- 30.04.2024 Cijene nafte na 88 dolara, trgovce brine potražnja
- 02.05.2024 Više od 560 tisuća potrošača dogovorilo dopušteno prekoračen...
- 30.04.2024 Span Grupa u prvom tromjesečju s 31 posto nižom neto dobiti
- 30.04.2024 Eurozona na početku godine izašla iz recesije
- 02.05.2024 Građevinskim tvrtkama glavni problem rast cijena materijala ...
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 30.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 29.04.2024. - OTP Invest
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 03.05.2024 Mirovinski fondovi - U plusu svi Mirexi
- 02.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi crveni
- 30.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 30.04.2024 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali fondovi s rastom vrijednosti udjela
- 29.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 05.05.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar oštro pao prema košarici valuta, ponajviše prema jenu
- 05.05.2024 TJEDNI PREGLED: Wall Street prošloga tjedna porastao, europski ulagači oprezniji
- 03.05.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni gubitak, Atlantic najlikvidniji
- 03.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi i danas u plusu, promet skroman
- 03.05.2024 Zabrinutost za potražnju zadržala cijene nafte ispod 84 dolara
- 03.05.2024 PPD lani ostvario 30,4 milijuna eura neto dobiti
- 03.05.2024 Intesa sa znatno većim prihodom u prvom tromjesečju
- 03.05.2024 Gazprom zaključio 2023. s neto gubitkom
- 02.05.2024 Hrvatska pošta u 2023. s neto dobiti od 13,6 milijuna eura
- 02.05.2024 Oštar pad prihoda danskog brodara Maerska u prvom tromjesečju
- 03.05.2024 Cijene hrane blago porasle u travnju
- 03.05.2024 Hanfa ponovo upozorava na pojavu lažnih dopisa u njezino ime
- 03.05.2024 Infobip i Nokia najavili partnerstvo za brži razvoj telekomunikacijskih aplikacija
- 03.05.2024 Potražnja za radom manja za 5,4 posto na godišnjoj razini
- 02.05.2024 Više od 560 tisuća potrošača dogovorilo dopušteno prekoračenje po tekućem računu
EKONOMIJAObjavljeno: 02.12.2010
Sve nelogičnosti metode prema kojoj sindikalci rade izračun košarice
Podijeli sadržaj: | ||||
Sindikalna potrošačka košarica jedan je od instrumenata kojim se pojedine sindikalne središnjice obraćaju socijalnim partnerima, Vladi i poslodavcima, sindikalnoj sceni, ali i hrvatskoj javnosti. To je legitiman oblik sindikalne aktivnosti u našoj zemlji i HUP nema ni pravo ni namjeru na bilo koji način osporavati ili umanjivati to pravo. Jednako tako HUP problematiziranjem sindikalnog načina izračuna i prikaza odnosa izdataka potrošnje obitelji i financijskih primanja nema u primisli umanjiti velike probleme brojnih hrvatskih obitelji koje posebno u sadašnjem razdoblju ekonomske recesije i krize vrlo teško žive.
HUP je na promišljanje i javno očitovanje o ovom sindikalnom alatu potaknula nesuklađenost njihova izračuna sa službenim podacima Državnog zavoda za statistiku. Drugim riječima, postoje okolnosti u ovom sindikalnom instrumentu na koje valja ukazati, što cijeli postupak dovodi u područje metodologijske neodrživosti. S tih osnova ovaj instrument se mora promatrati kao sredstvo političkog pritiska, a nikako kao objektivan i metodološki provjerljiv postupak. U njemu su sadržane i važne sadržajne i jezične nelogičnosti i manjkavosti te kao takav treba postati predmet javnog propitivanja. Sindikalna potrošačka košarica ovakva kakva je danas predstavlja neprimjeren i zbunjujući način izvještavanja o stanju i kretanju osobne potrošnje i novčanih i naturalnih primitaka kućanstava. HUP, kao odgovorni socijalni partner, zalaže se za redovito objavljivanje kretanja potrošnje u kućanstvima Državnoga statističkog zavoda, nacionalno kompetentne institucije koja cjelovito prikuplja, obrađuje i interpretira statističke brojne aspekte problematike potrošnje, izdataka obitelji i novčanih primanja obitelji i njihovih međuodnosa.
