- 30.06.2024 Promjena postojeće akcije umanjenja naknade za upravljanje
- 30.06.2024 TJEDNI PREGLED: Oprez na svjetskim burzama, inflacija i dalj...
- 30.06.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema japanskom jenu, oslabio p...
- 02.07.2024 Novi fond Raiffeisen Money Market započinje s radom
- 01.07.2024 Od utorka cijena osnovnog benzina 11 centi, a dizela osam ce...
- 30.06.2024 Promjena postojeće akcije umanjenja naknade za upravljanje
- 27.06.2024 PRIPAJANJE: Erste E-Conservative pripojen fondu Erste Money Market
- 22.05.2024 InterCapital Dollar Bond postao InterCapital Short Term Dollar Bond
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 04.07.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XCI
- 02.07.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 01.07.2024. - OTP Invest
- 24.06.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 24.06.2024. - OTP Invest
- 20.06.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - svibanj 2024.
- 19.06.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XC
- 04.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 03.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 02.07.2024 Novi fond Raiffeisen Money Market započinje s radom
- 02.07.2024 Preoblikovanje fonda Raiffeisen Wealth
- 02.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 04.07.2024 Američko tržište rada zadržalo cijene nafte na 87 dolara
- 04.07.2024 ZSE DANAS: Crobexi porasli uz skroman promet
- 04.07.2024 Cijene stambenih objekata porasle 9,1 posto na godišnjoj razini
- 04.07.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XCI
- 04.07.2024 ZSE INTRADAY: Uz mršav promet, Crobexi blago porasli
- 03.07.2024 Državne nekretnine s rekordnim poslovnim prihodima
- 27.06.2024 H&M sa skromnim rastom prihoda u proljetnom tromjesečju
- 20.06.2024 Oštar pad prihoda britanskog vlasnika tvornice ambalaže u Belišću
- 06.06.2024 Otvoren znanstveno-istraživački laboratorij Inventorium
- 05.06.2024 Evo zašto je ACC pauzirao gradnju tvornica u Njemačkoj i Italiji
- 04.07.2024 Članovima obveznih mirovinskih fondova dostavljena godišnja potvrda REGOS-a
- 04.07.2024 Potražnja za njemačkim industrijskim proizvodima oslabila i u svibnju
- 04.07.2024 Na Kvarneru u šest mjeseci milijun noćenja, najave za sezonu odlične
- 04.07.2024 Ericsson ponovo najavljuje otpis zbog američkog Vonagea
- 04.07.2024 Očekujemo ponovo jako dobru turističku sezonu
FONDOVIObjavljeno: 13.10.2008
Banke i veliki fondovi osnivaju bail out fond?
Podijeli sadržaj: | ||||
Panična rasprodaja dionica i atmosfera masovne histerije koja je zavladala Zagrebačkom burzom navela je financijaše i regulatora na promišljanje konkretnih poteza koji bi mogli spasiti i tržište i ulagače, ali i fondove, od novih gubitaka.
No, vrlo je malo financijaša proteklog vikenda bilo raspoloženo otvoreno razgovarati o ideji koju zagovara Hanfa da se osnuje fond koji bi otkupljivao nelikvidnu imovinu investicijskih fondova i tako već opasno poljuljano tržište štitio od novih gubitaka.
Nelikvidne dionice
Predsjednik Uprave Erste Investa Josip Glavaš kaže kako bi se radilo o nekom obliku zatvorenog investicijskog fonda koji bi otkupljivao nelikvidnu imovinu fondova koji nemaju gotovine za isplatu svojih udjelničara. Naravno, prije svega bi bilo potrebno utvrditi pravila o daljnjoj sudbini fondova kojima je na taj način priskočeno u pomoć. Primjerice, ako bi se ti fondovi nakon pružene pomoći gasili, udjelničarima bi bila isplaćena vrijednost uloga na zadnji dan postojanja fonda. Nitko ne bi ostao bez svojeg novca, odnosno nitko ne bi izgubio baš sve uloženo, objašnjava Glavaš.
