- 28.06.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi na tjednom dobitku, Končar DT najlikvidn...
- 28.06.2024 Italija traži od Googlea podmirivanje poreznog duga od milij...
- 28.06.2024 ZSE INTRADAY: Na Burzi se zbog tehničkih poteškoća ne trguje
- 28.06.2024 Praznični roštilj ove godine za Amerikance skuplji za pet po...
- 28.06.2024 Prihodi od stranih turista u prvom tromjesečju 824,7 milijun...
- 30.06.2024 Promjena postojeće akcije umanjenja naknade za upravljanje
- 27.06.2024 PRIPAJANJE: Erste E-Conservative pripojen fondu Erste Money Market
- 22.05.2024 InterCapital Dollar Bond postao InterCapital Short Term Dollar Bond
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 02.07.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 01.07.2024. - OTP Invest
- 24.06.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 24.06.2024. - OTP Invest
- 20.06.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - svibanj 2024.
- 19.06.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XC
- 18.06.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 17.06.2024. - OTP Invest
- 03.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 02.07.2024 Novi fond Raiffeisen Money Market započinje s radom
- 02.07.2024 Preoblikovanje fonda Raiffeisen Wealth
- 02.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 02.07.2024 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali mirovinski fondovi s pozitivnim rezultatom
- 03.07.2024 ZSE DANAS: Crobexi danas različitih predznaka, promet uvećan
- 03.07.2024 Cijene nafte iznad 86 dolara
- 03.07.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi porasli, u fokusu dionice Podravke i Končara D&ST
- 03.07.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze nadoknađuju jučerašnje gubitke
- 03.07.2024 ZSE OTVARANJE: Očekuje se stagnacija Crobexa nakon dva dana pada
- 03.07.2024 Državne nekretnine s rekordnim poslovnim prihodima
- 27.06.2024 H&M sa skromnim rastom prihoda u proljetnom tromjesečju
- 20.06.2024 Oštar pad prihoda britanskog vlasnika tvornice ambalaže u Belišću
- 06.06.2024 Otvoren znanstveno-istraživački laboratorij Inventorium
- 05.06.2024 Evo zašto je ACC pauzirao gradnju tvornica u Njemačkoj i Italiji
- 03.07.2024 EU priprema carine za robu iz kineskih internetskih trgovina
- 03.07.2024 Kina svjetski lider u inovacijama na području generativne umjetne inteligencije
- 03.07.2024 Podravka gradi novi Transportni centar vrijedan tri milijuna eura
- 03.07.2024 Hrvatska u svibnju s najsnažnijim padom proizvođačkih cijena u EU
- 03.07.2024 Dubrovnik među deset najtraženijih odredišta za obiteljska ljetovanja, Drač prvi
EKONOMIJAObjavljeno: 06.05.2008
U Srbiju otišlo 17% ukupnih hrvatskih stranih ulaganja
Podijeli sadržaj: | ||||
Nema pouzdanih podataka koliko su kapitala hrvatska poduzeća do sada uložila u Srbiji. Narodna banka Srbije (NBS), kao najmeritornija institucija, nije previše ažurna. Njezini podaci odnose se na razdoblje do kraja 2006. godine, s tim da se uzima u obzir zemlja iz koje su novci došli iako bi logičnije bilo da se to evidentira prema sjedištu tvrtke. Stoga se ne može s velikom sigurnošću tvrditi da su hrvatska poduzeća do konca 2006. uložila samo 117 milijuna dolara i da su se po obujmu investiranog kapitala smjestila na 11. mjesto najvećih ulagača. Vjerojatno je bliža istini procjena ekonomista Branka Dragaša, koji tvrdi da su slovenske i hrvatske tvrtke do sada investirale čak 1,2 milijarde eura. Njegovo je mišljenje da su Slovenci uložili 60 posto te sume, dok preostalih 40 posto otpada na hrvatska poduzeća. Zato bi se, kao prilično izvjesne, mogle uzeti procjene Hrvatske gospodarske komore (HGK) da su hrvatska poduzeća do sada u Srbiji uložila oko 390 milijuna eura. Sam predsjednik HGK Nadan Vidošević koristi tu brojku i na temelju nje dolazi do zaključka da je u Srbiju otišlo 17,4 posto ukupnih hrvatskih inozemnih investicija. Ako se pogleda struktura hrvatskih ulaganja u gospodarstvo istočnog susjeda, onda se lako može primijetiti da je najveći dio novca otišao u prehrambenu industriju, industriju građevinskog materijala i trgovinu. Riječ o sektorima koji imaju uglavnom dobru tržišnu konjunkturu, tako da se može zaključiti da su hrvatski investitori dobro procijenili srpsko tržište.