Tri su temeljne, krucijalne pogreške sindikalnog izračuna košarice. Ključna metodološka pogreška leži u netočnoj pretpostavci sindikalne košarice da se referentna hrvatska obitelj sastoji od četiri člana, dvoje odraslih i dvoje djece te da su novčani primici obitelji samo dohodak od nesamostalnog rada u visini prosječne plaće jedne odrasle osobe. Sljedeća nelogičnost je da predmetna četveročlana obitelj živi u vlastitom dvosobnom stanu od 60 četvornih metara. Daljnje metodološke nelogičnosti i netočnosti vezane su za sadržaj i strukturu potrošačke košarice koja je znatno u neskladu sa službenim podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske (vidljivo u dokumentu Statističke informacije, u području osobne potrošnje obrađeno kao sadržaj i struktura izdataka za potrošnju, prosjek po kućanstvu). U daljnjem tekstu slijedi opis svake od te tri teze te argumentacija iz koje je vidljivo zbog čega je potrebno da DZS redovito objavljuje metodološki ispravne podatke o ovoj temi.
Pogrešna sindikalna hipoteza broj 1
Jedan zaposleni s prosječnom plaćom u četveročlanoj obitelji
Sindikati su najviše medijski eksploatirali i manipulirali podatkom koji je nastao stavljanjem u odnos nepotpunih i djelomično točnih informacija o relevantnom kućanstvu i primanjima kućanstva, pri čemu se dobio točan, ali irelevantan podatak o pokrivenosti navodne potrošačke (sindikalne) košarice četveročlane obitelji prosječnom plaćom. Kada bi, kao što to sindikaci prikazuju, relevantna obitelj imala četiri člana, dvoje odraslih i dvoje djece, tada bi uz približno 1,5 milijuna obitelji u Hrvatskoj živjelo oko 6 milijuna stanovnika. Na našu veliku žalost realna je brojka za cijelu jednu četvrtinu manja od ove izvedene računice prema sindikalnoj metodologiji. Još je veća nelogičnost i netočnost da se financijska primanja relevantne četveročlane obitelji sastoje samo od prosječne plaće. Primanja kućanstva sastoje se od novčanih i naturalnih primanja. Financijska primanja kućanstva obuhvaćaju širok spektar, najvećim dijelom obuhvaćen odredbama Zakona o porezu na dohodak. Osim plaća oko 1,5 milijuna zaposlenih tu su i primanja po osnovi prava iz radnog odnosa kao što su božićnice, uskrsnice, naknada za godišnji odmor (K 15), plaćeni prijevoz, te mirovine 1,1 umirovljenika, doznake iz inozemstva hrvatskih državljana na privremenom radu u inozemstvu (samo u Njemačkoj radi oko 300.000 Hrvata), inozemne mirovine, autorski i ugovori o djelu, otpremnine, dječji doplaci za oko 400.000 djece, rodiljske naknade...
Tome treba dodati neslužbeno gospodarstvo u Hrvatskoj koje se kreće po raznim procjenama od službeno 15% do čak neslužbeno 35% BDP-a. Siva ekonomija prisutna je u različitim oblicima i intenzitetu u svim djelatnostima i zanimanjima, a pogoduje joj uslužno dominantna struktura hrvatske ekonomije. Samo u turizmu neke procjene govore od 8 do 10 milijardi kuna godišnje sive ekonomije u privatnom smještaju. Nažalost, dio primanja počiva i na radu na crno na čiju je štetnost HUP višekratno upozoravao. Sivo i crno područje djelovanja i primitaka posebno se pojačava u doba krize tako da treba pretpostaviti da se ta zakonitost može pretpostaviti i u aktualnim hrvatskim prilikama. Osim opisanih novčanih primanja treba imati u vidu da poljoprivredna i mješovita kućanstva (ukupno oko 12% kućanstava) dio svojih potreba za hranom podmiruju iz vlastite proizvodnje. Od ukupnog broja kućanstava oko polovine posjeduje zemlju.
