Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga tjedna pala, nakon što je američka središnja banka povećala kamatne stope, pri čemu je dolar ojačao prema japanskoj, a oslabio prema europskim valutama.

Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je prošloga tjedna 0,9 posto, na 98,19 bodova, skliznuvši s najviših razina u godinu i pol dana.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skočio 1,6 posto, na 119,15 jena, najvišu razinu u šest godina.

No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, pa je cijena eura skočila 1,3 posto, na 1,1050 dolara, odmaknuvši se od najniže razine od svibnja 2020. godine.

Nakon dva tjedna rasta, dolar je prošloga tjedna oslabio jer su odluke središnje američke banke u cilju suzbijanja inflacije bile u skladu s očekivanjima ulagača.

Fed povećao kamate, smanjio procjenu rasta BDP-a

Nakon dvodnevne sjednice, čelnici Feda povećali su u srijedu ključnu kamatnu stopu po prvi puta od 2018. godine, za 0,25 postotnih bodova, a kako bi se suzbila inflacija, koja je dosegnula najviše razine u 40 godina, procjenjuju da bi ta kamata na kraju godine mogla iznositi između 1,75 i 2 posto.

Predsjednik Feda Jerome Powell kazao je na konferenciji za medije da je gospodarstvo dovoljno snažno da izdrži povećanje kamata i održi sadašnji snažan trend rasta zapošljavanja i plaća.

Poručio je i da se očekuje da će inflacija ostati iznad Fedove ciljane razine od 2 posto sve do 2024. godine i da će središnja banka agresivnije povećati kamate ako se situacija ne poboljša.

Zbog visoke inflacije, ali i posljedica rata u Ukrajini, Fed je smanjio procjene rasta gospodarstva u ovoj godini s prethodnih 4 na 2,8 posto.

U fokusu ulagača bio je i rat u Ukrajini. Premda se žestoki napadi ruske vojske na ukrajinske gradove nastavljaju, na financijskim je tržištima ojačala sklonost prema riziku jer se ulagači nadaju pozitivnom ishodu pregovora između Rusije i Ukrajine.

Stoga je euro ojačao, dok su oslabile valute koje se smatraju sigurnijim utočištem u nesigurna vremena, kao što je japanski jen.

Jen je pod pritiskom i zbog toga što je japanska središnja banka na sjednici u petak odlučila nastaviti s provedbom krajnje popustljive monetarne politike.

Time je ostala iznimka među središnjim bankama razvijenih gospodarstava u svijetu, koje uglavnom privode kraju izvanredne poticaje uvedene radi potpore gospodarstvu tijekom pandemije.

Tako je, primjerice, u četvrtak britanska središnja banka Bank of England podigla ključnu kamatnu stopu, na trećoj sjednici zaredom, za 0,25 postotnih bodova, na 0,75 posto.

Zahvaljujući tome, britanska je valuta ponešto ojačala prema dolaru.

Ruska središnja banka najavila pad gospodarstva

U fokusu investitora bila je prošloga tjedna i sjednica ruske središnje banke na kojoj su u petak zadržane ključne kamatne stope na 20 posto. Na sjednici krajem veljače snažno ih je bila podigla s tadašnjih 9,5 posto kada je rubalj oštro pao na rekordno niske razine nakon što je Zapad nametnuo sankcije Rusiji zbog njezina napada na Ukrajinu.

Sa sjednice u petak banka je upozorila na višu inflaciju i pad gospodarstva, no nije objavila prognoze inflacije za ovu godinu, rekavši tek da će se ona vratiti na ciljanih četiri posto u 2024. godini.

"Rusko gospodarstvo ulazi u fazu velike strukturne transformacije, koju će pratiti privremeno, ali neizbježno razdoblje povećane inflacije", navela je središnja banka u priopćenju i dodala da će se rusko gospodarstvo smanjiti u idućim tromjesečjima.

Ruski rubalj na tržištu u Moskvi nakon odluke središnje banke stabilizirao se na oko 104 rubalja za dolar i oko 114 rubalja za euro, bilježeći blage promjene u usporedbi s oštrim nedavnim oscilacijama. Usporedbe radi, prije mjesec dana za dolar je trebalo izdvojiti oko 76 rubalja, a za euro oko 85 rubalja.