- 12.05.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze porasle, očekuje se smanjenje...
- 12.05.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta, ponajviš...
- 14.05.2024 Strana ulaganja u Njemačkoj na novoj rekordnoj razini
- 14.05.2024 Cijene nafte bez većih oscilacija u odnosu na dan ranije
- 14.05.2024 U Podravci dosad najveća sadnja povrća i sjetva kukuruza
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 16.05.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - travanj 2024.
- 16.05.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - travanj 2024.
- 14.05.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 13.05.2024. - OTP Invest
- 07.05.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 06.05.2024. - OTP Invest
- 06.05.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVII
- 16.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 15.05.2024 Mirovinski fondovi - U plusu većina Mirexa
- 14.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 14.05.2024 MIROVINCI TJEDNO: Treći tjedan zaredom obilježili fondovi s rastom vrijednosti udjela
- 13.05.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u plusu
- 16.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi zeleni treći dan zaredom, ZABA najlikvidnija
- 16.05.2024 Cijene nafte stabilne zbog pada zaliha i sporije inflacije u SAD-u
- 16.05.2024 ZSE INTRADAY: Uz mršav promet, Crobexi blago pali
- 16.05.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - travanj 2024.
- 16.05.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - travanj 2024.
- 16.05.2024 EasyJet smanjio gubitak u prvom polugodištu
- 15.05.2024 RWE s nižom dobiti na početku godine
- 15.05.2024 E.ON povećao dobit u prvom tromjesečju
- 10.05.2024 Dobit MOL-a prije oporezivanja pala 29 posto na godišnjoj razini
- 08.05.2024 Slaba proizvodnja vozila gurnula njemačkog proizvođača dijelova u gubitak
- 16.05.2024 Europa hitno treba povećati otpornost na katastrofe i klimatske promjene
- 16.05.2024 Scholz upozorava na protekcionizam nakon američkih carina Kini
- 16.05.2024 Statkraft preuzima portfelj projekata Neoena u Hrvatskoj
- 16.05.2024 Njemačka zamrznula 3,9 milijardi eura ruske imovine
- 16.05.2024 Brži pad japanskog BDP-a mogao bi odgoditi podizanje kamatnih stopa
EKONOMIJAObjavljeno: 22.07.2008
Šaravanja: Hrvatska se dobro nosi s globalnom krizom
Podijeli sadržaj: | ||||
Hrvatska se za sada, kaže glavni ekonomist Zagrebačke banke Goran Šaravanja, prilično dobro nosi s pogoršanim inozemnim okruženjem kojeg karakterizira spor gospodarski rast u SAD-u i eurozoni, zabrinutost oko inflatornih kretanja i visoke razine neizvjesnosti i volatilnosti na financijskim tržištima, iako su negativni efekti vidljivi.
"Inflatorni pritisci rastu i u srpnju, kada bi, zbog povećanja cijene struje, trebali doseći vrhunac za ovu godinu”, dodao je Šaravanja, a prenosi analiza ekonomista Grupe UniCredit. Prema Šaravanjinom bi mišljenju restriktivan rebalans proračuna i nastavak dosadašnje politike plaća pomogli u obuzdavanju inflatornih pritisaka u ostatku godine. Istovremeno, gospodarski rast usporava. “Dosad objavljeni podaci za drugi kvartal ukazuju na još sporiji gospodarski rast od 4,3 posto zabilježenih u prvom tromjesečju”, rekao je Šaravanja te dodao kako je visoka cijena nafte u međuvremenu znatno utjecala na proširenje trgovinskog deficita.
“Kombinacija više cijene nafte i očekivanje da će isplate dividendi inozemnim investitorima ove godine biti veće, glavni su razlozi za prognozu deficita tekućeg računa platne bilance od 9,9 posto BDP-a”, naglasio je Šaravanja. Unatoč spomenutim neravnotežama, ukoliko Hrvatska iskoristi pristupanje Europskoj uniji za snažniju provedbu reformi, investitori će svakako prepoznati te napore i bit će spremniji financirati gospodarski rast Hrvatske, zaključuje se u analizi.
Situacija na inozemnim tržištima predstavlja iskušenje za ekonomije Srednje i istočne Europe, premda se ona čini prilično otporna za sada, napominje u istoj analizi glavna ekonomistica Grupe UniCredit za CEE regiju Debora Revoltella. Generatori rasta u regiji ostaju isti i ekonomisti Grupe UniCredit i dalje prognoziraju prosječan gospodarski rast od 4,6% za srednju Europu, 5,1% u jugoistočnoj Europi i u baltičkim zemljama te 6,0% u široj Europi u razdoblju od 2008. do 2010. Po zemljama analitičari UniCredita u ovoj godini očekuju relativno visoke stope rasta u jugoistočnoj Europi: najviša u Rumunjskoj od 6,8%, pa Srbija sa 6,2%, Bugarska 6%, Bosna i Hercegovina 5,8% i Hrvatska s 4,0%.
