- 04.07.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XCI
- 04.07.2024 Američko tržište rada zadržalo cijene nafte na 87 dolara
- 04.07.2024 Cijene stambenih objekata porasle 9,1 posto na godišnjoj raz...
- 04.07.2024 Na Kvarneru u šest mjeseci milijun noćenja, najave za sezonu...
- 04.07.2024 Očekujemo ponovo jako dobru turističku sezonu
- 30.06.2024 Promjena postojeće akcije umanjenja naknade za upravljanje
- 27.06.2024 PRIPAJANJE: Erste E-Conservative pripojen fondu Erste Money Market
- 22.05.2024 InterCapital Dollar Bond postao InterCapital Short Term Dollar Bond
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 04.07.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XCI
- 02.07.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 01.07.2024. - OTP Invest
- 24.06.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 24.06.2024. - OTP Invest
- 20.06.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - svibanj 2024.
- 19.06.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XC
- 05.07.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u plusu
- 04.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 03.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 02.07.2024 Novi fond Raiffeisen Money Market započinje s radom
- 02.07.2024 Preoblikovanje fonda Raiffeisen Wealth
- 07.07.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze porasle, tehnološki sektor predvodi
- 07.07.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar prema košarici valuta pao na najnižu razinu u tri tjedna
- 05.07.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi na tjednom gubitku, Adris najlikvidniji
- 05.07.2024 ZSE DANAS: Crobexi tjedan završili padom uz uvećan promet
- 05.07.2024 ZSE INTRADAY: Uz solidan promet, Crobex indeksi pali
- 05.07.2024 Čipovi za umjetnu inteligenciju katapultirali rezultate Samsung Electronicsa
- 03.07.2024 Državne nekretnine s rekordnim poslovnim prihodima
- 27.06.2024 H&M sa skromnim rastom prihoda u proljetnom tromjesečju
- 20.06.2024 Oštar pad prihoda britanskog vlasnika tvornice ambalaže u Belišću
- 06.06.2024 Otvoren znanstveno-istraživački laboratorij Inventorium
- 05.07.2024 Podignuta ovogodišnja prognoza rasta hrvatskog gospodarstva na 3,3 posto
- 05.07.2024 Hrvatska i u svibnju pri vrhu EU-a po rastu prometa u maloprodaji
- 05.07.2024 Zagrebačka IT tvrtka Koios kupila britansku tvrtku za analitiku
- 05.07.2024 Span povećao vlasnički udjel u Trilixu na 90 posto
- 05.07.2024 Cijene hrane stabilne u lipnju
KLIMATSKA KONFERENCIJAObjavljeno: 15.12.2015
Uspjeh klimatskog sporazuma ovisi o vladama koje tek trebaju biti izabrane
Podijeli sadržaj: | ||||
Klimatski sporazum koji je više od 190 zemalja postiglo ovog vikenda novi je pokušaj da se okonča era fosilnih goriva. No, dva tjedna burnih pregovora jasno su pokazala da uspjeh sporazuma jako ovisi i pojedinim državama i njihovoj spremnosti da provedu bolne odluke, prvenstveno o tome kako proizvode i kako troše energiju, koje će snažno utjecati na ponašanje poduzeća, financijska tržišta i globalno ekonomsko okruženje.
Paul Polman, veliki zagovornik zaštite okoliša i izvršni direktor Unilevera, globalnog proizvođača robe široke potrošnje čije je sjedište u Europi, rekao je da dogovor šalje „nedvosmisleni signal poslovnoj i financijskoj zajednici da su nužne stvarne promjene u realnoj ekonomiji", piše Wall Street Journal.
Predstavnici industrije fosilnih goriva i neke američke kompanije znatno su kritičniji i upozoravaju na posljedice sporazuma na njihovo poslovanje. Stephen Eule, potpredsjednik za klimu i tehnologiju američke gospodarske komore, koja u Washingtonu lobira za velike američke tvrtke, tvrdi da će sporazum naštetiti američkom gospodarstvu jer gura zemlju ka najskupljoj energiji - onoj iz obnovljivih izvora.
