Na europskim su burzama u utorak ujutro cijene dionica porasle i tako nadoknadile dio gubitaka od jučer, pri čemu su najviše porasli defanzivni sektori, zdravstveni i prehrambeni.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,4 posto, nakon što je jučer zaronio na najnižu razinu u tri tjedna.

Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,68 posto, na 7.583 boda, dok je frankfurtski DAX porastao 0,87 posto, na 15.244 boda, a pariški CAC 1,29 posto, na 6.940 bodova.

Najviše su porasle cijene u defanzivnim sektorima, kao što su zdravstveni i prehrambeni, a podršku tržištima pružaju i bolji nego što se očekivalo kvartalni poslovni rezultati europskih kompanija.

A na azijskim su burzama cijene dionica pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u minusu 0,5 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo 0,9 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Hong Kongu i Južnoj Koreji pale između 0,5 i 1,4 posto. U Šangaju su, pak, porasle 0,7 posto.

Azijski ulagači nisu skloni riziku zbog ukrajinske krize, koja je jučer pritisnula i Wall Street, gdje su cijene dionica pale treći dan zaredom.

Bijela kuća već danima upozorava da je invazija Rusije na tu susjednu zemlju moguća svakog trena, što negativno utječe na tržišta.

„Čini se da će na raspoloženje ulagača ovoga tjedna najviše utjecati geopolitički rizik. Sklonost ulagača prema riziku bit će pod pritiskom, pa očekujemo usmjeravanje kapitala u sigurnija utočišta, kao što su zlato, dolar i obveznice", kaže Marcella Chow, analitičarka u tvrtki JPMorgan Asset Management.

Tržišta su već danima pod pritiskom i zbog toga što je sve jasnije da će američki Fed morati agresivno zaoštriti monetarnu politiku kako bi suzbio inflaciju, koja je dosegnula najviše razine u 40 godina.

James Bullard, predsjednik ogranka Feda u St. Louisu, ponovio je jučer da bi središnja banka trebala brže povećati kamatne stope u borbi protiv rasta cijena. Još prošloga tjedna kazao je da bi do 1. srpnja kamate trebalo povećati za cijeli postotni bod.

Očekuje se da će prvo povećanje kamata Feda uslijediti u ožujku, i to vjerojatno za 0,5 postotnih bodova, a potom se očekuju još tri do četiri povećanja kamata u ovoj godini.

Posljednjih godina rast gospodarstava i tržišta kapitala poticale su vrlo labava monetarna politika središnjih banaka, uz izdašne fiskalne poticaje, no s obzirom na rast inflacije, jasno je da se razdoblje jeftinog novca bliži kraju.

„Trenutno je puno negativnih pritisaka na tržište. To je kombinacija udaraca kako od Bullardovih komentara, tako i od rizika vezanih uz moguću invaziju Rusije na Ukrajinu", kaže Paul Nolte, portfelj menadžer u tvrtki Kingsview Asset Management.