- 28.06.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi na tjednom dobitku, Končar DT najlikvidn...
- 28.06.2024 Italija traži od Googlea podmirivanje poreznog duga od milij...
- 28.06.2024 ZSE INTRADAY: Na Burzi se zbog tehničkih poteškoća ne trguje
- 28.06.2024 Praznični roštilj ove godine za Amerikance skuplji za pet po...
- 28.06.2024 Prihodi od stranih turista u prvom tromjesečju 824,7 milijun...
- 30.06.2024 Promjena postojeće akcije umanjenja naknade za upravljanje
- 27.06.2024 PRIPAJANJE: Erste E-Conservative pripojen fondu Erste Money Market
- 22.05.2024 InterCapital Dollar Bond postao InterCapital Short Term Dollar Bond
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 02.07.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 01.07.2024. - OTP Invest
- 24.06.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 24.06.2024. - OTP Invest
- 20.06.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - svibanj 2024.
- 19.06.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XC
- 18.06.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 17.06.2024. - OTP Invest
- 03.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 02.07.2024 Novi fond Raiffeisen Money Market započinje s radom
- 02.07.2024 Preoblikovanje fonda Raiffeisen Wealth
- 02.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 02.07.2024 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali mirovinski fondovi s pozitivnim rezultatom
- 03.07.2024 ZSE DANAS: Crobexi danas različitih predznaka, promet uvećan
- 03.07.2024 Cijene nafte iznad 86 dolara
- 03.07.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi porasli, u fokusu dionice Podravke i Končara D&ST
- 03.07.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze nadoknađuju jučerašnje gubitke
- 03.07.2024 ZSE OTVARANJE: Očekuje se stagnacija Crobexa nakon dva dana pada
- 03.07.2024 Državne nekretnine s rekordnim poslovnim prihodima
- 27.06.2024 H&M sa skromnim rastom prihoda u proljetnom tromjesečju
- 20.06.2024 Oštar pad prihoda britanskog vlasnika tvornice ambalaže u Belišću
- 06.06.2024 Otvoren znanstveno-istraživački laboratorij Inventorium
- 05.06.2024 Evo zašto je ACC pauzirao gradnju tvornica u Njemačkoj i Italiji
- 03.07.2024 EU priprema carine za robu iz kineskih internetskih trgovina
- 03.07.2024 Kina svjetski lider u inovacijama na području generativne umjetne inteligencije
- 03.07.2024 Podravka gradi novi Transportni centar vrijedan tri milijuna eura
- 03.07.2024 Hrvatska u svibnju s najsnažnijim padom proizvođačkih cijena u EU
- 03.07.2024 Dubrovnik među deset najtraženijih odredišta za obiteljska ljetovanja, Drač prvi
EKONOMIJAObjavljeno: 25.02.2009
Središnje banke istočne Europe zajednički brane tečajeve
Podijeli sadržaj: | ||||
Tečajevi valuta nekih zemalja takozvane nove Europe u ponedjeljak su se malo oporavili nakon zajedničke izjave središnjih banaka Češke, Mađarske, Poljske i Rumunjske. U izjavi središnjih banaka, koje je posebno znakovito jer su te države prvi put zauzele zajednički stav u monetarnim pitanjima, između ostaloga stoji kako je valutna slabost neopravdana.
Pretjerani pad
Zajednička ocjena guvernera središnjih banaka je da je pad valuta njihovih zemalja posljednjih tjedana bio pretjeran i da zajedničke koordinirane akcije, s čime banke namjeravaju nastaviti, mogu doprinijeti sprečavanju gubitka povjerenja investitora prema toj regiji. Investitori, naime, sve više i češće promatraju regiju u cjelini što se odražava i na obujam investiranja kao i na kretanje valuta. “Prema procjenama Narodne banke Poljske, makroekonomska situacija u Poljskoj ne opravdava slabljenje zlota. Narodna banka može poduzeti mjere koje će imati za cilj izbjegavanje nepovoljnih posljedica valutne volatilnosti na poljsko gospodarstvo”, rekao je tamošnji guverner Slawomir Skrzypek.