"Pariška konferencija o klimi donijela je puno obećanja i puno neodgovorenih pitanja", rekao je Eule. „Strategija Bijele kuće koja poskupljuje energiju i čini ju manje dostupnom kako bi se zadovoljile međunarodna javnost, među kojima su mnogi izravni američki konkurenti, treba brinuti američku poslovnu zajednicu, američke radnike i potrošače".
Zagovornici sporazuma nadaju se da će dogovor pokrenuti financijsku lavinu - investicije poduzetnika, kompanija i međunarodnih kreditora u obnovljive izvore energije, tehnologije poput električnih automobila i novih načina za prikupljanje i pohranu plinova iz goriva s velikim udjelom ugljika poput ugljena.
Benjamin Sporton, izvršni direktor Svjetske udruge za ugljen, smatra da sporazum ostavlja dovoljno prostora za rast industrije ugljena , pogotovo s proširenim mogućnostima financiranja za skupljanje i pohranu stakleničkih plinova kako bi se zaustavila njihova emisija u atmosferu.
Srž postignutog sporazuma je skup dobrovoljnih planova za borbu protiv klimatskih promjena koje je dostavio niz zemalja, a svaki odražava ekonomsku i političku situaciju zemlje poredlagača. Večina zemalja fokusirala se na prebacivanje na obnovljive izvore energije poput sunca i vjetra, a neke i na nuklearnu energiju, odnosno na napuštanje ugljena i nafte, fosilnih goriva opterećenih ugljikom.
No, planovi još nisu dovoljni da postignu smanjenje emisije stakleničkih plinova kakvo cilja sporazum. Uspjeh će ovisiti o provedbi dogovorenog tijekom predstojećih godina, odnosno politike vlada koje tek trebaju biti izabrane.
Sporazum traži reviziju planova o smanjenju emisije stakleničkih plinova, a zagovornici smatraju da će to otvoriti vrata obvezivanju na snažnije rezove.
Planovi nisu pravno obvezujući - bio je to uvjet na kojem su, između ostalih, insistirale Sjedinjene Države - iako pravno obvezuje države na periodičnu reviziju podrške procesu kako bi se poduprli napori da se smanji emisija stakleničkih plinova.
Osim toga, razvijene zemlje nakon 2020. moraju osigurati najmanje 100 milijardi dolara godišnje uz raznih izvora kako bi pomogle zemljama u razvoju da smanje svoje emisije.
Postizanje dogovora bio je mukotrpan proces i ishod je iznenadio mnoge sudionike i promatrače. Ključan savez formirale su male zemlje u razvoju predvođene sićušnim Maršalovim otocima, Kolumbija, Meksiko i Europska unija. Tražili su tvrd ugovor koji nije samo pravno obvezujući, već traži agresivnije ciljeve u suzbijanju rasta globalne prosječne temperature.
Proklamirani cilj konferencije bio je ograničiti globalno zatopljenje ispod 2 stupnja Celzija iznad predindustrijskih razina. Otočne države tražile su 1,5 stupnjeva, obrazlažući da prema znanstvenim predviđanjima dva stupnja nisu dovoljna da zaustave rast razine mora.
Sjedinjene Države nisu bile spremne ići tako daleko i ubrzo su formirale svoj savez, nudeći ambicioznije ciljeve u zamjenu za priznanje da razvijene zemlje nisu odgovorne za štetu nastalu u siromašnim zemljama zbog rasta razine mora i sve češćih i jačih oluja.
Jedna američka odluka zasjenila je konferenciju prije samog početka: u podijeljenom Washingtonu republikanci, koji kontroliraju Kongres, najavili su da će odbaciti sve što demokratska Obamina administracija prihvati. Zbog toga je za američki pregovarački tim bilo neprihvatljivo da u sporazum uđe bilo kakva pravna obveza na smanjenje emisije stakleničkih plinova, što je bio glavni cilj europskih i nekih drugih zemalja.