Bolji poslodavci
Najveće poslove napravio je jedan od vodećih hrvatskih koncerna - Agrokor. Njegovo pozicioniranje u Srbiji jedno vrijeme stajalo je u sjeni mogućeg strateškog partnerstva sa srpskim pandanom - Delta holdingom. Iako mogućnost takvog strateškog povezivanje nije demantirala nijedna od ove dve tvrtke, očigledno je došlo do revidiranja planova i pomicanja ovog velikog posla za neko drugo vrijeme. Agrokor je u međuvremenu stekao veoma dobre pozicije u industriji zamrznute hrane, u proizvodnji ulja, u mlinsko-pekarskoj industriji i u trgovini. Najprije je preuzet vodeći srpski brend zamrznute hrane - Frikom, u kome Agrokor ima 95,82 posto kapitala. Poduzeće, koje baš i nije pucalo od zravlja, hrvatski koncern je stabilizirao, tehnološki osuvremenio, a tržišni asortiman dopunio ponudom smrznute ribe i morskih plodova. Neto dobitak Frikoma u 2007. godini (857 milijuna dinara) devet puta je veći nego u 2006. godini (91,9 milijuna dinara. Druga velika akvizicija je preuzimanje tvornice jestivog ulja i margarina Dijamant u Zrenjaninu. U strukturi kapitala jedne od dvije najvažnije uljare u Srbiji Agrokor je na četvrtom mjestu sa 12,82 posto udjela. Najveći vlasnici su investicijski fondovi: South East Ei Fund (32,52 posto), DSOB (30,04 odsto), ZB Invest (12,82 posto), Privredna banka Zagreb sa 2,20 posto i Societe Generale - Splitska banka s udjelom od 1,83 posto. Očigledno Agrokor s njima dijeli sličnu poslovnu strategiju, jer je upravljačka funkcija u Dijamantu prepuštena njegovu menadžeru Željku Brozoviću. Dionice Dijamanta, koje su 15. rujna 2005. godine vrijedile 7511 dinara, posljednjeg dana travnja ove godine, uprkos krizi burze u Srbiji, bile su na razini od 42.997 dinara. Zrenjaninska tvornica jedno je od malog broja poduzeća u Srbiji koje ima ustanovljen kolektivni radni ugovor sa zaposlenima. Njegovom potpisivanju prisustvovao je i predsjednik koncerna Agrokor Ivica Todorić. Tako je višak socijalnog razumijevanja postao prepoznatljiva nit nastupa hrvatskih tvrtki u Srbiji pa je komentator novosadskog Dnevnika svojedobno napisao da bi najbolje bilo kad bi hrvatske tvrtke bile poslodavci u Srbiji, a srpske u Hrvatskoj. Pretprošle godine Agrokor je od ovdašnjeg tajkuna Petra Matijevića otkupio većinski dionički paket Kikindskog mlina. Poduzeće koje se bavi mlinarstvom, pekarstvom i proizovdnjom tjestenina jedno je od najstarijih u Vojvodini, a njegovo brašno glasovito je po kvaliteti. Agrokor nije izravni vlasnik Kikindskog mlina, već ovim poduzećem upravlja putem svojih tvrtki Dijamanta (54,72 posto vlasništva) i Frikoma (24,90 posto). Koliko je kupnja Kikindskog mlina bila dobra odluka pokazuje prošlogodišnja čista dobit (44,4 milijuna dinara), što je gotovo 25 puta više nego u 2006. godini. Poslednji veći poslovni potezi Agrokora načinjeni su u trgovini.
