Na azijskim su burzama u četvrtak cijene dionica oštro pale jer je rast prinosa na američke državne obveznice ponovno izazvao strahovanja od jačanja inflacije i zaoštravanja monetarne politike prije nego što se očekivalo.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 1,8 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks potonuo više od 2 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Australiji, Južnoj Koreji, Šangaju i Hong Kongu pale između 0,4 i 2,5 posto.

Azijske burze prate jučerašnji pad cijena dionica na Wall Streetu, što je ponovno bila posljedica pritiska na tehnološki sektor koji s povremenim prekidima traje već tjednima.

Posljedica je to rotacije na tržištu, pri čemu se ulagači povlače iz tehnološkog i drugih sektora koji su lani predvodili po rastu, a usmjeruju na cikličke sektore koji bi trebali imati najviše koristi od novih poticajnih mjera i oporavka gospodarstva.

Međutim, ulagače najviše zbrinjava ponovni rast prinosa na američke državne obveznice, koji je uzdrmao tržišta prošloga tjedna.

Tada su, naime, prinosi na 10-godišnje obveznice dosegnuli 1,614 posto, najvišu razinu u godinu dana, što je izazvalo strahovanja ulagača od jačanja inflacije i povećanja kamatnih stopa prije nego što se na tržištima očekivalo.

Inflacija bi, naime, mogla ojačati zbog ubrzanja oporavka gospodarstva, zahvaljujući cijepljenju protiv covida-19, ali i zbog golemih fiskalnih i monetarnih poticaja.

Nakon pada početkom tjedna, jučer su prinosi na 10-godišnje obveznice dosegnuli 1,477 posto, pa se ulagači plaše da bi ponovno mogli porasti na prošlotjedne razine.

„Ako se prinosi probiju iznad 1,5 posto, to bi zasigurno bio čeoni vjetar za tržište dionica", kaže Michael Stritch, direktor u tvrtki BMO Wealth Management.

Zbog tih su zabrinutosti jutros u minusu i američki terminski indeksi, pa bi danas na Wall Streetu cijene dionica mogle pasti treći dan zaredom.

U fokusu ulagača bit će govor predsjednika američke središnje banke Jeromea Powella. Mnogi dužnosnici Feda posljednjih su dana umanjivali problem rasta prinosa, no neki su iskazali i zabrinutost.

„Nije jasno kako se Fed kani nositi s prinosima na obveznice. Tempo rasta prinosa znatno je brži nego što su ulagači očekivali, pa se špekulira da bi monetarne vlasti mogle početi razmatrati zaoštravanje politika", kaže Hirokazu Kabeya, strateg u tvrtki Daiwa Securities.

Dolar ojačao, cijene nafte porasle

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla, nakon jučerašnjeg pada, jer ulagači igraju na to da će se, zahvaljujući novim poticajnim mjerama, američko gospodarstvo brže oporavljati od ostalih najvećih gospodarstava u svijetu.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 91,07 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 90,80 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 106,85 na 107,05 jena, blizu najviše razine u sedam mjeseci.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,2055 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,2085 dolara.

Cijene su nafte, pak, porasle drugi dan zaredom jer se ulagači nadaju da OPEC i njegovi saveznici neće idućih mjeseci povećati proizvodnju.

Cijena barela na američkom tržištu ojačala je 0,45 posto, na 61,57 dolara, dok je na londonskom tržištu barel poskupio 0,5 posto, na 64,35 dolara.