Postoji konsenzus svih menadžera kompanije o tome da imamo problem, da se bavimo sami sobom dok nas napuštaju korisnici nezadovoljni cijenom i kvalitetom usluge, a prihod nezaustavljivo pada. No svi oni problem vide kod nekoga drugog..., konstatirao je Davor Tomašković, novi predsjednik Uprave Hrvatskog Telekoma (HT), u razgovoru s predstavnicima radnika.

Tomašković je, nakon 15-godišnje ere Ivice Mudrinića, zasjeo u jedan od najvrućih menadžerskih stolaca u Hrvatskoj. Predstavnik mlađe generacije menadžera, koji je zanat pekao na čelu Tiska i TDR-a, na njemu sjedi mjesec dana. Ova kompanija lani je ostvarila 1,44 milijardi kuna neto dobiti, što je pad od 15 posto u odnosu na 2012.

Premda se legitimno zapitati u čemu je zapravo Tomaškovićev problem i što je teško u vođenju tako dominantne i profitabilne kompanije, pred novim su predsjednikom Uprave brojni izazovi. A za njihovo uspješno rješavanje gotovo da mu je potreban čarobni štapić. Dok se prihodi i dobit tope mora ulaziti u skupe investicije, pronaći nove izvore prihoda na kojima se može nešto i zaraditi, promijeniti organizacijski model i smanjiti broj ljudi, izvojevati bitku sa sindikatima te odraditi pokoju akviziciju.
Glavni cilj, čije ispunjenje očekuje većinski dioničar Deutsche Telekom (DT), zaustavljanje je neugodnog trenda pada prihoda i dobiti. Takav trend nije, doduše, samo HT-ova specifičnost nego generalna pojava u telekomunikacijskom sektoru. Pretpostavka je da će se Tomašković stoga prvo baciti na povećanje efikasnosti poslovanja i rezanje rashoda gdje god je to još moguće, a preokretanje negativnog trenda prihoda bit će nešto teži zadatak.

- Imamo potpuno povjerenje da će Davor Tomašković, kao izvrstan i dokazan lider, ispuniti svoju ulogu i uspješno odgovoriti izazovima pred kojima se nalazi - kažu u DT-u.

Analitičari pak očekuju nastavak pada poslovnih rezultata i manji iznos dividende.
- Očekujemo isplatu cjelokupne dobiti u dividendu, a ona će biti manja u skladu s padom rezultata poslovanja - kaže Veronika Sutedja, analitičarka Erste Groupa.
Posljednje devetomjesečno izvješće HT-a pokazuje da je prihod (5,66 milijardi kuna) pao osam posto u odnosu na isto razdoblje lani, a neto dobit u istom razdoblju iznosila je 964 milijuna kuna, što je pad od 30 posto. Zabrinjava da će HT, prema analizi Erste Groupa, do 2015. biti telekom s najvećim padom prihoda (4,5 posto) u regiji CEE.
Većinskog dioničara vjerojatno najviše boli pad EBITDA marže, s 47 posto u prvih devet mjeseci 2012. na 41 posto u istom razdoblju lani. Ne treba posebno naglašavati da je i dalje riječ o iznimno visokim profitnim maržama i uvjerljivo, stoji u analizi Raiffeisen Centrobanka, najvećim među telekomima u regiji CEE. Doduše, HT očekuje i najveći pad marži.
Unatoč padu rezultata, HT je dominantni tržišni lider i u mobilnom, a osobito u fiksnom segmentu, gdje je ionako slabašna konkurencija sada kapitulirala. Više marže i snažniju bilancu od usporedivih kompanija HT velikim dijelom ima upravo zahvaljujući tome što je uspio svih godina 'liberalizacije' tržišta zadržati visok tržišni udio (63 posto u fiksnim, a 46 posto u mobilnim mrežama).

