Na europskim su burzama u petak ujutro cijene dionica pale, dok ulagači analiziraju kvartalne poslovne rezultate kompanija i mogući utjecaj agresivnog povećanja kamata Europske središnje banke (ECB).

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,9 posto.

Pritom je londonski FTSE indeks pao 0,90 posto, na 7.009 bodova, dok je frankfurtski DAX oslabio 0,96 posto, na 13.084 boda, a pariški CAC 0,64 posto, na 6.204 boda.

Najviše su jutros pale, u prosjeku 2,1 posto, cijene dionica u tehnološkom sektoru, koji je već danima pod pritiskom zbog slabijih nego što se očekivalo poslovnih rezultata tehnoloških divova, kao što su Amazon.com, Meta i Alphabet.

Znatno su pale i cijene dionica u rudarskom sektoru, što je posljedica pada cijena sirovina. Ulagači se, naime, plaše da će potražnja za sirovinama oslabiti zbog proširenja restriktivnih mjera protiv covida-19 u Kini.

Uz to, jučer su čelnici Europske središnje banke, kao što se očekivalo, povećali ključne kamate za 0,75 postotnih bodova jer se inflacija u eurozoni kreće na rekordnim razinama.

No, poručili su i da je postignut značajan napredak u borbi protiv inflacije. To bi, kažu analitičari, moglo značiti da će ubuduće usporiti tempo povećanja kamata.

No, postavlja se pitanje kada će inflacija početi osjetnije popuštati i koliko će se usporiti rast gospodarstava.

I na azijskim su burzama cijene dionica pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u minusu 1,8 posto.

Od početka mjeseca u minusu je gotovo 4 posto, dok je od početka godine na gubitku gotovo 30 posto.

Jutros je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0,9 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Australiji, Šangaju i Hong Kongu pale između 0,9 i 4 posto.

Azijske ulagače pokolebao je jučerašnji pad S&P 500 indeksa na Wall Streetu drugi dan zaredom. Doduše, Dow Jones je ojačao 0,61 posto, no S&P 500 pao je 0,61 posto, a Nasdaq indeks 1,63 posto.

Pad S&P 500 i Nasdaqa drugi dan zaredom ponajviše je posljedica pritiska na tehnološki sektor, nakon što je Meta izvijestila o slabijim nego što se očekivalo poslovnim rezultatima u trećem tromjesečju.

Cijena dionice te krovne kompanije Facebooka potonula je više od 24 posto.

Od 227 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, koje su dosad objavile izvješća, njih oko 74 posto nadmašilo je očekivanja po pitanju zarada.

No, to se uglavnom zahvaljuje smanjenim očekivanjima jer su analitičari zbog visoke inflacije, povećanja kamata i usporavanja rasta gospodarstva posljednjih mjeseci smanjili procjene.

Tako sada analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u trećem tromjesečju porasle 2,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Početkom srpnja očekivali su rast zarada za više od 11 posto, a na početku listopada 4,5 posto.

„Općenito, zarade kompanija su u skladu ili malo iznad očekivanja. No, ta su očekivanja posljednjih mjeseci smanjena", kaže Tim Ghriskey, strateg u tvrtki Ingalls & Snyder.

Podršku tržištu pružili su, pak, podaci o rastu američkog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u trećem tromjesečju za 2,6 posto godišnje, više od očekivanja, što je ublažilo strahovanja ulagača od recesije.

Pritom su životni troškovi porasli 4,1 posto, sporije nego u prethodnom kvartalu i manje od očekivanja, što ukazuje na popuštanje inflacijskih pritisaka.

A to znači da bi američka središnja banka uskoro mogla usporiti tempo povećanja kamata.

Doduše, i dalje se procjenjuje da će Fed na sjednici početkom studenoga ponovno, već četvrtu sjednicu zaredom, povećati ključne kamate za agresivnih 0,75 postotnih bodova.

No, u prosincu bi povećanje moglo biti blaže.