Prema zasad raspoloživim, neslužbenim informacijama, osnivači spasilačkog fonda (bail out fond) bili bi banke i veliki fondovi koji bi u nj uplatili novac, pa problematičnu imovinu fondova ne bi otkupljivali porezni obveznici, kao što će Amerikanci otkupljivati problematična potraživanja investicijskih kuća. Problematičnom bi se imovinom prije svega smatrale dionice koje je na tržištu teško unovčiti bez snažna rušenja njihove vrijednosti. Nitko od sugovornika pritom u kontekstu otkupljivanja nije spominjao korporativne obveznice, koje također u posljednje vrijeme imaju problema s likvidnošću, a po strani ih je ostavio i Rohatinski koji je bio izričit u tome da njih neće uzimati kao kolateral za pozajmljivanje bankama.
No, nisu svi uvjereni da je takav fond moguće odnosno baš najpametnije rješenje jer, kako kaže jedan financijski analitičar, u ovim je turbulentnim vremenima bankama primarno baviti se konzervativnim poslovima koji jamče stabilnost, a ne izlagati se rizičnim elementima na tržištu.
Ideja da velike banke osnuju takav fond u svijetu se prvi put pojavila još lani, dakle na samom početku krize no, upozoravaju financijaši, nije zaživjela, pa se sve intervencije na tržištima najviše pogođenima krizom događaju isključivo na račun poreznih obveznika.
Potrebno brzo djelovati
Da bi fond u vrijeme panike osigurao potreban efekt smirivanja "već ovog tjedna trebao bi biti objavljen barem temeljni plan njegova djelovanja", smatra šef Odjela za ekonomska istraživanja Hypo banke Hrvoje Stojić. On podsjeća na američki plan izbavljivanja investicijskih kuća iz nevolja sa 700 milijardi dolara državnog novca, o kojem se ni danas ne znaju baš svi detalji bez obzira na to što je u Kongresu i Senatu odobren još prije desetak dana. A upravo se zbog takva odugovlačenja njegov prvotni pozitivan efekt svakim danom sve brže topi.
Iako razmjeri krize zahtijevaju vrlo brzo djelovanje, pred osnivačima fonda i onima koji potiču njegovo osnivanje vrlo je velik i kompliciran posao. Za početak, upozoravaju neki fond menadžeri, još ne postoje projekcije o potrebnim inicijalnim ulaganjima, a to je posao koji može odraditi samo Hanfa, koja je i jedan od inicijatora projekta.
K tome, treba odlučiti kako odrediti cijenu otkupa problematičnih dionica. One sigurno ne smiju biti skupe, ali ni prejeftine, jer bi tako izgubio smisao fond koji bi od preniskih cijena dionica trebao spasiti i fond i ulagače, ali i tržište.
Treba i jasno uvjetovati principe otkupa imovine. Primjerice, fond koji se našao u problemima vrlo će vjerojatno morati pristati da mu se imovina otkupi uz određeni diskont na zadnju trgovanu cijenu dionice, a samim će primanjem isplata iz tzv. fonda za spašavanje pristati i na likvidaciju fonda. Nije nemoguće da u drugoj fazi budu oduzete dozvole za rad i cijelom društvu za upravljanje tim fondom, koje je moralo prodati imovinu da bi isplatilo svoje udjelničare. No, tvrdi jedan fond menadžer, i to je bolje od situacije da neko društvo fond pripoji drugom fondu kojim upravlja, a onda za nekoliko mjeseci osniva novi fond iste politike ulaganja kao i onaj prethodno likvidirani.
Postavlja se i pitanje sudbine menadžmenta fonda, bi li društvo za upravljanje trebalo smijeniti ljude koji su fond doveli u tako lošu poziciju, odnosno mogu li ti ljudi prijeći u neku novu investicijsku kuću i od Hanfe dobiti zeleno svjetlo za imenovanje kao članovi nekih novih uprava.