Najprije je kupljeno prilično nepoznato beogradsko poduzeće Idea i od njega napravljen tržišni brend koji se, u sjeni zavađenih divova Delte i Mercatora, ubrzano razvija. Glavni aduti novog trgovinskog lanca su dobra organizacija i veoma primamljive cijene. Drugi po značenju hrvatski investitor u Srbiji je našička Nexe grupa. Ova tvrtka je u svoj sustav integrirala tri pažljivo odabrana poduzeća. Najveće među njima je Industrija građevinske keramike Polet u Novom Bečeju. Do prije nekoliko godina to je bila tvornica koja se gušila u sjeni velikih proizvođača - "Toze Markovića" iz Kikinde i Potisja iz Kanjiže. Proizvodne serije bile su znatno manje, a kvaliteta lošija od one koju su nudili najvažniji konkurenti. Dolaskom Nexe grupe Polet je poslovno preporođen. Nakon gubitka od 238 milijuna dinara u 2005, uslijedio je dobitak od 514 milijuna dinara u 2006. godini. Prošle godine neto dobit je pala na 96 milijuna dinara, ali treba imati u vidu da je to bila godina velikih ulaganja u poboljšanje tehnologije. Nexe grupa je sa 74,36 postokapitala većinski vlasnik i najvećeg kamenoloma na Balkanu - poduzeća Jelen Do pokraj Užičke Požege. Koliko je poboljšano poslovanje ovog proizvođača kamenih agregata za gradnju cesti, govori podatak da je neto dobit kamenoloma sa 12 milijuna dinara u 2006. godini podignuta na 113 milijuna dinara u prošloj godini. Jelen Do u ovoj godini planira izgradnju vapnene peći, deponija za skladištenje vapnenca, postrojenja za mljevenje i sijanje vapna, kao i silosa za skladištenje gotovih proizvoda. Ukupni proračun za planirane investicije više je od sedam milijuna eura, čime bi, kako je planirano, Jelen Do postao lider u proizvodnji vapna u ovom dijelu Europe kako po kapacitetu, tako i po tehnologiji. Najmanja članica Nexe grupe u Srbiji tvornica je opeka Stražilovo u Srijemskim Karlovcima. I ovo poduzeće je dolaskog Našičana dobilo potpuno novo poslovno lice. Podignuta je tehnologija, racionalizirani su troškovi i otvorena nova tržišta za njezine proizvode - opeku i građevinske blokove. Vlasnik glasovite somborske mljekare - Somboled najprije je postala tvrtka Lura. Prekomponiranjem vlasništva ova mljekara postala je dio poslovnog sustava Dukat. Iako je, u međuvremenu, dio koji se bavi izradom sladoleda prodan njemačkom poduzeću Rick Ice, ovaj proizvođač mlijeka i mliječnih prerađevina sasvim dobro kotira na neugodnom tržištu Srbije, gdje investicijski fond Salford ima gotovo monopolsku poziciju.
Loše akvizicije
Ne mogu sve akvizicije, barem u ovom trenutku, dobiti dobru ocjenu. Sebastijan Limarija iz Bestovja pokraj Svete Nedelje preuzeo je poznatu srodnu tvrtku Jedinstvo iz Bačke Palanke. Doduše, nekada najprofitabilnije poduzeće u Bačkoj Palanci zatečeno je u iznimno teškom stanju. Iako je ukupan prihod poduzeća gotovo udvostručen, Sebastijan Jedinstvo i dalje pravi gubitke. Prošle godine oni su iznosili 23,7 milijuna dinara, što je manje od 36,3 milijuna, koliki je bio manjak u 2005. godini, ali se od investitora ipak očekivalo više. Slična je situacija i u bačkopalanačkoj trgovinskoj kući Podunavlje. Nju su u prvom koraku 2004. kupila dvojica direktora, da bi prošle godine ova tvrtka došla u posjed hrvatskog poduzeća Stanik. Pred investitorom je veliki zadatak sređivanja poslovanja, podizanja kvalitete i rješavanja nagomilanih socijalnih problema. Srećom, nijedna hrvatska investicija u Srbiji, barem do sada, nije praćena socijalnim potresima i radničkim buntom. Malo je investitora koji su pokazali toliko socijalnog sluha kao što je to bio slučaj s hrvatskim tvrtkama.