Spektar instrumenata
Svoje viđenje iznio je i guverner rumunjske središnje banke Mugur Isarescu koji je napomenuo kako je institucija kojoj je on na čelu spremna iskoristiti cijeli spektar instrumenata kojima bi podržala leu, uključujući i politiku kamatnih stopa te zahtjeve spram minimalne rezerve. Guverner češke središnje banke (ČNB) Zdenek Tuma je “zaprijetio“ u intervjuu Reutersu da zbog pada krune može doći do okončanja ciklusa snižavanja kamata i do njihova ponovnog povećavanja. Osnovna kamatna stopa češke središnje banke sada iznosi 1,75 posto i najniža je u povijesti. Prekosutra bi savjet guvernera češke središnje banke trebao donijeti odluku o tome hoće li ostaviti stopu na istoj razini ili će je povisiti. Deprecijacija češke krune, mađarske forinte, poljskog zlota i rumunjskog leua potencirala je strahove zbog stabilnosti lokalnih banaka, a mogući lomovi financijskog sustava u središnjoj i istočnoj Europi mogli bi izazvati domino-efekt u Italiji i Austriji.
Velika opasnost
Naime, talijanske i austrijske banke vrlo su izložene na financijskim tržištima tih četiriju država. Moguća financijska kriza u središnjoj i istočnoj Europi najveća je opasnost za Europsku uniju koja još nije potpuno “zaliječila” gospodarske probleme u svom dvorištu. Ipak, zajednička izjava imala je efekta jer je tečaj pojedinih valuta barem privremeno prestao deprecirati. Nakon izjava guvernera središnjih banaka tečajevi valuta su u prosjeku ojačali oko 2,5 posto. Neslužbeno se saznaje da je najveći interes za zajedničku akciju pokazala Mađarska, što je i razumljivo jer pad nacionalne valute u toj zemlji izaziva najveće probleme. Državi čak prijeti i bankrot. Nakon istupanja guvernera vrijednosti valuta počele su rasti. Češka kruna je ojačala na 28 kruna za euro (u četvrtak je bila na tečaju od čak 29,6 kruna za euro), tj. za 1,1 posto. Poljski zlot koji se bio tijesno približio granici od pet zlota za euro, poskočio je za tri postotka, odnosno na 4,56 zlota za euro, a mađarska forinta koja se cijelog prošlog tjedna kretala iznad razine od 300 forinti za euro ojačala je za 3,5 posto, na 292,4 za euro. Mađarska javnost komentirala je kako bi tečaj iznad 330 forinti za euro, koji se opasno bližio, značio katastrofu za mađarsku ekonomiju.
Prihvaćanje eura
U poljskom slučaju, kako tvrde neki poljski analitičari, oporavku zlota pomogla je masovna prodaja nedavno dobivenih sredstava iz fondova Europske unije. Uzlazna putanja poljskog zlota u posljednjih nekoliko dana rezultat je i vladinih napora za ulazak Poljske do svibnja ili lipnja ove godine u mehanizam deviznih tečajeva (ERM), prvu stepenicu u procesu uvođenja eura. Poljska vlada ne odustaje od zamisli uvođenja eura do 2012. godine unatoč nedostatku oporbene podrške za takvu ideju. O euru kao sredstvu plaćanja u Poljskoj skeptične stavove pokazuje i poljski predsjednik Lech Kaczynski. Ostale tri države još ne namjeravaju poduzeti konkretnije korake prema uvođenju eura u kratkoročnom razdoblju. Takav stav u sadašnjoj je poziciji vrlo diskutabilan jer bi se Češka, Mađarska i Rumunjska lakše othrvale krizi da su u eurozoni. Bilo kako bilo, prva zajednička akcija guvernera središnjih banaka zemalja regije pokazala je da tako nešto ima smisla. Tržišta su, kako je zaključio guverner mađarske središnje banke Andras Simon, “dobila ono što su tražila – koordiniranu intervenciju središnjih banaka zemalja regije”. Standard & Poor’s, jedna od najvećih svjetskih agencija za procjenu kreditnog rejtinga, u utorak je objavila svoje mišljenje o slabosti tržišta istočne Europe. Prema stavu analitičara te kuće tri su glavna razloga zbog kojih je srednja i istočna Europa upala u sadašnje probleme.
