- 25.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi pali na početku tjedna, promet umanjen
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze na rekordnim razinama, očekuj...
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 25.03.2024 TJEDNI PREGLED: Odličan tjedan za fondove, dobitnici u fokus...
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta drugi tje...
- 01.03.2024 PRIPAJANJE - InterCapital pripaja InterCapital Conservative Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 27.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 26.03.2024. - OTP Invest
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 25.03.2024 Dionički indeks S&P500 testirao novi povijesni maksimum!
- 20.03.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - veljača 2024.
- 19.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 18.03.2024. - OTP Invest
- 28.03.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 27.03.2024 Mirovinski fondovi - U minusu većina Mirexa
- 26.03.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova nadomak 21 mlrd eura
- 26.03.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u minusu
- 26.03.2024 MIROVINCI TJEDNO: Treći tjedan zaredom prevladali fondovi s pozitivnim rezultatom
- 28.03.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi tjedan zaključili padom, HPB najlikvidniji
- 28.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi u minusu uz povećan promet
- 28.03.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi povećali gubitke na tjednoj razini
- 28.03.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze blago porasle
- 28.03.2024 ZSE OTVARANJE: Crobexi na putu tjednih gubitaka
- 27.03.2024 Američka središnja banka potvrdila rekordni gubitak u 2023.
- 19.03.2024 Skok prihoda Xiaomija na kraju 2023.
- 18.03.2024 Erste banka ostvarila 219 mln eura dobiti na krilima rasta kamatnih prihoda
- 15.03.2024 Njemački nekretninski div u gubitku od gotovo sedam mlrd eura
- 13.03.2024 Skok godišnje dobiti i prihoda vlasnika Zare
- 28.03.2024 Visoke cijene na financijskim tržištima rizik za britanski sustav
- 28.03.2024 Dodijeljeni ugovori za javnu turističku infrastrukturu vrijedni 106 milijuna eura
- 28.03.2024 Plin i struja u Njemačkoj u drugoj polovini 2023. znatno skuplji nego prije rata
- 28.03.2024 Umjetna inteligencija ′guta′ struju
- 28.03.2024 Promet industrije veći za 0,3 posto
ANALIZAObjavljeno: 07.06.2017
Kriza u Agrokoru – glavni udar na ekonomiju krajem ove i početkom 2018. godine
Podijeli sadržaj: | ||||
U bezizlaznoj poziciji
Domaći pravnici tvrde da smo trebali poštovati postojeće zakone, dok neki strani iz istaknutih investicijskih kuća, koji su kreditori Agrokora, hvale brzu reakciju Vlade u kojoj se ne bi snašle ni zrelije demokracije. "Da nije bilo brze reakcije Vlade, da nismo pripremili zakon, danas bismo imali više od 70 Agrokorovih tvrtki s više od 30.000 zaposlenih u stečaju. Posljedično, tisuće dobavljača i partnera našle bi se u praktički bezizlaznoj poziciji. Agrokor ima više od 6500 dobavljača. Samo ih Konzum ima više od 2500 u kojima je zaposleno oko 148.000 ljudi. Dopustiti da se sustav Agrokora sruši kroz uobičajeni stečajni postupak, čiji je glavni cilj naplata vjerovnika, značilo bi dopustiti da se sruši hrvatska ekonomija, dopustiti novu recesiju", izjavila nam je nedavno u intervjuu potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić. Ta recesija, da smo imali stečaj, nastupila bi već sljedeće godine, nakon što bi gospodarstvo ove palo za jedan postotni bod te dva postotna boda sljedeće godine, govore procjene napravljene prije donošenja zakona. Odnosno bili bismo opet blizu pada BDP-a, iz kojeg smo se, nema dugo, izvukli.