Bolji poslodavci
Najveće poslove napravio je jedan od vodećih hrvatskih koncerna - Agrokor. Njegovo pozicioniranje u Srbiji jedno vrijeme stajalo je u sjeni mogućeg strateškog partnerstva sa srpskim pandanom - Delta holdingom. Iako mogućnost takvog strateškog povezivanje nije demantirala nijedna od ove dve tvrtke, očigledno je došlo do revidiranja planova i pomicanja ovog velikog posla za neko drugo vrijeme. Agrokor je u međuvremenu stekao veoma dobre pozicije u industriji zamrznute hrane, u proizvodnji ulja, u mlinsko-pekarskoj industriji i u trgovini. Najprije je preuzet vodeći srpski brend zamrznute hrane - Frikom, u kome Agrokor ima 95,82 posto kapitala. Poduzeće, koje baš i nije pucalo od zravlja, hrvatski koncern je stabilizirao, tehnološki osuvremenio, a tržišni asortiman dopunio ponudom smrznute ribe i morskih plodova. Neto dobitak Frikoma u 2007. godini (857 milijuna dinara) devet puta je veći nego u 2006. godini (91,9 milijuna dinara. Druga velika akvizicija je preuzimanje tvornice jestivog ulja i margarina Dijamant u Zrenjaninu. U strukturi kapitala jedne od dvije najvažnije uljare u Srbiji Agrokor je na četvrtom mjestu sa 12,82 posto udjela. Najveći vlasnici su investicijski fondovi: South East Ei Fund (32,52 posto), DSOB (30,04 odsto), ZB Invest (12,82 posto), Privredna banka Zagreb sa 2,20 posto i Societe Generale - Splitska banka s udjelom od 1,83 posto. Očigledno Agrokor s njima dijeli sličnu poslovnu strategiju, jer je upravljačka funkcija u Dijamantu prepuštena njegovu menadžeru Željku Brozoviću. Dionice Dijamanta, koje su 15. rujna 2005. godine vrijedile 7511 dinara, posljednjeg dana travnja ove godine, uprkos krizi burze u Srbiji, bile su na razini od 42.997 dinara. Zrenjaninska tvornica jedno je od malog broja poduzeća u Srbiji koje ima ustanovljen kolektivni radni ugovor sa zaposlenima. Njegovom potpisivanju prisustvovao je i predsjednik koncerna Agrokor Ivica Todorić. Tako je višak socijalnog razumijevanja postao prepoznatljiva nit nastupa hrvatskih tvrtki u Srbiji pa je komentator novosadskog Dnevnika svojedobno napisao da bi najbolje bilo kad bi hrvatske tvrtke bile poslodavci u Srbiji, a srpske u Hrvatskoj. Pretprošle godine Agrokor je od ovdašnjeg tajkuna Petra Matijevića otkupio većinski dionički paket Kikindskog mlina. Poduzeće koje se bavi mlinarstvom, pekarstvom i proizovdnjom tjestenina jedno je od najstarijih u Vojvodini, a njegovo brašno glasovito je po kvaliteti. Agrokor nije izravni vlasnik Kikindskog mlina, već ovim poduzećem upravlja putem svojih tvrtki Dijamanta (54,72 posto vlasništva) i Frikoma (24,90 posto). Koliko je kupnja Kikindskog mlina bila dobra odluka pokazuje prošlogodišnja čista dobit (44,4 milijuna dinara), što je gotovo 25 puta više nego u 2006. godini. Poslednji veći poslovni potezi Agrokora načinjeni su u trgovini.
