Na europskim su burzama u ponedjeljak ujutro cijene dionica porasle, nadoknadivši dio gubitaka od prošloga tjedna, a najviše su ojačali rudarski i sektor luksuznih proizvoda.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,6 posto, nakon što je prošloga tjedna skliznuo 0,9 posto.

Jutros je londonski FTSE indeks ojačao 1,05 posto, na 7.612 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,70 posto, na 14.560 bodova, a pariški CAC 0,92 posto, na 6.545 bodova.

Pritom su najviše porasle cijene dionica u rudarskom i sektoru luksuznih proizvoda, više od 1 posto, što se zahvaljuje popuštanju restriktivnih mjera protiv covida-19, pa se očekuje jačanje potražnje.

I na većini azijskih burzi cijene su dionica porasle, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u plusu 0,1 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,6 posto, dok su cijene dionica u Šangaju i Hong Kongu porasle nešto više od 1,2 posto. U Australiji su, pak, pale 0,4 posto, dok se u Južnoj Koreji zbog praznika ne radi.

Najviše su jutros porasle cijene dionica na kineskim burzama jer su ulagače ohrabrili pokazatelji oporavka gospodarskih aktivnosti.

PMI indeks aktivnosti u uslužnom sektoru dosegnuo je u svibnju 41,4 boda, dok je mjesec dana prije iznosio samo 36,2 boda.

Premda kretanje indeksa ispod razine od 50 bodova ukazuje na pad aktivnosti, ulagači su zadovoljni jer aktivnosti postupno jačaju, a s ukidanjem restrikcija protiv covida-19 u mnogim gradovima, uključujući Peking i Šangaj, tempo gospodarstva trebao bi se ubrzati.

Tim više što kineske vlasti najavljuju nove poticajne mjere.

U fokusu ulagača ovoga će tjedna biti novi gospodarski pokazatelji u najvećim svjetskim gospodarstvima, kao i sjednice središnjih banaka.

U SAD-u će u petak biti objavljeni podaci o inflaciji u svibnju, koji će pokazati jesu li inflacijski pritisci već dosegnuli vrhunac, pa polagano popuštaju ili se inflacija i dalje kreće blizu najviših razina u 40 godina.

A to će utjecati na buduće odluke američke središnje banke o kamatnim stopama.

Kako se inflacija u SAD-u kreće na najvišim razinama u 40 godina, iznad 8 posto, Fed je od ožujka povećao kamate za 0,75 postotnih bodova, pa se sada kreću u rasponu od 0,75 do 1 posto.

Do kraja godine ključne kamate mogle bi se kretati u rasponu od 2,50 do 2,75 posto, procjenjuje se na tržištu.

A to će izazvati usporavanje rasta gospodarstva, na što upućuje niz posljednjih makroekonomskih pokazatelja.

U četvrtak će, pak, u fokusu ulagača biti sjednica čelnika Europske središnje banke (ECB).

Očekuje se da će ECB ovoga mjeseca završiti poticajni program kupnje državnih obveznica, a da će u srpnju početi povećavati kamatne stope, s obzirom da se u eurozoni inflacija kreće na rekordnim razinama.

Nakon posljednjih komentara dužnosnika ECB-a, na tržištu novca procjenjuje se da bi do listopada kamate u eurozoni mogle biti povećane za 1 postotni bod, a do kraja godine za 1,25 bodova.

„Posljednje poruke dužnosnika ECB-a upućuju na to da bi u srpnju i rujnu kamate mogle biti povećane za po 0,25 postotnih bodova, što znači da bi kamate izašle iz negativnog područja do kraja trećeg tromjesečja. No, neki dužnosnici zagovaraju i povećanje kamata za 0,50 postotnih bodova", pišu analitičari NAB-a u osvrtu na situaciju na tržištima.