Unatoč nepovoljnim makroekonomskim pokazateljima, proračunski prihodi su lani bili 2,3 posto veći nego 2011., rekao je ministar financija Slavko Linić, izvještavajući Sabor o izvršenju prošlogodišnjeg državnog proračuna, prvog proračuna Vlade Zorana Milanovića.

"U usporedbi s 2011., zaključujemo da je proračun u prihodovnoj strani lani bio 2,3 posto veći, uz dva posto manji gospodarski rast, iako nije bilo moguće naplatiti sve prihode", rekao je Linjić.

Odbacio je tvrdnje o poreznoj presiji Vlade, podsjetivši da su veći porezni prihodi gospodarstvenicima omogućili dva reprograma poreznog duga, otpis kamata i financijsku konoslidaciju kroz predstečajnu nagodbu.

"Ne, samo smo bili daleko odgovorniji. Dobili smo veću odgovornost, nikakvu presiju", tumači Linić.

Iako je potvrdio da su porezni prihodi dijelom povećani zbog većeg PDV-a, ustvrdio je da su pad potrošnje domaćinstava i industrijske proizvodnje bili veći od rasta PDV-a.

Proračunski rashodi lani su iznosili 119,8 milijardi kuna, što je za oko 1,3 posto manje nego godinu ranije.

Linić je kazao da nije bilo bitnih smanjenja davanja za zaposlene, da su rashodi smanjivani na neracionalnim subvencijama.

"Ali imali smo povećanja na rashodima na kamate, tako da su naše uštede preko 2,8 milijardi, kad promatramo ukupna smanjenja bez ovog povećanja. Sve to rezultiralo je deficitom od 3 posto u centralnom poračunu i ukupnim deficitom od 3,4 na konsolidiranoj razini države", rekao je Linić.

2012. okarakterizirao je kao godinu krize i negativnih rezultata makroekonomskog okruženja, u kojoj je Vlada nizom mjera pokušala pomoći privatnom sektoru da preživi.

"U bitci za održavanje radnih mjesta i pokretanje investicija Vlada mijenjala fiskalnu politiku, smanjili smo za dva indeksna poena doprinose u zdravstvu, naknade za šume, vodni doprinos i spomeničku rentu. Svjesni da investicija bez kapitala ne ide, donijeli smo odluku o oslobađanju poreza na reinvestiranu dobit, a rezultati pokazuju da su gospodarstvenici zadržali 1,1 milijardu kuna na ime ove olakšice..", pobrojao je Linić.

Kad je riječ o tvrtkama u državnom vlasništvu, Linić je kazao kako je Vlada prošle godine očekivala uspješnije investiranje, ali da je cijela godina potrošena na restrukturiranje.

Podsjetio je i da privatni sektor, unatoč osiguranom novcu, nije izvršio svoje obveze u cestogradnji te ocijenio da je građevinski sektor u problemima zbog loših ulaganja u izgrađene, a neprodane stanove i poslovne prostore te zemljište koje nije privedeno svrsi.

"Posljednje četiri godine gospodarski je rast ostvaren jer je dobar dio privatnog kapitala ulagao u nekretninske poslove, iako su oni već ranije u Americi i Europi prepoznati kao rizični. Poduzeća su se zadužila, ne plaćaju obveze i ugrožavaju svoje zaposlene", rekao je Linić.

Zastupnici HDZ-a pokušali su raspravu o lanjskom proračunu "proširiti" i na stanje financija u prvom polugodištu ove godine, tvrdeći da su podaci alarmantni i zabrinjavajući, da su predstečajne nagodobe zapravo grublji oblik pretvorbe i privatizacije, da nije točno da Vlada nije znala kakvo je stanje u državi.

Ministar Linić odbio je HDZ-ove pokušaje i ocjene.

Vama je, očito, osnovno plašiti građane, zašto ih niste izvjestili o dugovima i zašto nisu u knjigama, uzvratio je Martini Dalić.

Nikada nisam rekao da nismo znali što nas čeka, zašto izmišljate, upitao je Ivana Šukera.

U velikim predstečajnim nagodbama imamo nove vlasnike, svi koji su uzrokovali prekomjerno zaduživanje i neefikasnost, nisu ostali vlasnici tvrtki, odgovorio je Duji Marasoviću.

Zajedno s izvješćem o izvršenju proračuna, Sabor raspravlja i o reviziji izvršenja koja je i ove godine Ministarstvu financija dala uvjetno mišljenje.