Najprije je kupljeno prilično nepoznato beogradsko poduzeće Idea i od njega napravljen tržišni brend koji se, u sjeni zavađenih divova Delte i Mercatora, ubrzano razvija. Glavni aduti novog trgovinskog lanca su dobra organizacija i veoma primamljive cijene. Drugi po značenju hrvatski investitor u Srbiji je našička Nexe grupa. Ova tvrtka je u svoj sustav integrirala tri pažljivo odabrana poduzeća. Najveće među njima je Industrija građevinske keramike Polet u Novom Bečeju. Do prije nekoliko godina to je bila tvornica koja se gušila u sjeni velikih proizvođača - "Toze Markovića" iz Kikinde i Potisja iz Kanjiže. Proizvodne serije bile su znatno manje, a kvaliteta lošija od one koju su nudili najvažniji konkurenti. Dolaskom Nexe grupe Polet je poslovno preporođen. Nakon gubitka od 238 milijuna dinara u 2005, uslijedio je dobitak od 514 milijuna dinara u 2006. godini. Prošle godine neto dobit je pala na 96 milijuna dinara, ali treba imati u vidu da je to bila godina velikih ulaganja u poboljšanje tehnologije. Nexe grupa je sa 74,36 postokapitala većinski vlasnik i najvećeg kamenoloma na Balkanu - poduzeća Jelen Do pokraj Užičke Požege. Koliko je poboljšano poslovanje ovog proizvođača kamenih agregata za gradnju cesti, govori podatak da je neto dobit kamenoloma sa 12 milijuna dinara u 2006. godini podignuta na 113 milijuna dinara u prošloj godini. Jelen Do u ovoj godini planira izgradnju vapnene peći, deponija za skladištenje vapnenca, postrojenja za mljevenje i sijanje vapna, kao i silosa za skladištenje gotovih proizvoda. Ukupni proračun za planirane investicije više je od sedam milijuna eura, čime bi, kako je planirano, Jelen Do postao lider u proizvodnji vapna u ovom dijelu Europe kako po kapacitetu, tako i po tehnologiji. Najmanja članica Nexe grupe u Srbiji tvornica je opeka Stražilovo u Srijemskim Karlovcima. I ovo poduzeće je dolaskog Našičana dobilo potpuno novo poslovno lice. Podignuta je tehnologija, racionalizirani su troškovi i otvorena nova tržišta za njezine proizvode - opeku i građevinske blokove. Vlasnik glasovite somborske mljekare - Somboled najprije je postala tvrtka Lura. Prekomponiranjem vlasništva ova mljekara postala je dio poslovnog sustava Dukat. Iako je, u međuvremenu, dio koji se bavi izradom sladoleda prodan njemačkom poduzeću Rick Ice, ovaj proizvođač mlijeka i mliječnih prerađevina sasvim dobro kotira na neugodnom tržištu Srbije, gdje investicijski fond Salford ima gotovo monopolsku poziciju.
Loše akvizicije
Ne mogu sve akvizicije, barem u ovom trenutku, dobiti dobru ocjenu. Sebastijan Limarija iz Bestovja pokraj Svete Nedelje preuzeo je poznatu srodnu tvrtku Jedinstvo iz Bačke Palanke. Doduše, nekada najprofitabilnije poduzeće u Bačkoj Palanci zatečeno je u iznimno teškom stanju. Iako je ukupan prihod poduzeća gotovo udvostručen, Sebastijan Jedinstvo i dalje pravi gubitke. Prošle godine oni su iznosili 23,7 milijuna dinara, što je manje od 36,3 milijuna, koliki je bio manjak u 2005. godini, ali se od investitora ipak očekivalo više. Slična je situacija i u bačkopalanačkoj trgovinskoj kući Podunavlje. Nju su u prvom koraku 2004. kupila dvojica direktora, da bi prošle godine ova tvrtka došla u posjed hrvatskog poduzeća Stanik. Pred investitorom je veliki zadatak sređivanja poslovanja, podizanja kvalitete i rješavanja nagomilanih socijalnih problema. Srećom, nijedna hrvatska investicija u Srbiji, barem do sada, nije praćena socijalnim potresima i radničkim buntom. Malo je investitora koji su pokazali toliko socijalnog sluha kao što je to bio slučaj s hrvatskim tvrtkama.
Izvor: poslovni.hr
- 28.06.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi na tjednom dobitku, Končar DT najlikvidn...
- 28.06.2024 Italija traži od Googlea podmirivanje poreznog duga od milij...
- 28.06.2024 ZSE INTRADAY: Na Burzi se zbog tehničkih poteškoća ne trguje
- 28.06.2024 Praznični roštilj ove godine za Amerikance skuplji za pet po...