Nedostatak reakcije
Prvi među njima je liberalizacija lokalnih financijskih tržišta što je dovelo do snažnog rasta kreditiranja. Drugi razlog je sve veće oslanjanje na inozemno financiranje, i to svih sektora u pojedinim gospodarstvima. Kao rezultat toga došlo je do pogoršanja bilanci plaćanja tih država. Kućanstva u državama istočne Europe su, naime, nakupila visoke iznose kredita u stranim valutama koji su korišteni uglavnom za kupnju nekretnina. Treći razlog za probleme koji navode stručnjaci S&P-a je “početni nedostatak reakcije na promjene u tečajevima” do kojih je došlo zbog problema s platnim bilancama. Aprecijacija koja je zabilježena nakon 2004. godine bila je posljedica snažnog rasta inozemnih investicija, a države nisu reagirale na rastuće deficite bilanci plaćanja.
Hrvatska
Kuna stabilizirana
Iako je tečaj kune u odnosu na euro posljednjih tjedana prijetio deprecijacijom, nakon prošlotjednih mjera koje je provela središnja banka on se stabilizirao. Sada se na međubankarskom tržištu kunom trguje uglavnom u rasponu od 7,43 do 7,45 kuna za euro.
Ukrajina
Povijesni minimum tečaja
Tečaj ukrajinske hrivnje pao je u utorak na najnižu vrijednost u povijesti nakon što je agencija za procjenu kreditnog rejtinga Moody’s objavila kako bi mogla sniziti rejting te države. Kao razloge Moody’s je naveo da politička previranja u toj državi sprečavaju napore da se izbjegne financijska kriza. Do podneva hrivnji je vrijednost pala za tri posto na razinu od 9,233 hrivnje za dolar.
Pretjerani pad
Zajednička ocjena guvernera središnjih banaka je da je pad valuta njihovih zemalja posljednjih tjedana bio pretjeran i da zajedničke koordinirane akcije, s čime banke namjeravaju nastaviti, mogu doprinijeti sprečavanju gubitka povjerenja investitora prema toj regiji. Investitori, naime, sve više i češće promatraju regiju u cjelini što se odražava i na obujam investiranja kao i na kretanje valuta. “Prema procjenama Narodne banke Poljske, makroekonomska situacija u Poljskoj ne opravdava slabljenje zlota. Narodna banka može poduzeti mjere koje će imati za cilj izbjegavanje nepovoljnih posljedica valutne volatilnosti na poljsko gospodarstvo”, rekao je tamošnji guverner Slawomir Skrzypek.
Spektar instrumenata
Svoje viđenje iznio je i guverner rumunjske središnje banke Mugur Isarescu koji je napomenuo kako je institucija kojoj je on na čelu spremna iskoristiti cijeli spektar instrumenata kojima bi podržala leu, uključujući i politiku kamatnih stopa te zahtjeve spram minimalne rezerve. Guverner češke središnje banke (ČNB) Zdenek Tuma je “zaprijetio“ u intervjuu Reutersu da zbog pada krune može doći do okončanja ciklusa snižavanja kamata i do njihova ponovnog povećavanja. Osnovna kamatna stopa češke središnje banke sada iznosi 1,75 posto i najniža je u povijesti. Prekosutra bi savjet guvernera češke središnje banke trebao donijeti odluku o tome hoće li ostaviti stopu na istoj razini ili će je povisiti. Deprecijacija češke krune, mađarske forinte, poljskog zlota i rumunjskog leua potencirala je strahove zbog stabilnosti lokalnih banaka, a mogući lomovi financijskog sustava u središnjoj i istočnoj Europi mogli bi izazvati domino-efekt u Italiji i Austriji.
Velika opasnost
Naime, talijanske i austrijske banke vrlo su izložene na financijskim tržištima tih četiriju država. Moguća financijska kriza u središnjoj i istočnoj Europi najveća je opasnost za Europsku uniju koja još nije potpuno “zaliječila” gospodarske probleme u svom dvorištu. Ipak, zajednička izjava imala je efekta jer je tečaj pojedinih valuta barem privremeno prestao deprecirati. Nakon izjava guvernera središnjih banaka tečajevi valuta su u prosjeku ojačali oko 2,5 posto. Neslužbeno se saznaje da je najveći interes za zajedničku akciju pokazala Mađarska, što je i razumljivo jer pad nacionalne valute u toj zemlji izaziva najveće probleme. Državi čak prijeti i bankrot. Nakon istupanja guvernera vrijednosti valuta počele su rasti. Češka kruna je ojačala na 28 kruna za euro (u četvrtak je bila na tečaju od čak 29,6 kruna za euro), tj. za 1,1 posto. Poljski zlot koji se bio tijesno približio granici od pet zlota za euro, poskočio je za tri postotka, odnosno na 4,56 zlota za euro, a mađarska forinta koja se cijelog prošlog tjedna kretala iznad razine od 300 forinti za euro ojačala je za 3,5 posto, na 292,4 za euro. Mađarska javnost komentirala je kako bi tečaj iznad 330 forinti za euro, koji se opasno bližio, značio katastrofu za mađarsku ekonomiju.
