješću EK. Dosadašnje razduživanje privatnog sektora je prilično ograničeno. To posebno vrijedi za korporativni sektor, u kojem je dug u 2014. iznosio približno 80 posto BDP-a, dok je dug kućanstava iznosio približno 40 posto BDP-a. Visoki dug korporativnog sektora koncentriran je u sektorima niske profitabilnosti i odražava se u pogoršanju portfelja banaka, upozorava EK.
Komisija smatra da bi sposobnost bankarskog sektora da pridonese opravku mogla biti ograničena zbog propisa o konverziji kredita iz švicarskog franka u eure, jer to podrazumijeva gubitke za banke.
I veliki vanjski dug predstavlja dodatno ograničenje za gospodarstvo. "Neto vanjske obveze iznose gotovo 80 posto BDP-a te u njima prevladava dug denominiran u stranoj valuti, a samo mali dio obveza predstavlja vlasnički kapital. Gotovo jednu trećinu vanjskog duga čini dug opće države, što ukazuje na rizike u pogledu održivosti", kaže EK.
Visoka nezaposlenost, rascjepkana javna uprava, neučinkovita državna poduzeća...
Komisija navodi da je stopa nezaposlenosti i dalje vrlo visoka, posebno za mlade te za niskokvalificirane radnike. Usklađenija dinamika plaća i fleksibilni ugovori pridonose prilagodbi tržišta rada, no visoka nezaposlenost i niske stope aktivnosti smanjuju potencijal gospodarstva, ocjenjuje EK i napominje da su stope dugoročne nezaposlenosti i dalje dvostruko više od prosjeka EU-a.
Komisija kaže da slaba i rascjepkana javna uprava otežava isporuku usluga zbog čega poduzeća trpe, a neučinkovitost poduzeća u državnom vlasništvu usporava proces prilagodbe. Visoka rascjepkanost javne uprave znači umnožavanje funkcija i javnih tijela. Decentralizacija funkcija na lokalne razine uprave početkom 21. stoljeća nadmašila je njihove fiskalne kapacitete i rezultirala snažnim oslanjanjem na transfere središnje države. Istovremeno, razlike u fiskalnom kapacitetu jedinica lokalne uprave uzrokuju regionalne nejednakosti u pruženim uslugama, navodi Komisija.
Državna poduzeća imaju znatno slabije rezultate od privatnih, ocjenjuje se u izvješću.
Obrazovni sustav i sustav socijalne zaštite imaju strukturne slabosti. Iako se poduzimaju ambiciozne mjere kako bi se poboljšala kvaliteta obrazovanja, zbog nedostataka u obrazovnom sustavu osobama koje steknu diplomu nije lako prijeći na tržište rada, a odraslima se nije lako ponovno uključiti u obrazovni sustav, kaže se dalje u izvješću.
Komisija navodi da su aktivne politike tržišta rada usmjerene na mlade počinju pokazivati dobre rezultate, s tim da je aktivacija dugotrajno nezaposlenih osoba i dalje nezadovoljavajuća.
Neučinkovitosti u strukturi sustava socijalne zaštite, pak, dovode do visoke razine siromaštva i socijalne isključenosti, a najugroženije osobe nisu prikladno zaštićene. Trenutačne i buduće mirovine nisu na primjerenoj razini, što dovodi do visokog rizika od siromaštva u starosti, posebno za osobe s kratkim radnim vijekom, navodi EK.
U 5 preporuka ostvaren ograničen napredak, u 1 znatan
Što se tiče šest preporuka Hrvatskoj za 2015. godinu, Komisija navodi da je u njih pet ostvaren ograničen napredak, a samo u jednoj znatan napredak.
U prvoj preporuci kaže se da bi Hrvatska trebala osigurati korekciju prekomjernog deficita do 2016. godine poduzimanjem potrebnih mjera prošle godine i jačanjem proračunske strategije za ovu godinu.
Ujedno se preporuča da Hrvatska objavi i implementira izvješće o rashodima, poboljša nadzor nad rashodima na središnjoj i lokalnoj razini kroz uspostavu mehanizma za sankcioniranje onih koji krše proračunske limite. Hrvatskoj se preporuča i da donese zakon o fiskalnoj odgovornosti i pojača kapacitet i ulogu državnog ureda za reviziju, da uvede porez na nekretnine. Također, da se pojača upravljanje javnim dugom, posebice kroz objavljivanje na godišnjoj razini strategije za upravljanje dugom i osiguranje adekvatnih resursa.
U drugoj preporuci se traži obeshrabrivanje ranog umirovljenja podizanjem penala za rani odlazak u mirovinu. Traži se i poboljšanje učinkovitosti mirovinskih troškova kroz precizniju definiciju teških i opasnih zanimanja, a Hrvatskoj se preporuča i da se uhvati u koštac s fiskalnim rizicima u zdravstvu.
Treća preporuka govori o slabostima okvira za određivanja plaća. Preporučuje se da se u konzultacijama sa socijalnim partnerima i u skladu s nacionalnim praksama pojača usklađivanje plaća s produktivnošću i makroekonomskim uvjetima.
Također se preporuča jačanje poticaja za nezaposlene i neaktivne da nađu plaćeni posao, a traži se i provedba reforme sustava socijalne sigurnosti na temelju revizije iz 2014.