HNB bankama dao dovoljno da smire tržište
Određena koordinacija, koja u posljednje vrijeme postoji između Hanfe i Hrvatske narodne banke, ipak ne znači da će HNB dodatno intervenirati ciljanim mjerama kako bi pomogla fondovskoj industriji. "Bankama se na raspolaganje stavlja 450 milijuna eura, za koje pretpostavljam da će iskoristiti da smanje ili ograniče mogući pritisak na tržište", pojasnio je za Business.hr što od ukidanja stope obvezne pričuve očekuje guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski.
No, Rohatinski je odbacio bilo kakvo daljnje upletanje HNBa u tržište kapitala, poput prihvaćanja korporativnih obveznica kao kolaterala za bankarske repo aukcije. Naime, to je bila želja barem jedne velike domaće kuće za upravljanje fondovima koja u portfeljima ima velik broj korporativnih obveznica, a kojih se u uvjetima rastuće inflacije i potrebe za likvidnošću nikako ne mogu riješiti.
„HNB ne želi izravno kreditirati poslovanje tvrtki, što bi se dogodilo kad bi odobrio obrnute repo aukcije korporativnih obveznica“, kaže Rohatinski.
No, vrlo je malo financijaša proteklog vikenda bilo raspoloženo otvoreno razgovarati o ideji koju zagovara Hanfa da se osnuje fond koji bi otkupljivao nelikvidnu imovinu investicijskih fondova i tako već opasno poljuljano tržište štitio od novih gubitaka.
Nelikvidne dionice
Predsjednik Uprave Erste Investa Josip Glavaš kaže kako bi se radilo o nekom obliku zatvorenog investicijskog fonda koji bi otkupljivao nelikvidnu imovinu fondova koji nemaju gotovine za isplatu svojih udjelničara. Naravno, prije svega bi bilo potrebno utvrditi pravila o daljnjoj sudbini fondova kojima je na taj način priskočeno u pomoć. Primjerice, ako bi se ti fondovi nakon pružene pomoći gasili, udjelničarima bi bila isplaćena vrijednost uloga na zadnji dan postojanja fonda. Nitko ne bi ostao bez svojeg novca, odnosno nitko ne bi izgubio baš sve uloženo, objašnjava Glavaš.
Prema zasad raspoloživim, neslužbenim informacijama, osnivači spasilačkog fonda (bail out fond) bili bi banke i veliki fondovi koji bi u nj uplatili novac, pa problematičnu imovinu fondova ne bi otkupljivali porezni obveznici, kao što će Amerikanci otkupljivati problematična potraživanja investicijskih kuća. Problematičnom bi se imovinom prije svega smatrale dionice koje je na tržištu teško unovčiti bez snažna rušenja njihove vrijednosti. Nitko od sugovornika pritom u kontekstu otkupljivanja nije spominjao korporativne obveznice, koje također u posljednje vrijeme imaju problema s likvidnošću, a po strani ih je ostavio i Rohatinski koji je bio izričit u tome da njih neće uzimati kao kolateral za pozajmljivanje bankama.
No, nisu svi uvjereni da je takav fond moguće odnosno baš najpametnije rješenje jer, kako kaže jedan financijski analitičar, u ovim je turbulentnim vremenima bankama primarno baviti se konzervativnim poslovima koji jamče stabilnost, a ne izlagati se rizičnim elementima na tržištu.
Ideja da velike banke osnuju takav fond u svijetu se prvi put pojavila još lani, dakle na samom početku krize no, upozoravaju financijaši, nije zaživjela, pa se sve intervencije na tržištima najviše pogođenima krizom događaju isključivo na račun poreznih obveznika.