Pogrešna sindikalna hipoteza broj 2
Teza četveročlane obitelji u dvosobnom (unajmljenom) stanu
Iduća je teza sindikata da statistički relevantna obitelj živi u vlastitom stanu od 60 četvornih metara. U Hrvatskoj je 1,421.623 nastanjenih stanova s površinom 105,815.623 četvorna metra, što čini prosječnu veličinu nastanjena stana od 74.43 četvorna metra (DZS-ov statistički popis 2001.). Od navedenoga ukupnog broja nastanjenih stanova od 1,421.326 u zgradama s tri ili više stanova je 487.512 jedinica ili nešto više od jedne trećine (DZS-ov statistički popis 2001.). O mogućem broju stanova govori podatak da je oko 360.000 društvenih stanova ušlo u proces privatizacije (u Josip Tica “Macroeconomic aspects oft he Croatian housing market 2004.”). Iz navedenog se može zaključiti da zgrade s jednim i/ili dva stana čine gotovo dvije trećine nastanjenih stanova i približno toliko kućanstava u njima živi. Drugim riječima, većina obitelji živi u kućama. Pokušaj stavljanja izdataka (od 250 euro mjesečno) za najam stana u tzv. potrošačku košaricu, premda je to golem problem za podstanare, predstavlja svojevrsno kukavičje jaje jer više od 90% hrvatskih obitelji živi u vlastitom domu.
Treća pogreška tzv. sindikalne potrošačke košarice
Nepotpuna struktura tzv. potrošačke košarice sindikata
U svakom ozbiljnom poslu, poput analize kretanja potrošnje, maloprodaje i drugih ekonometrijskih pokazatelja, vrlo je važna metodološka dosljednost i usporedivost. Dok se metodološka dosljednost odnosi na zadržavanje identičnih mjerila u duljem razdoblju (kod kontinuiranih istraživanja), usporedivost se tiče korištenja parametara (kriterija, varijabli) koji se odnose na predmet istraživanja. Kad je riječ o tzv. sindikalnoj košarici, jedina dosljednost koju ona zadovoljava jest vremenska, jer se može pronaći u redovitim izvješćima (svaki mjesec se izlazi u javnost s podacima). Međutim, za nju se ne može reći da zadovoljava kriterij metodologijske dosljednosti. Da bi metodologijska dosljednost bila ispunjena, vrlo je važan uvjet usporedivosti, kojoj treba dodati i obuhvat predmeta istraživanja. Da bi rezultati nekog istraživanja bili usporedivi, moraju mjeriti identične elemente.
Takav pristup onda osigurava usporedbu s prethodnim razdobljima, ali i usporedbu s nekim istraživanjima koja se provode izvan naše zemlje. Kako s tim metodologijskim uvjetima stoji ovo istraživanje sindikata o tzv. potrošačkoj košarici? Na temelju pokazatelja o kriterijima određivanja izdataka jasno je da nema metodologijske dosljednosti. Drugim riječima, iz ovih se pokazatelja jasno razaznaje kako je riječ o metodologijski neprovjerljivom i neusporedivom postupku. Struktura izdataka iz pristupa praćenja osobne potrošnje, prosjek po kućanstvu Državnog zavoda za statistiku (Statističke informacije 2010.), izgleda ovako: Hrana i bezalkoholna pića, Alkoholna pića i duhan, Odjeća i obuća, Stanovanje i potrošnja energenata, Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje, Zdravstvo, Prijevoz, Komunikacije, Rekreacija i kultura, Obrazovanje, Hoteli i restorani, Ostala dobra i usluge.
Struktura izdataka sindikalnog pristupa određivanja tzv. potrošačke košarice: Prehrana, Higijena, Odijevanje, Stanovanje, Prijevoz i Kultura. Pri utvrđivanju kategorija istraživanja i usporedbi sadržaj pojedinih kriterija koji su predmet istraživanja izrazito je važan za utvrđivanje metodologijske dosljednosti. Iz javno dostupnih izvora vrlo je nejasan sadržaj nekih od kategorija analize koje u svom pristupu koriste sindikati. Tako je nejasno odnosi li se sindikalna kategorija prehrane i na piće. Osim toga postoje dileme vezane uz potrošnju na komunikacije (što je u našim uvjetima vrlo važan sadržaj), rekreaciju ili obrazovanje za koje se ne vidi kamo pripadaju. Iz tih je kriterija vidljivo kako analiza izdataka u pristupu DZS-a može proći svaku provjeru, da se temelji na relevantnim statističkim uvjetima i istraživačkoj metodologiji, što se za sindikalni pristup ne može ustvrditi. Pritom je važno podvući kako sindikati nigdje ne navode razloge odstupanja svoje strukture od one koju koristi DZS, koja je detaljna, ali i sukladna međunarodnoj praksi.