No, jasno je da se posljedice nisu mogle izbjeći jer ipak se na taj koncern koji zapošljava oko 40.000 ljudi odnosi i do pet posto BDP-a. Uz spašavanje koje je kreirala Vlada imat ćemo usporavanje BDP-a, ali ne i potop. Udarac na gospodarske pokazatelje koji se osjetio početkom godine manje je odraz situacije u Agrokoru. Veći je odraz na BDP imao manji broj radnih dana u prvom tromjesečju u odnosu na godinu prije. Zato, izuzme li se taj efekt, BDP je i u prvom tromjesečju rastao iznad tri posto. Prema procjenama ekonomskog stručnjaka Željka Lovrinčevića, taj je rast bio 3,3 posto. Znatniji efekti vidjet će se nakon financijskog raščišćavanja. Kriza u Agrokoru polako će se početi odražavati na ekonomiju u drugom kvartalu, jer na to već upućuje kretanje u industrijskoj proizvodnji i potrošnji, ali najviše će biti vidljiv prema kraju godine i protegnut će se na početak sljedeće. Prema izvješću Državnog zavoda za statistiku, vidljivo je da je najveći pad industrijske proizvodnje od sedam posto bio u travnju upravo u proizvodnji prehrambenih proizvoda. Industrijska proizvodnja pala je jer su i neki dobavljači imali manje narudžbi, tj. radili su s manjim kapacitetom pa i privremeno zatvarali pogone. Agrokor je, naime, hvatao ritam s nekadašnjeg plaćanja od pola godine na najviše 60 dana, zbog čega i nije mogao Konzumove police puniti u istim omjerima kao prije. Sada se i po tom pitanju situacija stabilizira, a dodatno će biti lakše nakon nove financijske injekcije sljedećih dana. No opet je upitno što će donijeti proces restrukturiranja koji bi mogao uključiti i gašenje pojedinih trgovina Konzuma, a dodatno i manje otkupne cijene za proizvođače-dobavljače. U slučaju da netko i preuzme Konzum, a nagađa se da bi se podjela trgovina mogla obaviti između njemačkog Aldija i poljske Biedronke, opet će kao i svi trgovački lanci tog ranga sami zadovoljiti potrebe proizvodnje za velik dio proizvoda. Kako god, ako domaći proizvođači ne izađu na nova tržišta, proizvodnja će se smanjiti. A to povlači za sobom pad ekonomije.Važno je da proizvođači krenu dalje i šire svoje proizvode i na druge distribucijske kanale te je važno prilagoditi se i proizvoditi uz manju maržu - komentira savjetnik HNB-a Ante Žigman dodajući da ćemo uz Vladin zakon imati jednokratne i ograničene efekte, za razliku od situacije da smo išli u stečaj.
Na rizik od Agrokora prva je nedavno reagirala Europska komisija, koja je u proljetnim prognozama smanjila procjenu rasta hrvatskog BDP-a u ovoj godini s prethodnih 3,1 na 2,9 posto.
Problemi s kojima se suočava najveća hrvatska privatna tvrtka utjecat će na rast, ali realni BDP trebao bi rasti za solidnih 2,9 posto ove godine i blago usporiti kasnije - naveli su u Komisiji.
Slične prognoze, nešto ispod tri posto, imaju i domaći analitičari, dok Vlada za sada ostaje na procjeni od 3,2 posto rasta. Osim Agrokora na slabljenje ekonomije utjecat će i veće cijene energenata i skuplja cijena kapitala. Ono što je sada povoljno, a čemu treba pridodati i bolju poziciju zbog porezne reforme uvedene ove godine. Od jeseni počinje proces restrukturiranja Agrokora, bit će jasnija situacija oko vraćanja dugova, pa i njihovih otpisa. I to će biti udarac za dobavljače i moguće smanjenje u ulaganja i proizvodnju. Puno će ovisiti o tome što će se prethodno napraviti. Zato i ne trebamo zamjeriti ruskim bankarima koji su nam poručili da je Agrokoru potrebno jače operativno poslovanje. Ako se situacija u startu sanira prije svega kroz vraćanje kupaca u Konzum, pa tako i jačanje prihoda, benefit će imati i dobavljači koji će morati zadovoljiti potrebe tih kupaca. Ako se to ne dogodi, kupci će ići u druge trgovačke lance, a oni ne drže domaće proizvode u istom obujmu kao Konzum. Kupci će birati trgovinu, pa stoga na samu potrošnju ne bi trebalo imati odraz, kao onda ni na javne financije koje se pune porezima ponajprije od potrošnje.
