Tečaj dolara u petak je ojačao prema košarici najvažnijih svjetskih valuta na međunarodnim tržištima, dok investitori razmatraju odluke s ovotjednih sjednica vodećih središnjih banaka u svijetu te se nadaju pomacima u pregovorima između Rusije i Ukrajine.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema drugih šest najvažnijih svjetskih valuta, oko podneva je iznosio 98,347 bodova, ojačavši gotovo 0,4 posto u odnosu na završetak trgovanja dan ranije.

Tečaj eura istodobno je oslabio oko 0,3 posto, na 1,1053 dolara, no od početka tjedna zajednička europska valuta u plusu je oko 1,6 posto, te je na putu najvećeg tjednog dobitka od prvog tjedna u veljači.

Britanska funta nije bilježila veće promjene u odnosu na završetak trgovanja dan ranije i oko podneva je stajala 1,3140 dolara, nakon što je u četvrtak britanska središnja banka Bank of England očekivano podigla ključnu kamatnu stopu, treći put zaredom za po 0,25 postotnih bodova, na 0,75 posto.

Dolar je ojačao i prema jenu, i to 0,3 posto u odnosu na zatvaranje tržišta dan ranije, te se njime se oko podneva trgovalo po 118,96 jena.

Tečaj japanskog jena zadržao se tako nedaleko najnižih razina u šest godina, koje je nakratko dotaknuo u ovotjednom trgovanju, nakon što je japanska središnja banka na sjednici u petak odlučila nastaviti s provedbom krajnje popustljive monetarne politike, u skladu s očekivanjima tržišta. Time je ostala iznimka među središnjim bankama razvijenih gospodarstava u svijetu, koje uglavnom privode kraju izvanredne poticaje uvedene radi potpore gospodarstvu tijekom pandemije.

U središtu pozornosti ostaje rat u Ukrajini, pa iz dana u dan sudionici tržišta prate daljnji razvoj situacije kao i naznake mogućeg pomaka u mirovnim pregovorima između Rusije i Ukrajine.

Osim toga, tjedan su obilježile i sjednice vodećih središnjih banaka u svijetu, koje su istaknule probleme s kojima se dužnosnici suočavaju s obzirom na sve veću inflaciju i usporavanje aktivnosti koji pogađaju gospodarstva.

Američki Fed u srijedu je očekivano podigao ključnu kamatnu stopu po prvi put u više od tri godine, no iznenadio je valutne trgovce porukama u vezi oštrije dinamike njihova daljnjeg rasta u ostatku godine. I britanska središnja banka očekivano ih je podigla, treći put od prosinca, no za razliku od Feda ublažila je poruke o potrebi daljnjeg rasta kamatnih stopa.

U fokusu je investitora bila i sjednica ruske središnje banke na kojoj su u petak zadržane ključne kamatne stope na 20 posto. Na sjednici krajem veljače snažno ih je bila podigla s tadašnjih 9,5 posto kada je rubalj oštro pao na rekordno niske razine nakon što je zapad nametnuo sankcije Rusiji zbog njezina napada na Ukrajinu.

S današnje sjednice je upozorila na višu inflaciju i pad gospodarstva, no nije objavila prognoze inflacije za ovu godinu, rekavši tek da će se ona vratiti na ciljanih četiri posto u 2024. godini.

"Rusko gospodarstvo ulazi u fazu velike strukturne transformacije, koju će pratiti privremeno, ali neizbježno razdoblje povećane inflacije", navodi središnja banka u priopćenju i dodaje da će se rusko gospodarstvo smanjiti u narednim tromjesečjima.

Ruski rubalj na tržištu u Moskvi nakon odluke središnje banke stabilizirao se na oko 104 rubalja za dolar i oko 114 rubalja za euro, bilježeći blage promjene u usporedbi s oštrim nedavnim oscilacijama. Usporedbe radi, prije mjesec dana za dolar je trebalo izdvojiti oko 76 rubalja, a za euro oko 85 rubalja.