DZS treba češće objavljivati podatke o kretanju potrošnje kućanstva
Na temelju dosadašnjeg osvrta vidljivo je da je riječ o brojnim nedorečenostima koje stvaraju zamke, kako u metodologiji utvrđivanja parametara, tako i u definiranju sadržaja istraživanja, što u konačnici rezultira nekonzistentnošću i neusporedivošću. To znači da bi sindikati, odnosno istraživački tim za utvrđivanje troška tzv. sindikalne košarice, morali dati socijalnim partnerima, ali i svekolikoj hrvatskoj javnosti brojna i detaljna objašnjenja o meritumu stvari. Sve do tada ova će košarica biti puki politički instrument, a nikako alat kojim bi se na objektivan način utvrđivalo kretanje potrošnje prosječnoga hrvatskoga kućanstva. Ovo su prevažna pitanja da bismo ostali uskraćeni za njihove odgovore. Jednako tako, a zbog važnosti teme, HUP inzistira da Državni zavod za statistiku promjeni praksu objavljivanja podataka o kretanju potrošnje kućanstava. Predlažemo redoviti mjesečni izračun potrošačke košarice koji će na znanstvenim temeljima i metodologijski provjerljivo provoditi DZS. Objavljivanjem tako utvrđenih pokazatelja izbjegla bi se politizacija ovoga suviše važnog društvenog, pa i političkog pitanja.
HUP je na promišljanje i javno očitovanje o ovom sindikalnom alatu potaknula nesuklađenost njihova izračuna sa službenim podacima Državnog zavoda za statistiku. Drugim riječima, postoje okolnosti u ovom sindikalnom instrumentu na koje valja ukazati, što cijeli postupak dovodi u područje metodologijske neodrživosti. S tih osnova ovaj instrument se mora promatrati kao sredstvo političkog pritiska, a nikako kao objektivan i metodološki provjerljiv postupak. U njemu su sadržane i važne sadržajne i jezične nelogičnosti i manjkavosti te kao takav treba postati predmet javnog propitivanja. Sindikalna potrošačka košarica ovakva kakva je danas predstavlja neprimjeren i zbunjujući način izvještavanja o stanju i kretanju osobne potrošnje i novčanih i naturalnih primitaka kućanstava. HUP, kao odgovorni socijalni partner, zalaže se za redovito objavljivanje kretanja potrošnje u kućanstvima Državnoga statističkog zavoda, nacionalno kompetentne institucije koja cjelovito prikuplja, obrađuje i interpretira statističke brojne aspekte problematike potrošnje, izdataka obitelji i novčanih primanja obitelji i njihovih međuodnosa.
Tri su temeljne, krucijalne pogreške sindikalnog izračuna košarice. Ključna metodološka pogreška leži u netočnoj pretpostavci sindikalne košarice da se referentna hrvatska obitelj sastoji od četiri člana, dvoje odraslih i dvoje djece te da su novčani primici obitelji samo dohodak od nesamostalnog rada u visini prosječne plaće jedne odrasle osobe. Sljedeća nelogičnost je da predmetna četveročlana obitelj živi u vlastitom dvosobnom stanu od 60 četvornih metara. Daljnje metodološke nelogičnosti i netočnosti vezane su za sadržaj i strukturu potrošačke košarice koja je znatno u neskladu sa službenim podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske (vidljivo u dokumentu Statističke informacije, u području osobne potrošnje obrađeno kao sadržaj i struktura izdataka za potrošnju, prosjek po kućanstvu). U daljnjem tekstu slijedi opis svake od te tri teze te argumentacija iz koje je vidljivo zbog čega je potrebno da DZS redovito objavljuje metodološki ispravne podatke o ovoj temi.