Mali će teško preživjeti
No, pouzdanje potrošača ipak je u travnju bilo nisko. Lošiji pokazatelji potrošačkog optimizma kućanstava analitičari ipak povezuju s neizvjesnom i nesigurnom situacijom oko Agrokora. Odraz na potrošnju mogao bi biti i veći ako se u restrukturiranje Agrokora i povezanih tvrtki uključi i otpuštanje radnika, a izgledno je da će i toga biti. Otpisa dugova sigurno će biti, a i to će imati odraz na ekonomiju. Banke tu posljedicu osjećaju već sada, jer zbog strožih zakona odmah moraju rizične plasmane staviti u rezervacije. Mnogim bankama to je već izazvalo ozbiljne gubitke. Tvrtke tek moraju napraviti rezervacije, a što će se onda uskoro vidjeti i na njihovim poslovnim rezultatima, a potom i opreznijim vođenjem daljnjeg poslovanja, što će onda opet imati posljedice na cijelu ekonomiju. I dok veće kompanije s više kapitala krizu mogu dočekati nekako na noge, oni mali teško će preživjeti. Mnogi nisu poslovali s mjenicama, čekali su isplate i do pola godine, sada im je taj stari dug na čekanju, dio će morati otpisati, a nemaju zbog manjka priljeva novac za daljnju proizvodnju. Ili nemaju dovoljan. I njihov je opstanak najneizvjesniji. Uključujući i OPG-ove koji već sada osjećaju lomove. Bez obzira na to što im je isplaćen dio starog duga. I oni će morati razmišljati o drukčijem poslovanju, moguće kroz suradnju u nekim segmentima. Jasno je zato da kriza Agrokora nije samo kriza koncerna, nego strateška kriza cijelog gospodarstva.
Agrokor nam se dogodio u vrijeme kada smo uspjeli povećati BDP i stabilizirati javne financije i rejting. Zbivanja u kompaniji pokazuju da velik broj institucija nije radio svoj posao, da je dopustio od velike koncentracije Konzuma do neplaćanja obveza. Ako se to i moralo dogoditi u nekoj tranziciji, onda je trebalo očekivati da je trebalo stati puno ranije. Ovako ćemo naš izlazak iz tranzicije i uvod u zdraviju ekonomiju dočekati tek sa slomom Agrokora, sa zakašnjenjem od 20 godina, kada su to prolazile ostale tranzicijske zemlje.
Razne analize mogu se postaviti i pokrenuti u slučaju Agrokora. Primjerice, bismo li već odavno imali zdraviju ekonomiju i rast gospodarstva da nismo velik dio proizvodnje dali u ruke Agrokoru, tj. Ivici Todoriću koji je napravio modele poslovanja kojima u trag nisu lako ušli ni financijski eksperti. Ukupno su 22 modela po kojima je poslovao Agrokor sa svojim dobavljačima, koji su prihvatili "igru" jer su zauzvrat dobili veću otkupnu cijenu i osiguranu policu u Konzumu. Jasno je da takvo što kod nekih nije ni trebalo stvarati potrebu za traženjem novih tržišta. Kada slučaj Agrokor završi, sigurno je da će nam ekonomija rasti zdravije.
Nadalje, odobravanjem i prebijanjem raznih jamstava unutar Agrokorovih tvrtki u visinama koje su nekoliko puta veće od vrijednosti tih tvrtki postavlja se pitanje odgovornosti nadzornih odbora. Takva šteta trebala bi napokon valjda dovesti do toga da se poštuje članak zakona koji kaže da nadzorni odbori mogu i kazneno odgovarati za propuste. U ovom slučaju bilo ih je puno. Ekonomist Velimir Šonje otišao je i korak dalje te se pita otvara li slučaj Ledovih jamstava i ulazak obveznih mirovinskih fondova u Ledo pitanje funkcioniranja hrvatskog tržišta kapitala. Potencijalni sukobi interesa koji se otvaraju ulaskom upravitelja mirovinskih fondova u nadzorne odbore trgovačkih društava čine se nerješivi, stoga ili treba ozbiljno pristupiti razvoju tržišta kapitala ili krenuti u pravcu internacionalizacije upravljanja mirovinskim fondovima drugog stupa. Naime, krive procjene mirovinskih fondova što kroz ulaganja, što kroz ovakve propuste u nadzornim odborima s pravom postavljaju pitanje za koliko su zbog toga oštećene naše buduće mirovine.
Gazdinsko društvo
Hoće li se nadalje bolje kontrolirati financijska izvješća, odnosno revizori koji ih odobravaju? Hoće li i kod nas postojati kaznena odgovornost za lažne informacije? Jer nevjerojatno je da netko godinama skriva izvan bilance obveze po mjenicama, leasingu i sl.
U konačnici, hoće li se izmijeniti scena domaćih poduzetnika? Kod nas, što je izraženo i u ostalim zemljama juga, prevladava gazdinsko društvo, obiteljsko, željno prikupljanja kapitala bez mogućnosti da se dopusti ulazak suvlasnika i da se tako prikupi kapital. Takva društva rastu na zdravijim tržišnim osnovama.
