Na azijskim su burzama u utorak cijene dionica oštro pale, ponajviše na Tokijskoj i kineskim tržištima, pa tako prate jučerašnji pad Wall Streeta, dok je dolar znatno oslabio prema japanskoj valuti.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,9 posto, oslabivši drugi dan zaredom.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks potonuo gotovo 3 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Šangaju, Australiji i Hong Kongu pale između 0,9 i 2,2 posto.

Najviše su jutros pale cijene dionica u Japanu nakon što su na posljednjoj sjednici u ovoj godini čelnici središnje japanske banke odlučili olabaviti kontrolu nad prinosima na obveznice.

To je na burzi protumačeno kao prvi korak prema normalizaciji monetarne politike, nakon što se godinama vodila izuzetno poticajna politika kako bi se podržalo gospodarstvo.

Stoga su cijene japanskih dionica oštro pale, dok je tečaj jena prema dolaru snažno porastao.

Kineske su burze, pak, pod snažnim pritiskom zbog rasta broja oboljelih od covida-19, nakon što su vlasti olabavile restriktivne mjere.

Analitičari kažu da bi popuštanje tih mjera trebalo potaknuti rast uspavanog gospodarstva, no u idućih nekoliko mjeseci slijede veliki izazovi jer se očekuje snažan rast broja zaraženih covidom.

Ulagače je jutros razočarala i kineska središnja banka, koja je ostavila kamatne stope nepromijenjene, dok se očekivalo smanjenje cijene novca kako bi se podržao rast gospodarstva.

I na ostalim burzama u regiji vlada loše raspoloženje jer su na Wall Streetu u ponedjeljak cijene dionica pale četvrti trgovinski dan zaredom. Dow Jones oslabio je 0,5 posto, dok je S&P 500 skliznuo 0,9, a Nasdaq indeks 1,5 posto.

Najveća svjetska burza pod pritiskom je od prošle srijede, kada je američka središnja banka poručila da bi kamate mogle biti povećane na više razine nego što se očekivalo i da bi se na tim razinama mogle zadržati dulje nego što se očekivalo.

Prema tim procjenama, konačna kamatna stopa, na kojoj će se zaustaviti ciklus povećanja kamata, mogla bi dosegnuti 5,1 posto, dok se prije očekivalo 4,6 posto.

To znači da će Fed i u idućoj godini povećavati kamate, ukupno za 0,75 postotnih bodova, u raspon od 5 do 5,25 posto.

Nakon povećanja za 0,50 postotnih bodova prošle srijede, ključne kamate kreću se u rasponu od 4,25 do 4,50 posto, što je njihova najviša razina u posljednjih 15 godina.

Posljednjih mjeseci inflacijski pritisci ponešto popuštaju, no prošloga je tjedna predsjednik Feda Jerome Powell poručio da su podaci o inflaciji u listopadu i studenome dobrodošle naznake usporavanja tempa rasta cijena, ali da to nije dovoljno.

A zbog povećanja kamata usporava se rast gospodarstva. Fed procjenjuje da će bruto domaći proizvod (BDP) iduće godine porasti 0,5 posto, kao i ove godine, no čelnici nekoliko velikih američkih banaka poručili su ovih dana da bi gospodarstvo iduće godine moglo uroniti u recesiju.

„Postavlja se pitanje hoće li se gospodarstvo mekano prizemljiti ili zaroniti u recesiju? Je li Fed reagirao primjereno?", kaže Melissa Brown, direktorica u tvrtki Applied Research.

Dolar oslabio, cijene nafte porasle

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta pala drugi dan zaredom.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je na 104,30 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 104,60 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti potonuo s jučerašnjih 136,25 na 133,35 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,0610 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0605 dolara.

Cijene su nafte, pak, porasle. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros 0,16 posto, na 79,95 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,41 posto, na 75,50 dolara.