Pogrešna sindikalna hipoteza broj 1
Jedan zaposleni s prosječnom plaćom u četveročlanoj obitelji
Sindikati su najviše medijski eksploatirali i manipulirali podatkom koji je nastao stavljanjem u odnos nepotpunih i djelomično točnih informacija o relevantnom kućanstvu i primanjima kućanstva, pri čemu se dobio točan, ali irelevantan podatak o pokrivenosti navodne potrošačke (sindikalne) košarice četveročlane obitelji prosječnom plaćom. Kada bi, kao što to sindikaci prikazuju, relevantna obitelj imala četiri člana, dvoje odraslih i dvoje djece, tada bi uz približno 1,5 milijuna obitelji u Hrvatskoj živjelo oko 6 milijuna stanovnika. Na našu veliku žalost realna je brojka za cijelu jednu četvrtinu manja od ove izvedene računice prema sindikalnoj metodologiji. Još je veća nelogičnost i netočnost da se financijska primanja relevantne četveročlane obitelji sastoje samo od prosječne plaće. Primanja kućanstva sastoje se od novčanih i naturalnih primanja. Financijska primanja kućanstva obuhvaćaju širok spektar, najvećim dijelom obuhvaćen odredbama Zakona o porezu na dohodak. Osim plaća oko 1,5 milijuna zaposlenih tu su i primanja po osnovi prava iz radnog odnosa kao što su božićnice, uskrsnice, naknada za godišnji odmor (K 15), plaćeni prijevoz, te mirovine 1,1 umirovljenika, doznake iz inozemstva hrvatskih državljana na privremenom radu u inozemstvu (samo u Njemačkoj radi oko 300.000 Hrvata), inozemne mirovine, autorski i ugovori o djelu, otpremnine, dječji doplaci za oko 400.000 djece, rodiljske naknade...
Tome treba dodati neslužbeno gospodarstvo u Hrvatskoj koje se kreće po raznim procjenama od službeno 15% do čak neslužbeno 35% BDP-a. Siva ekonomija prisutna je u različitim oblicima i intenzitetu u svim djelatnostima i zanimanjima, a pogoduje joj uslužno dominantna struktura hrvatske ekonomije. Samo u turizmu neke procjene govore od 8 do 10 milijardi kuna godišnje sive ekonomije u privatnom smještaju. Nažalost, dio primanja počiva i na radu na crno na čiju je štetnost HUP višekratno upozoravao. Sivo i crno područje djelovanja i primitaka posebno se pojačava u doba krize tako da treba pretpostaviti da se ta zakonitost može pretpostaviti i u aktualnim hrvatskim prilikama. Osim opisanih novčanih primanja treba imati u vidu da poljoprivredna i mješovita kućanstva (ukupno oko 12% kućanstava) dio svojih potreba za hranom podmiruju iz vlastite proizvodnje. Od ukupnog broja kućanstava oko polovine posjeduje zemlju.
Pogrešna sindikalna hipoteza broj 2
Teza četveročlane obitelji u dvosobnom (unajmljenom) stanu
Iduća je teza sindikata da statistički relevantna obitelj živi u vlastitom stanu od 60 četvornih metara. U Hrvatskoj je 1,421.623 nastanjenih stanova s površinom 105,815.623 četvorna metra, što čini prosječnu veličinu nastanjena stana od 74.43 četvorna metra (DZS-ov statistički popis 2001.). Od navedenoga ukupnog broja nastanjenih stanova od 1,421.326 u zgradama s tri ili više stanova je 487.512 jedinica ili nešto više od jedne trećine (DZS-ov statistički popis 2001.). O mogućem broju stanova govori podatak da je oko 360.000 društvenih stanova ušlo u proces privatizacije (u Josip Tica “Macroeconomic aspects oft he Croatian housing market 2004.”). Iz navedenog se može zaključiti da zgrade s jednim i/ili dva stana čine gotovo dvije trećine nastanjenih stanova i približno toliko kućanstava u njima živi. Drugim riječima, većina obitelji živi u kućama. Pokušaj stavljanja izdataka (od 250 euro mjesečno) za najam stana u tzv. potrošačku košaricu, premda je to golem problem za podstanare, predstavlja svojevrsno kukavičje jaje jer više od 90% hrvatskih obitelji živi u vlastitom domu.
