Ni u ovoj godini neće nam biti bolje. Sažetak je to analize stanja i prognoza za Hrvatsku koje je u razgovoru za Jutarnji list iznio Richard Grieveson, glavni analitičar uglednog Economist Intelligence Unita (EIU), skupine stručnjaka vezanih uz tjednik The Economist.
Iako u Vladi očekuju da će 2014. Hrvatskoj donijeti konačni izlazak iz petogodišnje recesije, strani su stručnjaci, kojima je praćenje stanja u nas u opisu poslova, ipak manje optimistični. Tako Grieveson Hrvatskoj i u ovoj godini navješćuje nastavak recesije, premda s manjim padom gospodarske aktivnosti nego ranijih godina, dok bi početak oporavka mogao krenuti tek potkraj godine, prenosi Jutarnji list.

- Teško je vidjeti što bi generiralo rast gospodarstva - upozorava Grieveson.

U prilog tome, ističe, govori i nastavak rasta broja nezaposlenih kojih je već, prema podacima s burze rada, više od 370.000, potom nastavak razduživanja stanovništva i premali rast osobnih primanja, u svakom slučaju nedovoljan da potakne potrošnju. Nad potrošnjom poput Damoklova mača visi i predstojeća procedura prekomjernog deficita (EDP) koju je EU osmislila za članice koje muku muče s dovođenjem u red svojih javnih financija. Naime, Hrvatska će u sklopu EDP-a morati gotovo prepoloviti svoj proračunski manjak i zaustaviti rast javnog duga.

To će se, smatra naš londonski sugovornik, uvelike provesti daljnjim rezanjem javne potrošnje. Nepoznanica u cijeloj jednadžbi ostaju kretanja na stranim tržištima, s kojima je Hrvatska jako vezana, a o toj situaciji ovisi i dinamika oporavka našega gospodarstva. Sve to, unatoč nekim pozitivnim pomacima, kojih ima, ne daje previše nade u početak oporavka prije kraja godine, pokazuje skener EIU za 28. članicu EU.

U takvim će okolnostima broj nezaposlenih i dalje rasti. Sve to otvara vrata jačanju opasnosti od socijalnih nemira, posebno nakon što se intenziviraju rezovi u javnoj potrošnji. Rješenje, smatraju u Londonu, leži u ubrzanju reformi koje će potaknuti dolazak stranog kapitala, a time i otvaranje novih radnih mjesta i jačaje izvoza, uz održavanje političke stabilnosti.

Reforme su, naglašava Grieveson, posebno potrebne u radnom zakonodavstvu jer će se bez njih Hrvatska teško riješiti teškog utega nezaposlenosti.

Ahilova peta Hrvatske i inače je slaba konkurentnost gospodarstva te poslovno okruženje koje baš i nije poticajno za razvoj biznisa, stoga na tome treba dodatno poraditi.

- Brzina reformi vjerojatno će biti spora, neke će mjere biti bolne u kratkom roku, a većina koristi neće se odmah vidjeti - zaključuje Grieveson.