To je u središte rasprava dovelo odvjetnike američkog ministarstva vanjskih poslova koji su presuđivali u kritičnim pitanjima o tome treba li neki prijedlog potvrditi i Kongres ili ne.
U prethodnim klimatskim pregovorima zemlje u razvoju bile su tretirane drugačije od zemalja u razvoju zbog toga što su industrijske zemlje više pridonijele emisiji stakleničkih plinova i imaju više novca za rješavanje problema. Ovog puta razvijene zemlje tražile su da sve nacije pridonesu rješenju, te da neke od zemalja u razvoju, posebno Kina koja je danas najveći emiter stakleničkih plinova i drugo najjače svjetsko gospodarstvo, financijski pridonesu rješenju problema.
Razlike su se usklađivale u noći s petka na subotu, kada su razvijene zemlje dogovorile da će nastaviti predvoditi financiranje, a velikim zemljama u razvoju poput Kine prepustiti će odluku da se tome dobrovoljno pridruže. Zauzvrat su zemlje u razvoju prihvatile redovite revizije i provjere svojih dobrovoljnih planova o smanjenju štetnih emisija.
Za razliku od prethodnih razgovora i usprkos očekivanjima, većina teksta koji je kao nacrt puštena u javnost potvrđena je u dogovorenom tekstu Sporazuma umjesto da bude „razvodnjena". Snažan zamah u posljednjim danima dala je koalicija koja je željela ambicioznije ciljeve. Francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius i njegovi diplomati osigurali su kompromis koji je omogućio konačni sporazum koji je mnoge iznenadio specifičnim obvezivanjem na petogodišnje revizije i zajedničkim smjernicama za izvješćivanje.
I upravo u trenutku kada je Fabius trebao ući u dvoranu i pozvati na konačno glasanje izbila je kriza koja je mnoge podsjetila na debakl Konferencije o klimatskim promjenama održane 2009. u Kopenhagenu.
Američki izaslanik Stern u posljednji je trenutak pregledavajući tekst završnog sporazuma uočio tajanstvenu promjenu: neobvezujući kondicionalni oblik iz prethodnog nacrta sporazuma zamijenjeno je s obvezatnim, što je promjena koja zahtijeva da o svemu dodatno odlučuje Kongres.
Stern je upozorio američkog ministra vanjskih poslova Johna Kerryja koji je od Fabiusa tražio objašnjenje. Fabius i njegovi pomoćnici nisu znali o čemu je riječ. Iako se činilo da je riječ o pogrešci, rastao je strah da će „pogreška" srušiti cijeli proces.
Američko izaslanstvo zatražilo je da se vrati kondicionalni oblik, a onda je izaslanstvo Nikaragve, predvođeno Paulom Oquistom, savjetnikom predsjednika, iskoristilo promjenu u tekstu kako bi postavilo novi zahtjev da razvijene zemlje moraju učiniti više.
U posljednji trenutak intervenirao je europski povjerenik za energetiku i klimatske promjene Miguel Arias Cariete koji je uvjerio nikaragvansko izaslanstvo da odustane od zahtjeva i da ne opstruira sporazum.
Oquist je dobio mogućnost da govori na sjednici nakon prihvaćanja sporazuma, a Fabius je zauzeo mjesto predsjedavajućeg, pogledao okolo i upitao ima li itko primjedbi na sporazum, da bi nakon toga udarcem čekića o stol označio da je sporazum prihvaćen.
Paul Polman, veliki zagovornik zaštite okoliša i izvršni direktor Unilevera, globalnog proizvođača robe široke potrošnje čije je sjedište u Europi, rekao je da dogovor šalje „nedvosmisleni signal poslovnoj i financijskoj zajednici da su nužne stvarne promjene u realnoj ekonomiji", piše Wall Street Journal.