Prihvaćanje eura
U poljskom slučaju, kako tvrde neki poljski analitičari, oporavku zlota pomogla je masovna prodaja nedavno dobivenih sredstava iz fondova Europske unije. Uzlazna putanja poljskog zlota u posljednjih nekoliko dana rezultat je i vladinih napora za ulazak Poljske do svibnja ili lipnja ove godine u mehanizam deviznih tečajeva (ERM), prvu stepenicu u procesu uvođenja eura. Poljska vlada ne odustaje od zamisli uvođenja eura do 2012. godine unatoč nedostatku oporbene podrške za takvu ideju. O euru kao sredstvu plaćanja u Poljskoj skeptične stavove pokazuje i poljski predsjednik Lech Kaczynski. Ostale tri države još ne namjeravaju poduzeti konkretnije korake prema uvođenju eura u kratkoročnom razdoblju. Takav stav u sadašnjoj je poziciji vrlo diskutabilan jer bi se Češka, Mađarska i Rumunjska lakše othrvale krizi da su u eurozoni. Bilo kako bilo, prva zajednička akcija guvernera središnjih banaka zemalja regije pokazala je da tako nešto ima smisla. Tržišta su, kako je zaključio guverner mađarske središnje banke Andras Simon, “dobila ono što su tražila – koordiniranu intervenciju središnjih banaka zemalja regije”. Standard & Poor’s, jedna od najvećih svjetskih agencija za procjenu kreditnog rejtinga, u utorak je objavila svoje mišljenje o slabosti tržišta istočne Europe. Prema stavu analitičara te kuće tri su glavna razloga zbog kojih je srednja i istočna Europa upala u sadašnje probleme.
Nedostatak reakcije
Prvi među njima je liberalizacija lokalnih financijskih tržišta što je dovelo do snažnog rasta kreditiranja. Drugi razlog je sve veće oslanjanje na inozemno financiranje, i to svih sektora u pojedinim gospodarstvima. Kao rezultat toga došlo je do pogoršanja bilanci plaćanja tih država. Kućanstva u državama istočne Europe su, naime, nakupila visoke iznose kredita u stranim valutama koji su korišteni uglavnom za kupnju nekretnina. Treći razlog za probleme koji navode stručnjaci S&P-a je “početni nedostatak reakcije na promjene u tečajevima” do kojih je došlo zbog problema s platnim bilancama. Aprecijacija koja je zabilježena nakon 2004. godine bila je posljedica snažnog rasta inozemnih investicija, a države nisu reagirale na rastuće deficite bilanci plaćanja.
Hrvatska
Kuna stabilizirana
Iako je tečaj kune u odnosu na euro posljednjih tjedana prijetio deprecijacijom, nakon prošlotjednih mjera koje je provela središnja banka on se stabilizirao. Sada se na međubankarskom tržištu kunom trguje uglavnom u rasponu od 7,43 do 7,45 kuna za euro.
Ukrajina
Povijesni minimum tečaja
Tečaj ukrajinske hrivnje pao je u utorak na najnižu vrijednost u povijesti nakon što je agencija za procjenu kreditnog rejtinga Moody’s objavila kako bi mogla sniziti rejting te države. Kao razloge Moody’s je naveo da politička previranja u toj državi sprečavaju napore da se izbjegne financijska kriza. Do podneva hrivnji je vrijednost pala za tri posto na razinu od 9,233 hrivnje za dolar.
Izvor: poslovni.hr
- 28.06.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi na tjednom dobitku, Končar DT najlikvidn...
- 28.06.2024 Italija traži od Googlea podmirivanje poreznog duga od milij...