Potrošnju u CEE regiji potiče rast dohodaka kućanstava i smanjenje nezaposlenosti. Međutim, znatni inflatornih pritisci i čvršći okviri monetarne politike dovode do usporavanja. Uz to, kućanstva u regiji su zaduženija u odnosu na prijašnja vremena jer su dio potrošnje financirali zaduživanjem. To ih čini izloženijima potencijalnim negativnim šokovima. Međutim, CEE regija i dalje je konkurentna i pojedine industrije mogle bi čak i profitirati od odluka međunarodnih poduzeća da povećaju povrate na ranije investicije u regiji.
“Evidentno je da je lošije međunarodno okruženje otkrilo ranjivosti regije. To se prvenstveno odnosi na financiranje rasta na temelju zaduživanju u inozemstvu”, rekla je Revoltella. Proteklih su se godina većina zemalja regije oslonile na eksterne izvore financiranja kako bi financirale gospodarski rast. Rastući deficiti tekućih računa financirali su se direktnim inozemnih ulaganjima, ali i vanjskim dugom. Bankarski je sektor snažnim kreditnim rastom, temeljen na eksternim izvorima doprinio osobnoj i investicijskoj potrošnji. U 2007. regija je akumulirala 100 milijardi eura vanjskog duga dok je bankarski sektor gotovo poduplao neto korištenje vanjskih izvora financiranja. Baltičke zemlje, Ukrajina, Kazahstan i Rumunjska su zemlje čiji su bankarski sektori najovisniji o vanjskim izvorima financiranja. Istovremeno, u baltičkim zemljama i u jugoistočnoj Europi su potrebe za financiranjem deficita tekućih računa platnih bilanca najviše.
“Zbog cijene hrane i nafte, inflacija je postala globalni problem. Međutim, u CEE regiji ona postaje posebno važno pitanje, zbog visokih pondera hrane i energenata u potrošačkoj košarici”, rekla je Revoltella.
"Inflatorni pritisci rastu i u srpnju, kada bi, zbog povećanja cijene struje, trebali doseći vrhunac za ovu godinu”, dodao je Šaravanja, a prenosi analiza ekonomista Grupe UniCredit. Prema Šaravanjinom bi mišljenju restriktivan rebalans proračuna i nastavak dosadašnje politike plaća pomogli u obuzdavanju inflatornih pritisaka u ostatku godine. Istovremeno, gospodarski rast usporava. “Dosad objavljeni podaci za drugi kvartal ukazuju na još sporiji gospodarski rast od 4,3 posto zabilježenih u prvom tromjesečju”, rekao je Šaravanja te dodao kako je visoka cijena nafte u međuvremenu znatno utjecala na proširenje trgovinskog deficita.
“Kombinacija više cijene nafte i očekivanje da će isplate dividendi inozemnim investitorima ove godine biti veće, glavni su razlozi za prognozu deficita tekućeg računa platne bilance od 9,9 posto BDP-a”, naglasio je Šaravanja. Unatoč spomenutim neravnotežama, ukoliko Hrvatska iskoristi pristupanje Europskoj uniji za snažniju provedbu reformi, investitori će svakako prepoznati te napore i bit će spremniji financirati gospodarski rast Hrvatske, zaključuje se u analizi.
Situacija na inozemnim tržištima predstavlja iskušenje za ekonomije Srednje i istočne Europe, premda se ona čini prilično otporna za sada, napominje u istoj analizi glavna ekonomistica Grupe UniCredit za CEE regiju Debora Revoltella. Generatori rasta u regiji ostaju isti i ekonomisti Grupe UniCredit i dalje prognoziraju prosječan gospodarski rast od 4,6% za srednju Europu, 5,1% u jugoistočnoj Europi i u baltičkim zemljama te 6,0% u široj Europi u razdoblju od 2008. do 2010. Po zemljama analitičari UniCredita u ovoj godini očekuju relativno visoke stope rasta u jugoistočnoj Europi: najviša u Rumunjskoj od 6,8%, pa Srbija sa 6,2%, Bugarska 6%, Bosna i Hercegovina 5,8% i Hrvatska s 4,0%.
Potrošnju u CEE regiji potiče rast dohodaka kućanstava i smanjenje nezaposlenosti. Međutim, znatni inflatornih pritisci i čvršći okviri monetarne politike dovode do usporavanja. Uz to, kućanstva u regiji su zaduženija u odnosu na prijašnja vremena jer su dio potrošnje financirali zaduživanjem. To ih čini izloženijima potencijalnim negativnim šokovima. Međutim, CEE regija i dalje je konkurentna i pojedine industrije mogle bi čak i profitirati od odluka međunarodnih poduzeća da povećaju povrate na ranije investicije u regiji.