Pitanje je, dakle, kako zadržati poziciju i poboljšati rezultat? Kao odgovor najčešće se čuje sintagma - promjena poslovnog modela. HT već neko vrijeme traži način kako da se transformira povećavajući fokus na ICT usluge. Prema projekcijama, HT bi u 2017. samo 67 posto prihoda trebao ostvarivati od osnovne djelatnosti, 17 posto od novih aktivnosti (ICT usluge), a 16 posto od novih biznisa (struja itd.). Problem je to što, kažu analitičari Raiffeseina, novi biznisi imaju mnogo manju maržu (10-20 posto) od telekomunikacija pa se ne očekuje njihov utjecaj na rast profitabilnosti.
- Jedan od ciljeva u radu novog predsjednika Uprave je transformirati kompaniju u još efikasniju, fleksibilniju i bržu organizaciju. U tijeku je projekt redizajna organizacije, pokrenut upravo s tim ciljem - kažu u HT-u na upit o prvim Tomaškovićevim potezima.
U tom kontekstu, poslovanje HT-a u detalje proučavaju konzultanti tvrtke McKinsey&Company, u kojoj je, prije kraće karijere u HT-u, radio i Tomašković. Zadatak im je pronaći optimalnu organizaciju i model poslovanja.
Analitičari smatraju da su daljnja otpuštanja očekivana, a pitanje je samo u kojem obujmu. Nagađa se da je riječ o višku od 10 do 15 posto zaposlenih, ali zasad nema nikakvih službenih najava niti su s njima upoznati u Hrvatskom sindikatu telekomunikacija. Znaju samo da, prema njihovoj računici, među 5700 sadašnjih radnika nema viška i da će ovaj put ići u glasne prosvjede i štrajk bude li novog vala otpuštanja. Poručuju da bi se većinski dioničar trebao pomiriti s nižom dobiti s obzirom na okolnosti na tržištu. Na ljeto Tomaškovića stoga čeka vreli krumpir - sklapanje novoga kolektivnog ugovora. No sudeći prema stajalištu koje je Tomašković iznio pred Radničkim vijećem, prvo će se 'restrukturiranje' provesti među menadžerima, koji su i najdogovorniji za rezultate poslovanja. Većina menadžerskih ugovora vrijedi do 1. travnja i tada će se revidirati. Neslužbeno, očekuje se da će se smanjivati broj operativnih direktora, koji je nabujao proteklih godina.
Drugi dio priče o uštedi potencijalna je eksternalizacija različitih dijelova poslovanja - upravljanje nekretninama, izgradnja i održavanje antenskih sustava itd. Upravo je u tijeku proces prebacivanja manjeg dijela poslova (Služba za davanje telefonskih informacija s oko 60 zaposlenih) na vanjskog partnera Meritus plus, koji bi trebao biti završen, kažu u HT-u, do kraja prvoga kvartala ove godine. Osim toga na razini grupe DT provodi se centralizacija različitih službi pa će se knjigovodstvo obavljati iz Budimpešte, upravljanje ljudskim resursima iz Bukurešta itd. Hrvatska nije dobila u nadležnost neku takvu funkciju, ali je prva krenula prebacivati mrežu na IP tehnologiju i razvijati pilot-projekt 'Terrastream'.
S obzirom na kontinuirani pad prihoda, ulazak u nove biznise nameće se kao nužnost. HT je već ušao u segment pružanja IT usluga i u opskrbu električnom energijom.
- Za očekivati je da će se u budućnosti lepeza aktivnosti raširiti i na druge djelatnosti. Na primjer, Magyar Telekom već neko je vrijeme prisutan na tržištu opskrbe plinom, Romtelecom prodaje bijelu tehniku putem svog Web shopa, a Lattelekom prodaje usluge svoga pozivnog centra zainteresiranim stranama. Od novoga čelnog čovjeka HT-a očekuje se stoga da provede transformaciju tvrtke od čistog pružatelja telekomunikacijskih usluga u tvrtku koja će se osim osnovnom djelatnosti baviti i mnogim drugim stvarima - kaže Krešimir Alić iz IDC-a.
Iako je HT nedavno ušao na tržište struje, sugovornici iz te branše kažu da nemaju osjećaj da su ozbiljni s tim biznisom i da se previše trude. Očekivalo se da će HT energiju nuditi u paketu s televizijom, internetom i telefonom, što zasad ne čine. Pretpostavlja se da je do zastoja došlo i zbog promjene Uprave. No na primjeru Magyar Telekoma može se vidjeti da taj biznis za telekome nije isplativ u kraćem roku. Novo područje na kojem se očekuje HT-ov ulazak platni je promet s tehnologijom NFC te uvođenje sustava MyWallet, odnosno mobilnog novčanika.

Od akvizicije sistemskog integratora Combisa, 2010. godine, koji se za HT pokazao kao pun pogodak jer Combis stoji iza svih novih ICT projekta, nije bilo sreće u novim potencijalnim akvizicijama. Sada su na tapetu Telekom Slovenije, gdje HT slovi kao DT-ov 'konj za utrku', i Optima Telekom, premda tu nije riječ o klasičnom preuzimanju već o neobičnom aranžmanu - stjecanju petogodišnje kontrole nad posrnulim konkurentom. Postupak prodaje 73 posto Telekoma Slovenije u tijeku je, ali još nije u fazi biranja ponuda. U slučaju preuzimanja Optima Telekoma, drugoga najvećeg fiksnog operatera, glavnu riječ ima Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), a postupak je u završnoj fazi odlučivanja. Trenutačno se peglaju detalji i 'nateže' oko nekoliko zadnjih mjera kojih bi se HT trebao pridržavati da bi se koncentracija odobrila. Cilj je oba regulatora, AZTN-a i HAKOM-a, da se na tržištu ne ponovi slučaj Iskona te da HT pazi na razvoj Optime dok bude njom upravljao.
Jedan od bitnih zadataka novog šefa Uprave su i investicije u infrastrukturu, budući da je postojeća bakrena već sad iscrpljena, a osobito je nedostatna za nove usluge na kojima HT planira temeljiti svoju budućnost. Riječ je o vrlo skupim investicijama, o čemu svjedoči podatak da je HT u brzu mobilnu LTE mrežu dosad uložio 230 milijuna kuna. No i dalje nedostaju ulaganja u fiksnu optičku mrežu, koja su izostala jer HT-u nije odgovarao regulatorni okvir, odnosno cijena po kojoj je tu mrežu trebao iznajmljivati konkurentima na tržištu. S promjenom Uprave možda dođe i do promjene stajališta o ulaganju u optiku, a na ruku im idu i donekle olabavljeni regulatorni uvjeti, posebno izvan urbanih središta. Pitanje je, doduše, kome će tu mrežu sada uopće iznajmljivati budući da su alternativni operateri u predstečajnim nagodbama.
Glavni konkurent HT-a u mobilnom, ali i fiksnom segmentu tako (p)ostaje Vipent, ako se u obzir uzme sadašnje stanje i nužnost velikih ulaganja u infrastrukturu u kojima alternativci neće moći sudjelovati, pa će se bitka za podjelu hrvatskog tržišta voditi između DT-a i Telekoma Austria. Osim toga HT se želi pozicionirati i kao regionalni igrač unutar EU, a to bi mu prvo moglo poći za rukom s ICT uslugama.
Promjena na vrhu kompanije koja traži novi poslovni model logičan je potez. Tomašković je na nove suradnike ostavio dojam sposobnog menadžera, a kako će se snaći među svim izazovima koji su ga snašli, ostaje za vidjeti.