Potrebno brzo djelovati
Da bi fond u vrijeme panike osigurao potreban efekt smirivanja "već ovog tjedna trebao bi biti objavljen barem temeljni plan njegova djelovanja", smatra šef Odjela za ekonomska istraživanja Hypo banke Hrvoje Stojić. On podsjeća na američki plan izbavljivanja investicijskih kuća iz nevolja sa 700 milijardi dolara državnog novca, o kojem se ni danas ne znaju baš svi detalji bez obzira na to što je u Kongresu i Senatu odobren još prije desetak dana. A upravo se zbog takva odugovlačenja njegov prvotni pozitivan efekt svakim danom sve brže topi.
Iako razmjeri krize zahtijevaju vrlo brzo djelovanje, pred osnivačima fonda i onima koji potiču njegovo osnivanje vrlo je velik i kompliciran posao. Za početak, upozoravaju neki fond menadžeri, još ne postoje projekcije o potrebnim inicijalnim ulaganjima, a to je posao koji može odraditi samo Hanfa, koja je i jedan od inicijatora projekta.
K tome, treba odlučiti kako odrediti cijenu otkupa problematičnih dionica. One sigurno ne smiju biti skupe, ali ni prejeftine, jer bi tako izgubio smisao fond koji bi od preniskih cijena dionica trebao spasiti i fond i ulagače, ali i tržište.
Treba i jasno uvjetovati principe otkupa imovine. Primjerice, fond koji se našao u problemima vrlo će vjerojatno morati pristati da mu se imovina otkupi uz određeni diskont na zadnju trgovanu cijenu dionice, a samim će primanjem isplata iz tzv. fonda za spašavanje pristati i na likvidaciju fonda. Nije nemoguće da u drugoj fazi budu oduzete dozvole za rad i cijelom društvu za upravljanje tim fondom, koje je moralo prodati imovinu da bi isplatilo svoje udjelničare. No, tvrdi jedan fond menadžer, i to je bolje od situacije da neko društvo fond pripoji drugom fondu kojim upravlja, a onda za nekoliko mjeseci osniva novi fond iste politike ulaganja kao i onaj prethodno likvidirani.
Postavlja se i pitanje sudbine menadžmenta fonda, bi li društvo za upravljanje trebalo smijeniti ljude koji su fond doveli u tako lošu poziciju, odnosno mogu li ti ljudi prijeći u neku novu investicijsku kuću i od Hanfe dobiti zeleno svjetlo za imenovanje kao članovi nekih novih uprava.
HNB bankama dao dovoljno da smire tržište
Određena koordinacija, koja u posljednje vrijeme postoji između Hanfe i Hrvatske narodne banke, ipak ne znači da će HNB dodatno intervenirati ciljanim mjerama kako bi pomogla fondovskoj industriji. "Bankama se na raspolaganje stavlja 450 milijuna eura, za koje pretpostavljam da će iskoristiti da smanje ili ograniče mogući pritisak na tržište", pojasnio je za Business.hr što od ukidanja stope obvezne pričuve očekuje guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski.
No, Rohatinski je odbacio bilo kakvo daljnje upletanje HNBa u tržište kapitala, poput prihvaćanja korporativnih obveznica kao kolaterala za bankarske repo aukcije. Naime, to je bila želja barem jedne velike domaće kuće za upravljanje fondovima koja u portfeljima ima velik broj korporativnih obveznica, a kojih se u uvjetima rastuće inflacije i potrebe za likvidnošću nikako ne mogu riješiti.
„HNB ne želi izravno kreditirati poslovanje tvrtki, što bi se dogodilo kad bi odobrio obrnute repo aukcije korporativnih obveznica“, kaže Rohatinski.
Izvor: business.hr
- 30.06.2024 Promjena postojeće akcije umanjenja naknade za upravljanje
- 30.06.2024 TJEDNI PREGLED: Oprez na svjetskim burzama, inflacija i dalj...
- 30.06.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema japanskom jenu, oslabio p...