Slučaj Agrokor otvorio je pitanja na puno strana. Efekt koji će imati na usporavanje gospodarstva kroz nekoliko indikatora trebao bi višestruko biti vraćen urednijim poslovanjem i zdravijim rastom. Pitanje je, naravno, jesu li to naša očekivanja nakon šoka koji je izazvao slom koncerna, mogu li se poduzetnici tek tako preusmjeriti na nove temelje poslovanja, ili ćemo ipak trebati pričekati novije generacije koje će raditi drukčije. Domaća će ekonomija uglavnom preživjeti problem Agrokor - dogovori se postižu, novac se ulaže, a dobar i stručan kadar morat će brzim mjerama vratiti izgubljeno povjerenje potrošača.
Podijeli sadržaj: | ||||
- 25.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi pali na početku tjedna, promet umanjen
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze na rekordnim razinama, očekuj...
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 25.03.2024 TJEDNI PREGLED: Odličan tjedan za fondove, dobitnici u fokus...
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta drugi tje...
- 01.03.2024 PRIPAJANJE - InterCapital pripaja InterCapital Conservative Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 27.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 26.03.2024. - OTP Invest
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 25.03.2024 Dionički indeks S&P500 testirao novi povijesni maksimum!
- 20.03.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - veljača 2024.
- 19.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 18.03.2024. - OTP Invest
- 28.03.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 27.03.2024 Mirovinski fondovi - U minusu većina Mirexa
- 26.03.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova nadomak 21 mlrd eura
- 26.03.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u minusu
- 26.03.2024 MIROVINCI TJEDNO: Treći tjedan zaredom prevladali fondovi s pozitivnim rezultatom
- 28.03.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi tjedan zaključili padom, HPB najlikvidniji
- 28.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi u minusu uz povećan promet
- 28.03.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi povećali gubitke na tjednoj razini
- 28.03.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze blago porasle
- 28.03.2024 ZSE OTVARANJE: Crobexi na putu tjednih gubitaka
- 27.03.2024 Američka središnja banka potvrdila rekordni gubitak u 2023.
- 19.03.2024 Skok prihoda Xiaomija na kraju 2023.
- 18.03.2024 Erste banka ostvarila 219 mln eura dobiti na krilima rasta kamatnih prihoda
- 15.03.2024 Njemački nekretninski div u gubitku od gotovo sedam mlrd eura
- 13.03.2024 Skok godišnje dobiti i prihoda vlasnika Zare
- 28.03.2024 Visoke cijene na financijskim tržištima rizik za britanski sustav
- 28.03.2024 Dodijeljeni ugovori za javnu turističku infrastrukturu vrijedni 106 milijuna eura
- 28.03.2024 Plin i struja u Njemačkoj u drugoj polovini 2023. znatno skuplji nego prije rata
- 28.03.2024 Umjetna inteligencija ′guta′ struju
- 28.03.2024 Promet industrije veći za 0,3 posto
- Koji fond odabrati
- Upute za izdavanje, otkup i zamjenu udjela u fondovima
- ZBI i HPB fondovi – obavijest
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju 2023.)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +42,64% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +31,15% | 4 | ||||
Capital Breeder | +29,68% | 3 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Conservative Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 28.03. 16:00 | 2834,52 | -7,89 |
-0,28 |
|
CROBEX10* | 28.03. 16:00 | 1713,17 | -3,19 |
-0,19 |
|
CROBEX10tr* | 28.03. 16:00 | 1862,37 | -3,47 |
-0,19 |
|
ADRIAprime* | 28.03. 16:00 | 1919,38 | -4,20 |
-0,22 |
|
CROBISTR* | 28.03. 16:31 | 172,777 | 0,01 |
0,01 |
|
CROBIS* | 28.03. 16:31 | 96,038 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
KOEI | 260,00 € |
-1,52% |
309.290,00 € |
PODR | 160,00 € |
0,31% |
211.489,00 € |
MONP | 8,35 € |
0,00% |
179.703,25 € |
HPB | 236,00 € |
1,72% |
154.070,00 € |
RIVP | 5,18 € |
0,39% |
123.723,18 € |
7SLO | 27,14 € |
0,11% |
111.213,23 € |
HT | 30,40 € |
0,00% |
111.163,60 € |
7BET | 13,84 € |
0,44% |
97.880,44 € |
KODT | 1.340,00 € |
-2,90% |
64.260,00 € |
ADRS2 | 60,40 € |
0,33% |
63.230,80 € |
Redovni dionički promet: | 1.713.649,50 € |
Redovni obveznički promet: | 92.517,06 € |
Sveukupni promet: | 3.591.166,56 € |