MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u plusu 1 posto, nakon što je jučer pao na najnižu razinu u devet mjeseci.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks jutros u plusu 0,1 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Šangaju porasle između 0,2 i 1,2 posto.

Najviše su jutros porasle cijene dionica u Šangaju, više od 1 posto, nakon što su jučer potonule na najniže razine u dvije godine.

Analitičari kažu da se ponajviše radi o tehničkoj korekciji cijena na više, nakon oštrog pada prethodnih dana, no ističu i da blagi pozitivan utjecaj na kineska tržišta ima i poruka Pekinga da će smanjiti ograničenja za strana ulaganja u sektore, kao što su bankarski, automobilski, poljoprivredni, te sektor teške industrije.

Unatoč tome, analitičari kažu da to neće dovesti do popuštanja napetosti između SAD-a i Kine u vezi trgovinskih pitanja. Tim više što bi za samo tjedan dana, 6. srpnja, Washington mogao aktivirati carine na uvoz kineskih proizvoda vrijednih 34 milijarde dolara, što bi moglo izazvati protumjere Pekinga.

„Rizik od trgovinskog rata nalazi se pred ključnom točkom jer se bliže rokovi za implementaciju carina", kaže Shane Oliver, ekonomist u tvrtki AMP Capital.

Premda bi utjecaj tih prvih carina trebao biti ograničen, „ulagači se plaše da će uvođenje tih carina izazvati protumjere, a potom eskalaciju", kaže Oliver.

Od početka svibnja SAD i Kina održale su nekoliko krugova pregovora u kojima SAD pokušava smanjiti svoj trgovinski deficit s Kinom od 375 milijardi dolara, no još nisu postigle dogovor.

Zbog trgovinskih napetosti, koje bi mogle dovesti do slabljenja trgovine u svijetu i usporavanja rasta globalnog gospodarstva, jutros su pale i cijene nafte.

Na američkom je tržištu cijena barela skliznula 0,4 posto, na 73,15 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 0,3 posto, na 77,65 dolara.

Jučer su cijene barela dosegnule najviše razine od studenoga 2014. godine, što je posljedica pada zaliha u SAD-u i pritiska Washingtona na njegove partnere da prestanu kupovati naftu od Irana koji je pod američkim sankcijama.

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta osjetno pala nakon što je danim rasla zbog očekivanja ulagača da bi američka središnja banka mogla ubrzati tempo povećanja kamatnih stopa.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je jutros 0,5 posto, na 94,91 bod.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao 0,2 posto, na 110,70 jena.

No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, pa je cijena eura skočila 0,6 posto, na 1,1635 dolara.

Jačanje eura zahvaljuje se vijesti da su čelnici EU-a u petak u ranim jutarnjim satima nakon gotovo cijelonoćne rasprave postigli kompromis oko pitanja migracija.