Treća pogreška tzv. sindikalne potrošačke košarice
Nepotpuna struktura tzv. potrošačke košarice sindikata
U svakom ozbiljnom poslu, poput analize kretanja potrošnje, maloprodaje i drugih ekonometrijskih pokazatelja, vrlo je važna metodološka dosljednost i usporedivost. Dok se metodološka dosljednost odnosi na zadržavanje identičnih mjerila u duljem razdoblju (kod kontinuiranih istraživanja), usporedivost se tiče korištenja parametara (kriterija, varijabli) koji se odnose na predmet istraživanja. Kad je riječ o tzv. sindikalnoj košarici, jedina dosljednost koju ona zadovoljava jest vremenska, jer se može pronaći u redovitim izvješćima (svaki mjesec se izlazi u javnost s podacima). Međutim, za nju se ne može reći da zadovoljava kriterij metodologijske dosljednosti. Da bi metodologijska dosljednost bila ispunjena, vrlo je važan uvjet usporedivosti, kojoj treba dodati i obuhvat predmeta istraživanja. Da bi rezultati nekog istraživanja bili usporedivi, moraju mjeriti identične elemente.
Takav pristup onda osigurava usporedbu s prethodnim razdobljima, ali i usporedbu s nekim istraživanjima koja se provode izvan naše zemlje. Kako s tim metodologijskim uvjetima stoji ovo istraživanje sindikata o tzv. potrošačkoj košarici? Na temelju pokazatelja o kriterijima određivanja izdataka jasno je da nema metodologijske dosljednosti. Drugim riječima, iz ovih se pokazatelja jasno razaznaje kako je riječ o metodologijski neprovjerljivom i neusporedivom postupku. Struktura izdataka iz pristupa praćenja osobne potrošnje, prosjek po kućanstvu Državnog zavoda za statistiku (Statističke informacije 2010.), izgleda ovako: Hrana i bezalkoholna pića, Alkoholna pića i duhan, Odjeća i obuća, Stanovanje i potrošnja energenata, Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje, Zdravstvo, Prijevoz, Komunikacije, Rekreacija i kultura, Obrazovanje, Hoteli i restorani, Ostala dobra i usluge.
Struktura izdataka sindikalnog pristupa određivanja tzv. potrošačke košarice: Prehrana, Higijena, Odijevanje, Stanovanje, Prijevoz i Kultura. Pri utvrđivanju kategorija istraživanja i usporedbi sadržaj pojedinih kriterija koji su predmet istraživanja izrazito je važan za utvrđivanje metodologijske dosljednosti. Iz javno dostupnih izvora vrlo je nejasan sadržaj nekih od kategorija analize koje u svom pristupu koriste sindikati. Tako je nejasno odnosi li se sindikalna kategorija prehrane i na piće. Osim toga postoje dileme vezane uz potrošnju na komunikacije (što je u našim uvjetima vrlo važan sadržaj), rekreaciju ili obrazovanje za koje se ne vidi kamo pripadaju. Iz tih je kriterija vidljivo kako analiza izdataka u pristupu DZS-a može proći svaku provjeru, da se temelji na relevantnim statističkim uvjetima i istraživačkoj metodologiji, što se za sindikalni pristup ne može ustvrditi. Pritom je važno podvući kako sindikati nigdje ne navode razloge odstupanja svoje strukture od one koju koristi DZS, koja je detaljna, ali i sukladna međunarodnoj praksi.
DZS treba češće objavljivati podatke o kretanju potrošnje kućanstva
Na temelju dosadašnjeg osvrta vidljivo je da je riječ o brojnim nedorečenostima koje stvaraju zamke, kako u metodologiji utvrđivanja parametara, tako i u definiranju sadržaja istraživanja, što u konačnici rezultira nekonzistentnošću i neusporedivošću. To znači da bi sindikati, odnosno istraživački tim za utvrđivanje troška tzv. sindikalne košarice, morali dati socijalnim partnerima, ali i svekolikoj hrvatskoj javnosti brojna i detaljna objašnjenja o meritumu stvari. Sve do tada ova će košarica biti puki politički instrument, a nikako alat kojim bi se na objektivan način utvrđivalo kretanje potrošnje prosječnoga hrvatskoga kućanstva. Ovo su prevažna pitanja da bismo ostali uskraćeni za njihove odgovore. Jednako tako, a zbog važnosti teme, HUP inzistira da Državni zavod za statistiku promjeni praksu objavljivanja podataka o kretanju potrošnje kućanstava. Predlažemo redoviti mjesečni izračun potrošačke košarice koji će na znanstvenim temeljima i metodologijski provjerljivo provoditi DZS. Objavljivanjem tako utvrđenih pokazatelja izbjegla bi se politizacija ovoga suviše važnog društvenog, pa i političkog pitanja.