Predstavnici industrije fosilnih goriva i neke američke kompanije znatno su kritičniji i upozoravaju na posljedice sporazuma na njihovo poslovanje. Stephen Eule, potpredsjednik za klimu i tehnologiju američke gospodarske komore, koja u Washingtonu lobira za velike američke tvrtke, tvrdi da će sporazum naštetiti američkom gospodarstvu jer gura zemlju ka najskupljoj energiji - onoj iz obnovljivih izvora.
"Pariška konferencija o klimi donijela je puno obećanja i puno neodgovorenih pitanja", rekao je Eule. „Strategija Bijele kuće koja poskupljuje energiju i čini ju manje dostupnom kako bi se zadovoljile međunarodna javnost, među kojima su mnogi izravni američki konkurenti, treba brinuti američku poslovnu zajednicu, američke radnike i potrošače".
Zagovornici sporazuma nadaju se da će dogovor pokrenuti financijsku lavinu - investicije poduzetnika, kompanija i međunarodnih kreditora u obnovljive izvore energije, tehnologije poput električnih automobila i novih načina za prikupljanje i pohranu plinova iz goriva s velikim udjelom ugljika poput ugljena.
Benjamin Sporton, izvršni direktor Svjetske udruge za ugljen, smatra da sporazum ostavlja dovoljno prostora za rast industrije ugljena , pogotovo s proširenim mogućnostima financiranja za skupljanje i pohranu stakleničkih plinova kako bi se zaustavila njihova emisija u atmosferu.
Srž postignutog sporazuma je skup dobrovoljnih planova za borbu protiv klimatskih promjena koje je dostavio niz zemalja, a svaki odražava ekonomsku i političku situaciju zemlje poredlagača. Večina zemalja fokusirala se na prebacivanje na obnovljive izvore energije poput sunca i vjetra, a neke i na nuklearnu energiju, odnosno na napuštanje ugljena i nafte, fosilnih goriva opterećenih ugljikom.
No, planovi još nisu dovoljni da postignu smanjenje emisije stakleničkih plinova kakvo cilja sporazum. Uspjeh će ovisiti o provedbi dogovorenog tijekom predstojećih godina, odnosno politike vlada koje tek trebaju biti izabrane.
Sporazum traži reviziju planova o smanjenju emisije stakleničkih plinova, a zagovornici smatraju da će to otvoriti vrata obvezivanju na snažnije rezove.
Planovi nisu pravno obvezujući - bio je to uvjet na kojem su, između ostalih, insistirale Sjedinjene Države - iako pravno obvezuje države na periodičnu reviziju podrške procesu kako bi se poduprli napori da se smanji emisija stakleničkih plinova.
Osim toga, razvijene zemlje nakon 2020. moraju osigurati najmanje 100 milijardi dolara godišnje uz raznih izvora kako bi pomogle zemljama u razvoju da smanje svoje emisije.
Postizanje dogovora bio je mukotrpan proces i ishod je iznenadio mnoge sudionike i promatrače. Ključan savez formirale su male zemlje u razvoju predvođene sićušnim Maršalovim otocima, Kolumbija, Meksiko i Europska unija. Tražili su tvrd ugovor koji nije samo pravno obvezujući, već traži agresivnije ciljeve u suzbijanju rasta globalne prosječne temperature.
Proklamirani cilj konferencije bio je ograničiti globalno zatopljenje ispod 2 stupnja Celzija iznad predindustrijskih razina. Otočne države tražile su 1,5 stupnjeva, obrazlažući da prema znanstvenim predviđanjima dva stupnja nisu dovoljna da zaustave rast razine mora.
Sjedinjene Države nisu bile spremne ići tako daleko i ubrzo su formirale svoj savez, nudeći ambicioznije ciljeve u zamjenu za priznanje da razvijene zemlje nisu odgovorne za štetu nastalu u siromašnim zemljama zbog rasta razine mora i sve češćih i jačih oluja.