U četvrtoj preporuci Komisija preporučuje smanjenje fragmentiranosti i preklapanja između razine središnje i lokalne vlasti uvođenjem novog modela za funkcionalnu raspodjelu nadležnosti racionalizacijom sustava državnih agencija. Traži se jačanje transparentnosti u državnim poduzećima, posebice u pogledu imenovanja menadžera i kriterija kompetentnosti.
U petoj preporuci se kaže da bi trebalo znatno smanjiti parafiskalne namete i ukloniti prevelike barijere za pružatelje usluga. Također se traži da se identificiraju i provedu koraci na poboljšanju efikasnosti i kvalitete pravosudnog sustava, posebice trgovačkih sudova.
Zadnja preporuka kaže da treba pojačati okvire za predstečajne i stečajne postupke, kako bi se olakšalo restrukturiranje dugova, te uvesti postupak osobnog stečaja. Preporučuje se i jačanje kapaciteta financijskog sektora kako bi se podržao oporavak s obzirom na izazove u vezi s velikim udjelom korporativnih kredita koji se ne vraćaju i u vezi s hipotekarnim kreditima u stranoj valuti.
Samo u pogledu predstečajnog i stečajnog okvira Komisija navodi da je postignut znatan napredak, kod ostalih navodi da je napredak ograničen.
Izvor: Hrportfolio.hr / Hina
Podijeli sadržaj: | ||||
- 17.05.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni dobitak, Adris najlik...
- 17.05.2024 Rekordna inflacija natjerala Britance na štednju
- 17.05.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - travanj 2...
- 17.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi dan završili različitih predznaka uz uveć...
- 16.05.2024 Scholz upozorava na protekcionizam nakon američkih carina Ki...
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.05.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 20.05.2024. - OTP Invest
- 20.05.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVIII
- 17.05.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - travanj 2024.
- 16.05.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - travanj 2024.
- 16.05.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - travanj 2024.
- 21.05.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa zelena
- 21.05.2024 MIROVINCI TJEDNO: Četvrti tjedan zaredom obilježili fondovi s rastom vrijednosti udjela
- 20.05.2024 Mirovinski fondovi - U plusu većina Mirexa
- 20.05.2024 Pripajanje Erste E-Conservative fonda Erste Money Market fondu
- 20.05.2024 TJEDNI PREGLED: Četvrti tjedan zaredom obilježen fondovima s pozitivnim rezultatom
- 21.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi pali uz umanjen promet
- 21.05.2024 Cijene nafte pale prema 82 dolara, trgovce brine potražnja
- 21.05.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 20.05.2024. - OTP Invest
- 21.05.2024 ZSE INTRADAY: Uz mršav promet, Crobexi stagniraju
- 21.05.2024 EU tržišta OTVARANJE: Ulagači oprezni, burzovni indeksi blago pali
- 21.05.2024 Stagnacija prihoda Deutsche Telekoma na početku godine
- 20.05.2024 Allianzova tromjesečna operativna dobit porasla za 6,8 posto
- 20.05.2024 Ryanairova godišnja dobit skočila za više od trećine
- 16.05.2024 EasyJet smanjio gubitak u prvom polugodištu
- 15.05.2024 RWE s nižom dobiti na početku godine
- 21.05.2024 Dioničari odlučili o povlačenju dionica Varteksa s burze
- 21.05.2024 Zaba ′migrira′ na Mastercard, klijentima će biti podijeljeno oko 2 mln novih kartica
- 21.05.2024 Očekujemo nastavak gospodarskog rasta
- 21.05.2024 Svjetski turizam u prvom kvartalu gotovo dostigao rekordnu 2019.
- 21.05.2024 Zaposlenih u travnju za 1,2 posto više nego lani
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q1 - 2024)
(koji na 29.03.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Erste Quality Equity | +12,06% | 5 | |||||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +11,60% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +11,36% | 4 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 21.05. 16:00 | 2828,07 | -3,79 |
-0,13 |
|
CROBEX10* | 21.05. 16:00 | 1700,01 | -6,71 |
-0,39 |
|
CROBEX10tr* | 21.05. 16:00 | 1875,62 | -7,31 |
-0,39 |
|
ADRIAprime* | 21.05. 16:00 | 1956,33 | 2,24 |
0,11 |
|
CROBISTR* | 21.05. 16:31 | 174,1313 | 0,01 |
0,01 |
|
CROBIS* | 21.05. 16:31 | 96,467 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
ADRS2 | 61,00 € |
0,00% |
217.972,40 € |
RIVP | 5,12 € |
0,00% |
100.561,78 € |
ZABA | 18,05 € |
-0,82% |
61.879,95 € |
HT | 31,00 € |
-0,32% |
61.434,10 € |
ERNT | 207,00 € |
0,00% |
60.477,00 € |
DLKV | 2,76 € |
0,73% |
59.218,16 € |
KODT2 | 1.540,00 € |
1,32% |
58.700,00 € |
PODR | 156,50 € |
-0,95% |
53.018,00 € |
ADPL | 13,00 € |
-0,38% |
49.278,25 € |
KODT | 1.590,00 € |
1,92% |
42.680,00 € |
Redovni dionički promet: | 988.518,07 € |
Redovni obveznički promet: | 5.720,00 € |
Sveukupni promet: | 1.298.238,07 € |