“Evidentno je da je lošije međunarodno okruženje otkrilo ranjivosti regije. To se prvenstveno odnosi na financiranje rasta na temelju zaduživanju u inozemstvu”, rekla je Revoltella. Proteklih su se godina većina zemalja regije oslonile na eksterne izvore financiranja kako bi financirale gospodarski rast. Rastući deficiti tekućih računa financirali su se direktnim inozemnih ulaganjima, ali i vanjskim dugom. Bankarski je sektor snažnim kreditnim rastom, temeljen na eksternim izvorima doprinio osobnoj i investicijskoj potrošnji. U 2007. regija je akumulirala 100 milijardi eura vanjskog duga dok je bankarski sektor gotovo poduplao neto korištenje vanjskih izvora financiranja. Baltičke zemlje, Ukrajina, Kazahstan i Rumunjska su zemlje čiji su bankarski sektori najovisniji o vanjskim izvorima financiranja. Istovremeno, u baltičkim zemljama i u jugoistočnoj Europi su potrebe za financiranjem deficita tekućih računa platnih bilanca najviše.
“Zbog cijene hrane i nafte, inflacija je postala globalni problem. Međutim, u CEE regiji ona postaje posebno važno pitanje, zbog visokih pondera hrane i energenata u potrošačkoj košarici”, rekla je Revoltella.
Izvor: bankamagazine.hr
- 12.05.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze porasle, očekuje se smanjenje...
- 12.05.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta, ponajviš...
- 14.05.2024 Strana ulaganja u Njemačkoj na novoj rekordnoj razini
- 14.05.2024 Cijene nafte bez većih oscilacija u odnosu na dan ranije
- 14.05.2024 U Podravci dosad najveća sadnja povrća i sjetva kukuruza
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 16.05.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - travanj 2024.
- 16.05.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - travanj 2024.
- 14.05.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 13.05.2024. - OTP Invest
- 07.05.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 06.05.2024. - OTP Invest
- 06.05.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVII
- 16.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 15.05.2024 Mirovinski fondovi - U plusu većina Mirexa
- 14.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 14.05.2024 MIROVINCI TJEDNO: Treći tjedan zaredom obilježili fondovi s rastom vrijednosti udjela
- 13.05.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u plusu
- 16.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi zeleni treći dan zaredom, ZABA najlikvidnija
- 16.05.2024 Cijene nafte stabilne zbog pada zaliha i sporije inflacije u SAD-u
- 16.05.2024 ZSE INTRADAY: Uz mršav promet, Crobexi blago pali
- 16.05.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - travanj 2024.
- 16.05.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - travanj 2024.
- 16.05.2024 EasyJet smanjio gubitak u prvom polugodištu
- 15.05.2024 RWE s nižom dobiti na početku godine
- 15.05.2024 E.ON povećao dobit u prvom tromjesečju
- 10.05.2024 Dobit MOL-a prije oporezivanja pala 29 posto na godišnjoj razini
- 08.05.2024 Slaba proizvodnja vozila gurnula njemačkog proizvođača dijelova u gubitak
- 16.05.2024 Europa hitno treba povećati otpornost na katastrofe i klimatske promjene
- 16.05.2024 Scholz upozorava na protekcionizam nakon američkih carina Kini
- 16.05.2024 Statkraft preuzima portfelj projekata Neoena u Hrvatskoj
- 16.05.2024 Njemačka zamrznula 3,9 milijardi eura ruske imovine
- 16.05.2024 Brži pad japanskog BDP-a mogao bi odgoditi podizanje kamatnih stopa
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q1 - 2024)
(koji na 29.03.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Erste Quality Equity | +12,06% | 5 | |||||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +11,60% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +11,36% | 4 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 16.05. 16:00 | 2822,34 | 6,09 |
0,22 |
|
CROBEX10* | 16.05. 15:53 | 1705,85 | 1,01 |
0,06 |
|
CROBEX10tr* | 16.05. 15:53 | 1881,98 | 1,10 |
0,06 |
|
ADRIAprime* | 16.05. 16:00 | 1934,50 | 3,59 |
0,19 |
|
CROBISTR* | 16.05. 16:31 | 174,0743 | 0,04 |
0,02 |
|
CROBIS* | 16.05. 16:31 | 96,4548 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
ZABA | 17,60 € |
1,44% |
171.004,00 € |
ERNT | 207,00 € |
0,00% |
78.442,00 € |
ADPL | 13,00 € |
0,00% |
68.689,45 € |
KOEI | 262,00 € |
0,77% |
67.098,00 € |
RIVP | 5,14 € |
1,18% |
44.363,58 € |
ADRS2 | 60,80 € |
-0,98% |
43.085,40 € |
PLAG | 360,00 € |
-2,17% |
41.232,00 € |
PODR | 158,00 € |
0,00% |
34.604,00 € |
HT | 30,50 € |
-1,61% |
31.328,60 € |
7BET | 14,26 € |
-0,35% |
30.872,94 € |
Redovni dionički promet: | 823.170,82 € |
Redovni obveznički promet: | 30.498,80 € |
Sveukupni promet: | 853.669,62 € |