Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna porasle više od 6 posto jer se situacija na Bliskom istoku ne smiruje, pa mogućnost narušavanje opskrbe podržava cijene ′crnog zlata′.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 6,35 posto, na 82,19 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 6,3 posto, na 76,84 dolara.

Tako su cijene nadoknadile veliki dio gubitaka od prethodnoga tjedna, kada su potonule više od 7 posto.

Rast cijena posljedica je pogoršanja izgleda za okončanje sukoba u okupiranom palestinskom Pojasu Gaze, nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanyahu odbio prijedlog palestinskog Hamasa o prekidu vatre.

U petak su izraelske snage nastavile sa zračnim napadima na Gazu.

"Izjava da ′nijedan dio Pojasa Gaze neće biti imun na izraelsku ofenzivu′ navela je sudionike naftnih tržišta na zaključak da ne postoji čak ni tračak želje za mirom, pa premija za ratni sukob nije dovoljno visoka", smatra John Evans, analitičar iz tvrtke PVM.

Ukrajina je, pak, u petak dronovima napala dvije rafinerije na jugu Rusije. Unatoč ukrajinskim napadima i tehničkim problemima, Rusija u veljači izvozi više nafte nego što je planirano sporazumom vodećih proizvođača,

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici na čelu s Rusijom najavili su, naime, smanjenje proizvodnje u prvom tromjesečju ove godine kako bi poduprli cijene.

Podršku cijenama pružila je i nada trgovaca u ubrzanje rasta kineskog gospodarstva, najvećeg svjetskog uvoznika nafte, nakon novih poticajnih monetarnih i drugih mjera.

No, teško je za očekivati brži oporavak kineskog gospodarstva, dok se ne riješi kriza na tamošnjem tržištu nekretnina, kažu analitičari.

Značajniji rast cijena nafte sprječava i usporavanje rasta američkog i gospodarstva eurozone, s obzirom da će tamošnje središnje banke zbog još uvijek povišene inflacije vjerojatno zadržati povišene kamatne stope dulje razdoblje nego što se na tržištima očekivalo.