- 28.06.2024 ZSE INTRADAY: Na Burzi se zbog tehničkih poteškoća ne trguje
- 28.06.2024 Praznični roštilj ove godine za Amerikance skuplji za pet po...
- 28.06.2024 Prihodi od stranih turista u prvom tromjesečju 824,7 milijun...
- 30.06.2024 Promjena postojeće akcije umanjenja naknade za upravljanje
- 27.06.2024 PRIPAJANJE: Erste E-Conservative pripojen fondu Erste Money Market
- 22.05.2024 InterCapital Dollar Bond postao InterCapital Short Term Dollar Bond
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 02.07.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 01.07.2024. - OTP Invest
- 24.06.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 24.06.2024. - OTP Invest
- 20.06.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - svibanj 2024.
- 19.06.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XC
- 18.06.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 17.06.2024. - OTP Invest
- 03.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 02.07.2024 Novi fond Raiffeisen Money Market započinje s radom
- 02.07.2024 Preoblikovanje fonda Raiffeisen Wealth
- 02.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 02.07.2024 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali mirovinski fondovi s pozitivnim rezultatom
- 03.07.2024 ZSE DANAS: Crobexi danas različitih predznaka, promet uvećan
- 03.07.2024 Cijene nafte iznad 86 dolara
- 03.07.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi porasli, u fokusu dionice Podravke i Končara D&ST
- 03.07.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze nadoknađuju jučerašnje gubitke
- 03.07.2024 ZSE OTVARANJE: Očekuje se stagnacija Crobexa nakon dva dana pada
- 03.07.2024 Državne nekretnine s rekordnim poslovnim prihodima
- 27.06.2024 H&M sa skromnim rastom prihoda u proljetnom tromjesečju
- 20.06.2024 Oštar pad prihoda britanskog vlasnika tvornice ambalaže u Belišću
- 06.06.2024 Otvoren znanstveno-istraživački laboratorij Inventorium
- 05.06.2024 Evo zašto je ACC pauzirao gradnju tvornica u Njemačkoj i Italiji
- 03.07.2024 EU priprema carine za robu iz kineskih internetskih trgovina
- 03.07.2024 Kina svjetski lider u inovacijama na području generativne umjetne inteligencije
- 03.07.2024 Podravka gradi novi Transportni centar vrijedan tri milijuna eura
- 03.07.2024 Hrvatska u svibnju s najsnažnijim padom proizvođačkih cijena u EU
- 03.07.2024 Dubrovnik među deset najtraženijih odredišta za obiteljska ljetovanja, Drač prvi
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q2 - 2024)
(koji na 30.06.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +19,99% | 5 | ||||
Erste Quality Equity | +16,28% | 5 | |||||
Capital Breeder | +14,85% | 3 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 31.08. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 31.08.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.08. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 31.08.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 03.07. 16:00 | 2812,16 | -2,20 |
-0,08 |
|
CROBEX10* | 03.07. 16:00 | 1683,74 | 0,30 |
0,02 |
|
CROBEX10tr* | 03.07. 16:00 | 1874,30 | 0,33 |
0,02 |
|
ADRIAprime* | 03.07. 16:00 | 2012,12 | -10,90 |
-0,54 |
|
CROBISTR* | 03.07. 16:31 | 174,8784 | -0,03 |
-0,02 |
|
CROBIS* | 03.07. 16:31 | 96,6018 | -0,02 |
-0,02 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
ADRS2 | 62,00 € |
0,00% |
288.042,40 € |
PODR | 157,50 € |
-0,63% |
210.609,50 € |
SPAN | 47,90 € |
0,21% |
138.289,00 € |
KODT | 1.600,00 € |
-0,62% |
104.050,00 € |
ERNT | 194,50 € |
-0,77% |
101.244,50 € |
HT | 30,00 € |
0,00% |
99.522,70 € |
7BET | 15,58 € |
0,39% |
56.791,41 € |
ADPL | 12,90 € |
0,00% |
52.613,15 € |
ZABA | 18,05 € |
0,84% |
38.779,65 € |
KODT2 | 1.600,00 € |
0,63% |
25.470,00 € |
Redovni dionički promet: | 1.275.070,85 € |
Redovni obveznički promet: | 763.999,86 € |
Sveukupni promet: | 2.039.070,71 € |