Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević najavio je da bi tri velika državna projekta mogla zaposliti gotovo sve najjače hrvatske građevinske firme, da će uvesti e-inspekcije, a razmišlja i o vraćanju zakona o poticanju stambenih kredita.  

Građevinski sektor nije u dobrom stanju, iako neka izvješća govore o laganom oporavku, ustvrdio je Kuščević u razgovoru za Hinu. 

"Građevinarstvo je u lošem stanju u odnosu na razdoblje od prije desetak godina i treba mu pomoći", kaže ministar, najavljujući pomoć na više frontova. Istaknuo je kako će se ove godine putem POS-ovih programa, izgraditi velik broj stanova, što bi građevinarima trebalo omogućiti dosta posla.

Pretpostavlja da će nove poslove donijeti i nastavak energetske obnove zgrada koju smatra odličnom,  jer sredstava za nju dolaze iz EU-ovih fondova. Građevinare bi iz gliba trebali izvući i veliki državni  projekti poput gradnje Pelješkog mosta, navodnjavanja, kanala Dunav - Sava te obnove i modernizacije željezničke pruge Dugo Selo - Križevci. Šteta je, kaže, što u protekle četiri godine niti jedan od tih projekata nije realiziran.

"Već bi ta tri projekta zaposlila gotovo svu najjaču građevinsku operativu", kaže ministar koji će građevinarima pokušati pomoći i prijedlogom smanjivanja nekih fiskalnih i parafiskalnih nameta, koji bi se uskoro trebao naći pred Vladom.

"I tu ima prostora gdje im se vrlo brzo može pomoći", kaže Kuščević koji smatra da Hrvatsku koči prenormiranost koja se, primjerice, vidi  u primjeni Pravilnika o energetskom certificiranju. 

Taj je pravilnik u nadležnosti Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, a po njemu će, kaže Kuščević, pružatelji usluga smještaja u domaćinstvu morati imati energetski certifikat.

"Ovaj mjesec donijet ćemo konačnu odluku. Pravilnik je nespretno sročen i pitanje je, s pravne strane, koliko je uopće usklađen sa zakonom i europskom direktivom. Postoji i mogućnost da se njegova primjena odgodi i iznajmljivači izuzmu, ali i da ostane na snazi" rekao je ministar.

Agencija za legalizaciju riješila tek 35 posto predmeta

Budući da je na prvoj sjednici Vlade kazao kako je nezadovoljan radom Agencije za legalizaciju, na pitanje hoće li ona nastaviti s radom odgovorio je kako je legalizacija dobar projekt koji je započeo još ministar Bačić, a četiri godine provodila bivša vlada. 

Kuščević tvrdi kako je za postupak legalizacije zaprimljeno nešto više od 800.000 predmeta, da ih je nešto više od 400.000 riješeno, dok je Agencija dosad izuzela 106.000 od čega je riješila relativno malo, njih 35 posto. Istovremeno su se, kaže ministar, ispostave na terenu, koje rade i druge poslove, pokazale boljima, rješavajući i više od 50 posto predmeta.

"Smatram da Agencija za legalizaciju može raditi puno brže i bolje. Osnovana je na određeni rok, njezinih 214 zaposlenih ima ugovor o radu i ne želim ishitreno donijeti odluku o tome hoće li oni u budućnosti postojati ili ne. Ako do kraja aktualne godine riješe sve preuzete predmete, onda nema razloga za njeno ukidanje", kaže Kuščević.

Priprema eventualnog poreza na nekretnine

Kuščević zasad ne zna hoće li Vlada uvesti porez na nekretnine, no ističe da će jedna od glavnih zadaća njegovog ministarstva, a to je točno evidentiranje nekretnina, odnosno stanja na terenu pomoći da porez, ako ga bude, bude pravedniji. 

"U tom smjeru razvijamo Zajednički informacijski sustav (ZIS) koji će objedinjavati podatke za zemljišne knjige i katastar. Taj je projekt trebao bit gotov do konca lanjske godine i sad smo u razgovorima s izvođačima kako bismo vidjeli gdje je zapelo. Čim uvedemo ZIS stanje će biti puno jasnije. Tu je i veliki projekt spajanja zemljišnih knjiga i katastra koji će detaljno i jasno evidentirati sve nekretnine", ističe ministar.