Jedna američka odluka zasjenila je konferenciju prije samog početka: u podijeljenom Washingtonu republikanci, koji kontroliraju Kongres, najavili su da će odbaciti sve što demokratska Obamina administracija prihvati. Zbog toga je za američki pregovarački tim bilo neprihvatljivo da u sporazum uđe bilo kakva pravna obveza na smanjenje emisije stakleničkih plinova, što je bio glavni cilj europskih i nekih drugih zemalja.
To je u središte rasprava dovelo odvjetnike američkog ministarstva vanjskih poslova koji su presuđivali u kritičnim pitanjima o tome treba li neki prijedlog potvrditi i Kongres ili ne.
U prethodnim klimatskim pregovorima zemlje u razvoju bile su tretirane drugačije od zemalja u razvoju zbog toga što su industrijske zemlje više pridonijele emisiji stakleničkih plinova i imaju više novca za rješavanje problema. Ovog puta razvijene zemlje tražile su da sve nacije pridonesu rješenju, te da neke od zemalja u razvoju, posebno Kina koja je danas najveći emiter stakleničkih plinova i drugo najjače svjetsko gospodarstvo, financijski pridonesu rješenju problema.
Razlike su se usklađivale u noći s petka na subotu, kada su razvijene zemlje dogovorile da će nastaviti predvoditi financiranje, a velikim zemljama u razvoju poput Kine prepustiti će odluku da se tome dobrovoljno pridruže. Zauzvrat su zemlje u razvoju prihvatile redovite revizije i provjere svojih dobrovoljnih planova o smanjenju štetnih emisija.
Za razliku od prethodnih razgovora i usprkos očekivanjima, većina teksta koji je kao nacrt puštena u javnost potvrđena je u dogovorenom tekstu Sporazuma umjesto da bude „razvodnjena". Snažan zamah u posljednjim danima dala je koalicija koja je željela ambicioznije ciljeve. Francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius i njegovi diplomati osigurali su kompromis koji je omogućio konačni sporazum koji je mnoge iznenadio specifičnim obvezivanjem na petogodišnje revizije i zajedničkim smjernicama za izvješćivanje.
I upravo u trenutku kada je Fabius trebao ući u dvoranu i pozvati na konačno glasanje izbila je kriza koja je mnoge podsjetila na debakl Konferencije o klimatskim promjenama održane 2009. u Kopenhagenu.
Američki izaslanik Stern u posljednji je trenutak pregledavajući tekst završnog sporazuma uočio tajanstvenu promjenu: neobvezujući kondicionalni oblik iz prethodnog nacrta sporazuma zamijenjeno je s obvezatnim, što je promjena koja zahtijeva da o svemu dodatno odlučuje Kongres.
Stern je upozorio američkog ministra vanjskih poslova Johna Kerryja koji je od Fabiusa tražio objašnjenje. Fabius i njegovi pomoćnici nisu znali o čemu je riječ. Iako se činilo da je riječ o pogrešci, rastao je strah da će „pogreška" srušiti cijeli proces.
Američko izaslanstvo zatražilo je da se vrati kondicionalni oblik, a onda je izaslanstvo Nikaragve, predvođeno Paulom Oquistom, savjetnikom predsjednika, iskoristilo promjenu u tekstu kako bi postavilo novi zahtjev da razvijene zemlje moraju učiniti više.
U posljednji trenutak intervenirao je europski povjerenik za energetiku i klimatske promjene Miguel Arias Cariete koji je uvjerio nikaragvansko izaslanstvo da odustane od zahtjeva i da ne opstruira sporazum.
Oquist je dobio mogućnost da govori na sjednici nakon prihvaćanja sporazuma, a Fabius je zauzeo mjesto predsjedavajućeg, pogledao okolo i upitao ima li itko primjedbi na sporazum, da bi nakon toga udarcem čekića o stol označio da je sporazum prihvaćen.
Izvor: banka.hr
Podijeli sadržaj: | ||||
- 04.07.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XCI
- 04.07.2024 Američko tržište rada zadržalo cijene nafte na 87 dolara
- 04.07.2024 Cijene stambenih objekata porasle 9,1 posto na godišnjoj raz...