- 02.07.2024 Novi fond Raiffeisen Money Market započinje s radom
- 01.07.2024 Od utorka cijena osnovnog benzina 11 centi, a dizela osam ce...
- 30.06.2024 Promjena postojeće akcije umanjenja naknade za upravljanje
- 27.06.2024 PRIPAJANJE: Erste E-Conservative pripojen fondu Erste Money Market
- 22.05.2024 InterCapital Dollar Bond postao InterCapital Short Term Dollar Bond
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 04.07.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XCI
- 02.07.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 01.07.2024. - OTP Invest
- 24.06.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 24.06.2024. - OTP Invest
- 20.06.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - svibanj 2024.
- 19.06.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XC
- 04.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 03.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 02.07.2024 Novi fond Raiffeisen Money Market započinje s radom
- 02.07.2024 Preoblikovanje fonda Raiffeisen Wealth
- 02.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 04.07.2024 Američko tržište rada zadržalo cijene nafte na 87 dolara
- 04.07.2024 ZSE DANAS: Crobexi porasli uz skroman promet
- 04.07.2024 Cijene stambenih objekata porasle 9,1 posto na godišnjoj razini
- 04.07.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XCI
- 04.07.2024 ZSE INTRADAY: Uz mršav promet, Crobexi blago porasli
- 03.07.2024 Državne nekretnine s rekordnim poslovnim prihodima
- 27.06.2024 H&M sa skromnim rastom prihoda u proljetnom tromjesečju
- 20.06.2024 Oštar pad prihoda britanskog vlasnika tvornice ambalaže u Belišću
- 06.06.2024 Otvoren znanstveno-istraživački laboratorij Inventorium
- 05.06.2024 Evo zašto je ACC pauzirao gradnju tvornica u Njemačkoj i Italiji
- 04.07.2024 Članovima obveznih mirovinskih fondova dostavljena godišnja potvrda REGOS-a
- 04.07.2024 Potražnja za njemačkim industrijskim proizvodima oslabila i u svibnju
- 04.07.2024 Na Kvarneru u šest mjeseci milijun noćenja, najave za sezonu odlične
- 04.07.2024 Ericsson ponovo najavljuje otpis zbog američkog Vonagea
- 04.07.2024 Očekujemo ponovo jako dobru turističku sezonu
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q2 - 2024)
(koji na 30.06.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +19,99% | 5 | ||||
Erste Quality Equity | +16,28% | 5 | |||||
Capital Breeder | +14,85% | 3 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 31.08. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 31.08.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.08. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 31.08.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 04.07. 15:54 | 2826,12 | 13,96 |
0,50 |
|
CROBEX10* | 04.07. 15:54 | 1693,81 | 10,07 |
0,60 |
|
CROBEX10tr* | 04.07. 15:54 | 1888,99 | 14,69 |
0,78 |
|
ADRIAprime* | 04.07. 15:54 | 2026,56 | 14,44 |
0,72 |
|
CROBISTR* | 04.07. 16:31 | 174,9137 | 0,04 |
0,02 |
|
CROBIS* | 04.07. 16:31 | 96,6018 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
KOEI | 260,00 € |
0,78% |
149.408,00 € |
KODT2 | 1.570,00 € |
-1,88% |
64.750,00 € |
KODT | 1.600,00 € |
0,00% |
56.000,00 € |
PLAG | 378,00 € |
0,53% |
46.864,00 € |
ERNT | 195,00 € |
0,26% |
45.405,00 € |
ADPL | 12,75 € |
-1,16% |
41.447,95 € |
ADRS2 | 62,40 € |
0,65% |
31.193,60 € |
RIVP | 5,10 € |
1,19% |
30.637,86 € |
MAIS | 44,00 € |
3,29% |
15.048,00 € |
HT | 30,20 € |
0,67% |
13.714,40 € |
Redovni dionički promet: | 583.585,64 € |
Redovni obveznički promet: | 61.375,48 € |
Sveukupni promet: | 644.961,12 € |