Izvor: poslovni.hr
- 30.04.2024 Cijene nafte na 88 dolara, trgovce brine potražnja
- 02.05.2024 Više od 560 tisuća potrošača dogovorilo dopušteno prekoračen...
- 30.04.2024 Span Grupa u prvom tromjesečju s 31 posto nižom neto dobiti
- 30.04.2024 Eurozona na početku godine izašla iz recesije
- 02.05.2024 Građevinskim tvrtkama glavni problem rast cijena materijala ...
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 30.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 29.04.2024. - OTP Invest
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 03.05.2024 Mirovinski fondovi - U plusu svi Mirexi
- 02.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi crveni
- 30.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 30.04.2024 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali fondovi s rastom vrijednosti udjela
- 29.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 05.05.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar oštro pao prema košarici valuta, ponajviše prema jenu
- 05.05.2024 TJEDNI PREGLED: Wall Street prošloga tjedna porastao, europski ulagači oprezniji
- 03.05.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni gubitak, Atlantic najlikvidniji
- 03.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi i danas u plusu, promet skroman
- 03.05.2024 Zabrinutost za potražnju zadržala cijene nafte ispod 84 dolara
- 03.05.2024 PPD lani ostvario 30,4 milijuna eura neto dobiti
- 03.05.2024 Intesa sa znatno većim prihodom u prvom tromjesečju
- 03.05.2024 Gazprom zaključio 2023. s neto gubitkom
- 02.05.2024 Hrvatska pošta u 2023. s neto dobiti od 13,6 milijuna eura
- 02.05.2024 Oštar pad prihoda danskog brodara Maerska u prvom tromjesečju
- 03.05.2024 Cijene hrane blago porasle u travnju
- 03.05.2024 Hanfa ponovo upozorava na pojavu lažnih dopisa u njezino ime
- 03.05.2024 Infobip i Nokia najavili partnerstvo za brži razvoj telekomunikacijskih aplikacija
- 03.05.2024 Potražnja za radom manja za 5,4 posto na godišnjoj razini
- 02.05.2024 Više od 560 tisuća potrošača dogovorilo dopušteno prekoračenje po tekućem računu
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q1 - 2024)
(koji na 29.03.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Erste Quality Equity | +12,06% | 5 | |||||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +11,60% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +11,36% | 4 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 03.05. 16:00 | 2814,05 | 1,29 |
0,05 |
|
CROBEX10* | 03.05. 16:00 | 1705,01 | 1,69 |
0,10 |
|
CROBEX10tr* | 03.05. 16:00 | 1861,44 | 1,85 |
0,10 |
|
ADRIAprime* | 03.05. 15:28 | 1903,40 | 11,48 |
0,61 |
|
CROBISTR* | 03.05. 16:31 | 174,0462 | 0,01 |
0,01 |
|
CROBIS* | 03.05. 16:31 | 96,5246 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
ATPL | 52,40 € |
-0,38% |
106.393,20 € |
HT | 30,70 € |
0,33% |
82.551,40 € |
ERNT | 203,00 € |
0,00% |
61.825,00 € |
SPAN | 44,40 € |
4,23% |
57.678,00 € |
PLAG | 376,00 € |
-2,08% |
53.236,00 € |
KOEI | 264,00 € |
0,00% |
40.266,00 € |
ADRS | 80,00 € |
-4,76% |
36.378,00 € |
7SLO | 26,67 € |
1,06% |
33.622,12 € |
KRAS | 111,00 € |
-0,89% |
27.186,00 € |
ARNT | 31,40 € |
-1,26% |
25.845,00 € |
Redovni dionički promet: | 738.730,51 € |
Redovni obveznički promet: | 15.000,70 € |
Sveukupni promet: | 753.731,21 € |