MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u plusu 0,6 posto, nakon što je jučer potonuo više od 1 posto.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks jutros u plusu više od 1 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Južnoj Koreji, Australiji, Hong Kongu i Šangaju porasle između 0,3 i 1,9 posto.

Na azijskim je burzama jutros nadoknađena većina gubitaka od jučer, kada su tržišta bila pod pritiskom zbog daljnjeg zaoštravanja trgovinskih odnosa između Washingtona i Pekinga, nakon što je Bijela kuća najavila dodatne 10-postotne carine na 200 milijardi dolara vrijedan kineski uvoz, a Peking poručio da će odgovoriti.

Tržišta su se smirila jer da novih carina neće doći barem dva mjeseca.

„Ulagači imaju neko vrijeme za analizu razvoja situacije i tržišta se počinju konsolidirati. Već je postalo uobičajeno da tržišta burno reagiraju na svaki novi potez u trgovinskom sporu, a potom se stabiliziraju u nadi da će napetosti splasnuti idućih mjeseci dok se pregovara", kaže Masahiro Ichikawa, strateg u tvrtki Sumitomo Mitsui Asset Management.

Od početka svibnja Kina i SAD održale su nekoliko krugova pregovora u kojima SAD pokušava smanjiti svoj trgovinski deficit s Kinom od 375 milijardi dolara.

No, kako nisu postigle dogovor, Washington je prošloga tjedna uveo carine od 25 posto na 34 milijarde dolara vrijedan kineski uvoz, a Peking odgovorio recipročnim mjerama.

Na to je ovoga tjedna Washington pojačao pritisak najavom novih carina, a Peking poručio da će odgovoriti.

„Peking bi mogao odgovoriti na nekoliko načina, uključujući bojkot američkih proizvoda, oštrim slabljenjem juana i prodajom američkih državnih obveznica. No, smatramo da niti jedna od tih opcija nije realna ili produktivna. Najmudrije bi bilo da Kina ubrza otvaranje svoga tržišta, a ne da nastavlja trgovinsku borbu s SAD-om", kaže Xiao Minjie, ekonomist u tvrtki SMBC Nikko Securities.

A nakon jučerašnjeg oštrog pada zbog jačanja trgovinskih napetosti, jutros su cijene nafte nadoknadile dio gubitaka.

Jučer je na londonskom tržištu cijena barela potonula gotovo 7 posto, što je njezin najveći dnevni gubitak od veljače 2016. godine, dok je jutros porasla 1,35 posto, na 74,40 dolara.

Na valutnim je tržištima, pak, dolar ojačao jer su podaci o proizvođačkim cijenama u SAD-u ukazali na jačanje inflacijskih pritisaka, što je obnovilo špekulacije da će američka središnja banka ubrzati tempo povećanja kamatnih stopa u ovoj godini.

Od početka godine Fed je u dva navrata povećao kamate, a procjenjuje se da bi do kraja godine mogao to učiniti još u dva navrata.

Zahvaljujući tome, dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 94,75 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 94,20 bodova.

Pritom je cijena američke valute prema japanskoj skočila s jučerašnjih 110,90 na 112,35 jena.

Dolar je ojačao i u odnosu na europsku valutu, pa se jutros tečaj eura kreće oko 1,1675 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosio 1,1730 dolara.