- 28.06.2024 Prihodi od stranih turista u prvom tromjesečju 824,7 milijun...
- 30.06.2024 Promjena postojeće akcije umanjenja naknade za upravljanje
- 27.06.2024 PRIPAJANJE: Erste E-Conservative pripojen fondu Erste Money Market
- 22.05.2024 InterCapital Dollar Bond postao InterCapital Short Term Dollar Bond
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 02.07.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 01.07.2024. - OTP Invest
- 24.06.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 24.06.2024. - OTP Invest
- 20.06.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - svibanj 2024.
- 19.06.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XC
- 18.06.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 17.06.2024. - OTP Invest
- 03.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 02.07.2024 Novi fond Raiffeisen Money Market započinje s radom
- 02.07.2024 Preoblikovanje fonda Raiffeisen Wealth
- 02.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 02.07.2024 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali mirovinski fondovi s pozitivnim rezultatom
- 03.07.2024 ZSE DANAS: Crobexi danas različitih predznaka, promet uvećan
- 03.07.2024 Cijene nafte iznad 86 dolara
- 03.07.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi porasli, u fokusu dionice Podravke i Končara D&ST
- 03.07.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze nadoknađuju jučerašnje gubitke
- 03.07.2024 ZSE OTVARANJE: Očekuje se stagnacija Crobexa nakon dva dana pada
- 03.07.2024 Državne nekretnine s rekordnim poslovnim prihodima
- 27.06.2024 H&M sa skromnim rastom prihoda u proljetnom tromjesečju
- 20.06.2024 Oštar pad prihoda britanskog vlasnika tvornice ambalaže u Belišću
- 06.06.2024 Otvoren znanstveno-istraživački laboratorij Inventorium
- 05.06.2024 Evo zašto je ACC pauzirao gradnju tvornica u Njemačkoj i Italiji
- 03.07.2024 EU priprema carine za robu iz kineskih internetskih trgovina
- 03.07.2024 Kina svjetski lider u inovacijama na području generativne umjetne inteligencije
- 03.07.2024 Podravka gradi novi Transportni centar vrijedan tri milijuna eura
- 03.07.2024 Hrvatska u svibnju s najsnažnijim padom proizvođačkih cijena u EU
- 03.07.2024 Dubrovnik među deset najtraženijih odredišta za obiteljska ljetovanja, Drač prvi
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q2 - 2024)
(koji na 30.06.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +19,99% | 5 | ||||
Erste Quality Equity | +16,28% | 5 | |||||
Capital Breeder | +14,85% | 3 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 31.08. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 31.08.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.08. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 31.08.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 03.07. 16:00 | 2812,16 | -2,20 |
-0,08 |
|
CROBEX10* | 03.07. 16:00 | 1683,74 | 0,30 |
0,02 |
|
CROBEX10tr* | 03.07. 16:00 | 1874,30 | 0,33 |
0,02 |
|
ADRIAprime* | 03.07. 16:00 | 2012,12 | -10,90 |
-0,54 |
|
CROBISTR* | 03.07. 16:31 | 174,8784 | -0,03 |
-0,02 |
|
CROBIS* | 03.07. 16:31 | 96,6018 | -0,02 |
-0,02 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
ADRS2 | 62,00 € |
0,00% |
288.042,40 € |
PODR | 157,50 € |
-0,63% |
210.609,50 € |
SPAN | 47,90 € |
0,21% |
138.289,00 € |
KODT | 1.600,00 € |
-0,62% |
104.050,00 € |
ERNT | 194,50 € |
-0,77% |
101.244,50 € |
HT | 30,00 € |
0,00% |
99.522,70 € |
7BET | 15,58 € |
0,39% |
56.791,41 € |
ADPL | 12,90 € |
0,00% |
52.613,15 € |
ZABA | 18,05 € |
0,84% |
38.779,65 € |
KODT2 | 1.600,00 € |
0,63% |
25.470,00 € |
Redovni dionički promet: | 1.275.070,85 € |
Redovni obveznički promet: | 763.999,86 € |
Sveukupni promet: | 2.039.070,71 € |