- 04.07.2024 Na Kvarneru u šest mjeseci milijun noćenja, najave za sezonu...
- 04.07.2024 Očekujemo ponovo jako dobru turističku sezonu
- 30.06.2024 Promjena postojeće akcije umanjenja naknade za upravljanje
- 27.06.2024 PRIPAJANJE: Erste E-Conservative pripojen fondu Erste Money Market
- 22.05.2024 InterCapital Dollar Bond postao InterCapital Short Term Dollar Bond
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 04.07.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XCI
- 02.07.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 01.07.2024. - OTP Invest
- 24.06.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 24.06.2024. - OTP Invest
- 20.06.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - svibanj 2024.
- 19.06.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XC
- 05.07.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u plusu
- 04.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 03.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 02.07.2024 Novi fond Raiffeisen Money Market započinje s radom
- 02.07.2024 Preoblikovanje fonda Raiffeisen Wealth
- 07.07.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze porasle, tehnološki sektor predvodi
- 07.07.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar prema košarici valuta pao na najnižu razinu u tri tjedna
- 05.07.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi na tjednom gubitku, Adris najlikvidniji
- 05.07.2024 ZSE DANAS: Crobexi tjedan završili padom uz uvećan promet
- 05.07.2024 ZSE INTRADAY: Uz solidan promet, Crobex indeksi pali
- 05.07.2024 Čipovi za umjetnu inteligenciju katapultirali rezultate Samsung Electronicsa
- 03.07.2024 Državne nekretnine s rekordnim poslovnim prihodima
- 27.06.2024 H&M sa skromnim rastom prihoda u proljetnom tromjesečju
- 20.06.2024 Oštar pad prihoda britanskog vlasnika tvornice ambalaže u Belišću
- 06.06.2024 Otvoren znanstveno-istraživački laboratorij Inventorium
- 05.07.2024 Podignuta ovogodišnja prognoza rasta hrvatskog gospodarstva na 3,3 posto
- 05.07.2024 Hrvatska i u svibnju pri vrhu EU-a po rastu prometa u maloprodaji
- 05.07.2024 Zagrebačka IT tvrtka Koios kupila britansku tvrtku za analitiku
- 05.07.2024 Span povećao vlasnički udjel u Trilixu na 90 posto
- 05.07.2024 Cijene hrane stabilne u lipnju
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q2 - 2024)
(koji na 30.06.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +19,99% | 5 | ||||
Erste Quality Equity | +16,28% | 5 | |||||
Capital Breeder | +14,85% | 3 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 31.08. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 31.08.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.08. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 31.08.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 05.07. 16:00 | 2813,13 | -12,99 |
-0,46 |
|
CROBEX10* | 05.07. 16:00 | 1680,81 | -13,00 |
-0,77 |
|
CROBEX10tr* | 05.07. 16:00 | 1883,48 | -5,51 |
-0,29 |
|
ADRIAprime* | 05.07. 16:00 | 2035,86 | 9,30 |
0,46 |
|
CROBISTR* | 05.07. 16:31 | 174,9255 | 0,01 |
0,01 |
|
CROBIS* | 05.07. 16:31 | 96,6018 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
SPAN | 49,60 € |
1,85% |
157.319,10 € |
HT | 30,00 € |
-0,66% |
120.659,10 € |
KOEI | 256,00 € |
-1,54% |
66.336,00 € |
7BET | 15,79 € |
0,70% |
44.472,80 € |
7SLO | 30,04 € |
0,84% |
40.496,41 € |
ADRS2 | 59,60 € |
-4,49% |
39.998,40 € |
ERNT | 195,00 € |
0,00% |
38.390,50 € |
PODR | 158,00 € |
0,32% |
35.550,00 € |
ATGR | 55,00 € |
0,92% |
28.017,50 € |
ZABA | 18,00 € |
0,28% |
22.321,70 € |
Redovni dionički promet: | 715.341,43 € |
Redovni obveznički promet: | 99.650,00 € |
Sveukupni promet: | 814.991,43 € |