Objedinjavanje zemljišnih knjiga i katastra

Prema njegovim riječima, stanje je trenutno takvo da se o jednoj nekretnini u zemljišniku vodi evidencija o vlasništvu i eventualnim teretima, a na drugoj strani je katastar koji vodi evidenciju o površini, posjedniku, kulturi, dakle je li riječ o zgradi, pašnjaku ili čemu trećem. Dodatna otežavajuća okolnost je što situacija na terenu vrlo često ne odgovara ni zemljišnim knjigama niti katastru koji je rađen u 19. stoljeću kada su, prema sadašnjim mjerilima, oprema i angažman ljudi za taj posao bili vrlo upitni. 

"Najkraće rečeno,  podaci iz katastra velikim su dijelom netočni. Isto tako, zbog sustava oporezivanja u bivšoj Jugoslaviji ljudi nisu mijenjali vlasničke, odnosno posjedovne odnose, tako da je većina podataka zastarjela. Ako ćemo, međutim, voditi prostornu, plansku i poreznu politiku, moramo točno znati s čime raspolažemo", ističe ministar Kuščević. 

Dodaje kako će se nakon objedinjavanja zemljišnih knjiga i katastra u jednoj instituciji rješavati svi postupci vezani za zemljište: parcelizacija, kupoprodaja, nasljeđivanje i sve ostalo što će u konačnici bitno ubrzati postupak jer vlasnik, recimo, više neće morati trčati do katastra po jedan papir, na drugo mjesto po vlasnički list itd.

"Uz to, nastojat ćemo sve digitalizirati, omogućiti javno dostupnim i transparentnim. Kada jednog dana sve objedinimo u jednu bazu podataka obavit ćemo poklapanje s ortofoto i satelitskim snimkama i katastrom, potom izvršiti preklapanje s prostornim i urbanističkim planovima itd. Na kraju će na takvoj  podlozi moći kvalitetno raditi prostorni planeri, arhitekti i građevinska inspekcija", kaže Kuščević. 

ZIS bi trebao biti gotov do kraja godine, a do kraja mandata i objedinjavanje zemljišnih knjiga i katastra, najavljuje Kuščević, koji za svog mandata namjerava uvesti i e-inspekciju, ali tek kada modificira sadašnji sustav e-dozvola. 

e-inspektori sve će nadgledati iz jedne sobe

"Kada dovršimo ZIS i sve digitaliziramo, građevinski inspektori će pomoću e-inspekcije, bez izlaska na teren, moći vidjeti što se događa u nekom prostoru. Dakle, kada dobije dojavu o nekoj gradnji, u trenu će znati sve tome, imati koordinate, GPS, znati koji česticu kontrolira, a iz ISPU-a će izvlačiti podatke je li riječ o građevinskoj zoni ili ne, jesu li izdane građevinska ili uporabna dozvola, je li u tijeku legalizacija i slično", kaže Kuščević.

Bespravna gradnja i njemu je, kao i njegovim prethodnicima, jedan od gorućih problema. Kaže da će, ako to proračunske mogućnosti dozvole, ići u medijsku kampanju o štetnosti bespravne gradnje. Smatra da država mora sankcionirati bahato kršenje zakona, a da se pravomoćna rješenja prioritetno moraju izvršavati na pomorskom dobru te zaštićenim prirodnim i kulturnim dobrima,  naravno ne samo uz Jadran već po cijeloj Hrvatskoj. 

"Apeliram na sve koji planiraju bespravno graditi da dobro razmisle kakvu štetu i financijski trošak čine sebi i svojim obiteljima, da ne govorimo o tome da je to kazneno djelo. Nastojat ću da građevinska inspekcija izlazi na teren odmah gdje se uoči potencijalna bespravna gradnja, a ne kada je nešto već izgrađeno, i kada nastaju ogromni troškovi", istaknuo je ministar. 

Više od 20.000 neprodanih stanova, većim dijelom u vlasništvu banaka, Kuščević vidi kao - problem banaka.

"To je bio njihov poslovni rizik, iako je loše da te nekretnine stoje prazne. Međutim, intenzivno razmišljamo o modelima daljnje stanogradnje, što ovisi o financijskim sredstvima koja ćemo imati na raspolaganju. Još ne znamo hoće li to biti POS, POS Plus ili POS najam, možda i sva tri programa, a razmišljamo i o vraćanju zakona o poticanju stambenih kredita. I na taj bi se način banke mogle riješiti dijela neprodanih stanova", istaknuo je Kuščević.  

Iako je Zakon o strateškim investicijama u izravnoj nadležnosti Ministarstva gospodarstva, njegovo će ministarstvo aktivno sudjelovati u ubrzavanju budućih investicijskih procesa koji se odnose i na prostorno planiranje i gradnju. Stavljanju neiskorištene državne imovine u funkciju pomoći će putem spomenutog evidentiranja te imovine i zemljišno-knjižnim sređivanjem.