MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati na gubitku 0,2 posto, nakon što je jučer pao više od 1 posto.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks oslabio oko 0,4 posto, dok su cijene dionica u Šangaju i Hong Kongu skliznule 0,5 posto. Burzovni indeksi u Australiji i Južnoj Koreji ojačali su, pak, oko 0,3 posto.

Azijski su ulagači oprezni jer su jučer na Wall Streetu cijene dionica pale drugi dan zaredom, pri čemu su Dow Jones i S&P 500 indeks izgubili više od 1 posto.

Bila je to posljedica oštrog pada cijena dionica u zdravstvenom sektoru, ali i rasta prinosa na američke obveznice na najviše razine u nekoliko godina nakon što je jučer počela dvodnevna sjednica čelnika Feda.

U srijedu će središnja banka objaviti poruke sa sjednice, a zasad se ne očekuje stezanje monetarne politike.

Međutim, kako inflacija postupno jača i kako bi nedavno prihvaćena porezna reforma trebala potaknuti potrošnju, a time i rast cijena na malo, ulagači se plaše daljnjeg povećanja kamata.

Fed je lani povećao ključne kamatne stope u tri navrata za po 0,25 postotnih bodova, a očekuje se da će ove godine središnja banka dodatno povećati kamate u dva do tri navrata, počevši od ožujka.

Zbog toga su jučer prinosi na 10-godišnje američke obveznice dosegnuli 2,73 posto, najvišu razinu u četiri godine.

"Ključna je brzina ovog rasta prinosa. Donedavno je rast prinosa pozitivno utjecao na financijski sektor, no sadašnji rapidni rast prinosa izaziva bojazan od prebrzog rasta troškova zaduživanja kompanija", objašnjava Junichi Ishikawa, strateg u tvrtki IG Securities.

Viši prinosi štete dionicama jer zbog toga rastu troškovi zaduživanja kompanija i jer se smanjuje njihova sklonost riziku. Isto tako, viši prinosi predstavljaju alternativu investitorima, koji bi mogi povući dio sredstava iz dionica i kupiti obveznice.

Zbog smanjene sklonosti ulagača prema riziku, pod pritiskom su posljednjih dana i cijene nafte, koje su zaronile duboko ispod najviših razina u tri godine, dosegnutih prošloga tjedna.

Jutros je cijena barela na američkom tržištu pala daljnjih 0,9 posto, na 63,95 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 1 posto, na 68,35 dolara.

A na valutnim tržištima dolar nije profitirao od rasta prinosa na američke obveznice.

Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je jutros na 89,10 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 89,43 boda.

Pritom je cijena dolara prema japanskoj valuti skliznula s jučerašnjih 109,10 na 108,90 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je tečaj eura dosegnuo 1,2420 dolara dok je jučer u ovo doba iznosio 1,2410 dolara.

Prvo izvješće predsjednika SAD-a Donalda Trumpa o stanju nacije, u kojemu je pozvao na kompromis političkih stranaka po pitanju imigracije i ulaganja u infrastrukturne projekte u vrijednosti od najmanje 1.500 milijardi dolara, jutros nije izazvalo znatniju reakciju tržišta.