Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i njeno Znanstveno vijeće za promet organizirali su u srijedu 11. lipnja međunarodni znanstveni skup Valorizacija intermodalnoga logističkoga koridora Ploče-Mostar-Sarajevo-Vukovar (srednji Jadran-Podunavlje) na kojem je više domaćih i inozemnih stručnjaka govorilo o važnosti i potencijalima tog koridora te o učincima koje bi mogao imati razvoj prometa i svih ostalih gospodarskih grana u Hrvatskoj i BiH.

Suorganizatori skupa bili su Konzorcij Neretva iz Zagreba, Brodarski institut iz Zagreba, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, općine Pojezerje, Kula Norinska i Ljubuški, Lučka uprava Ploče, Lučka uprava Vukovar, Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine, Fakultet za saobraćaj i komunikacije Sarajevo, Ekonomski fakultet Zagreb, Institut prometa i veza Zagreb te Udruga za razvoj prometnih znanosti Zagreb. Skup je otvorio predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić koji je podsjetio na primjere iz povijesti iz kojih je vidljiv pozitivan utjecaj koji je promet imao na razvoj gospodarstva i društva u cjelini, od rimskih cesta, Jantarnog puta i Puta svile pa sve do Jadranske magistrale koja je unaprijedila hrvatski turizam..

„Iako je osnovana s ciljem da bude čuvar nacionalnog identiteta, Akademija nastavlja svoju djelatnost baveći se konkretnim problemima društva i njegovim razvojem. Drago mi je da Akademija promovira valorizaciju istočne Slavonije i južne Dalmacije koje nisu bile dovoljno valorizirane, zbog čega su ti dijelovi Hrvatske zaostajali gospodarski i socijalno", rekao je akademik Kusić, istaknuvši da bi koridor od Ploča do Vukovara preko BiH skratio put brodovima iz Azije do Rotterdama za 1900 kilometara, a do Mannheima za 2800 kilometara.

Predsjednik Znanstvenog vijeća za promet HAZU akademik Josip Božičević kazao je da bi s projektom ovog koridora trebalo dopuniti nacionalne razvojne planove te se izboriti da bude uklopljen u europske prometne koridore u čijem definiranju Hrvatska nije sudjelovala. Zamjenica predsjednika Znanstvenog vijeća prof. dr. sc. Sanja Steiner podsjetila je da je još Josip Juraj Strossmayer u 19. stoljeću imao ideju o spajanju Slavonije i Dalmacije te da danas HAZU otvara to pitanje u bitno drugačijem državnopravnom kontekstu kada je Hrvatska članica EU-a, čime ukazuje na važnost njenog policentričnog razvoja. Istaknula je i važnost projekta koridora od Ploča do Vukovara za Hrvate u BiH.

Velik dio izlaganja na znanstvenom skupu odnosio se na projekt izgradnje parka BEPO (Bioenergetski, Ekoindustrijski, Poduzetnički i Oporabni Park) na području općina Kula Norinska i Pojezerje u Hrvatskoj te općine Ljubuški u BiH. Park bi uz ostalo imao funkciju intermodalnog čvorišta kako bi mogao biti uspostavljen strateški željeznički pravac kroz BiH, budući da bi se nalazio na sjecištu koridora 5c i Jadransko-jonskog pravca.

Pokretač projekta je konzorcij Neretva, dok je za njegov razvoj i pripremu zadužen Brodarski institut iz Zagreba. Park bi se prostirao na prostoru postojećih poslovnih zona ukupne površine oko 2000 hektara i pokrenuo bi održivi gospodarski razvoj u radijusu od 50 kilometara, na području u kojem živi oko 400.000 stanovnika, a ujedno bi se otvorilo oko 3000 radnih mjesta. Istodobno, na vukovarskom području planira se izgradnja Transportnologističkog centra Vuka.

Kako bi koridor od Ploča do Vukovara zaživio, predviđena je izgradnja novih te modernizacija i informatizacija postojećih željezničkih, vodenih i cestovnih mreža te zračnog cargo terminala na području budućeg parka BEPO. Očekuje se da će projekt privući brojne strane investitore, posebno iz Kine i drugih zemalja Dalekog istoka. Na skupu su bili nazočni i veleposlanik Indonezije u Hrvatskoj Agus Sardjana i predstavnici kineskog veleposlanstva.

O projektu BEPO

Projekt će se sastojati od četiri osnovna sektora: BIOENERGETSKI SEKTOR, EKOINDUSTRIJA, PODUZETNIŠTVO, OKOLIŠ.

Unutar BIOENERGETSKOG SEKTORA su planirana visokotehnološka bioenergetska postrojenja za proizvodnju električne energije iz energije vjetra i sunca, postrojenje za preradu biomase, pogon za dobivanje energije iz komunalnog otpada te postrojenje za dobivanje energije iz plina i algi.

Unutar sektora EKOINDUSTRIJE planirana su postrojenja za preradu voća i povrća (sušionica, vinarija, uljara, hladnjače...) koja će moći prihvatiti, preraditi i plasirati sve poljoprivredne proizvode iz Doline Neretve te Hercegovine.

Sektor PODUZETNIŠTVA određuje pod-Projekt "Brod - šina - brod" koji predviđa uspostavu Intermodalnog čvorišta na iznimnoj lokaciji sjecišta koridora Vc i Jadransko - jonskog - pravca unutar Poslovnog Parka B.E.P.O., a sastojati će se od kontejnerskog, željezničkog i cargo zračnog terminala, skladišnih prostora i logističkog centra, koji će novim tehnološkim tunelom sa ugrađenim automatiziranim kolosijekom i trasama plinovoda i naftovoda, biti spojeni na lučku infrastrukturu u Pločama.

Prometni pravac za gotovo 2/3 roba u svjetskoj trgovinskoj razmjeni mogao bi voditi preko Luke Ploče, a obuhvaća prijevozni put za sve vrste roba na budućem prometnom pravcu koji će spajati Europu i istočne azijske zemlje u idealnoj kombinaciji prijevoza, tj.brodom do Luke Ploče, potom do intermodalnog čvorišta B.E.P.O., dalje željeznicom (kroz BiH) do Luke Vukovar, a potom unutarnjim vodenim putevima Dunava do raznih destinacija Srednje Europe. Predviđena je izgradnja novih te modernizacija i informatizacija postojećih željezničkih, vodenih i cestovnih mreža te zračnog cargo terminala u svrhu stvaranja važnog međunarodnog pravca gospodarskog, društvenog i ekološkog značaja (budući da se uspostavom ovog prometnog pravca omogućava prijevoznicima skraćeno vrijeme prijevoza, značajno niže troškove, a i samim tim manje ispuštanje CO2 u atmosferu).

Također je u samom Parku i postavci Projekta predviđen i ZNANSTVENO-TEHNOLOŠKI CENTAR koji će biti organiziran i stručno vođen od strane Brodarskog Instituta iz Zagreba, te će biti okosnica za istraživanja u svrhu razvoja Parka BEPO, kao i novog modela visokotehnološkog gospodarstva istovremeno.

Važno je naglasiti da će svi planirani objekti unutar Parka biti građeni u skladu sa cjelovitom vizijom projekta uz naglašenu inovativnost i ekološki pristup (energetski samoodrživi objekti).

U sklopu OKOLIŠNOG sektora su planirana najmodernija postrojenja koja će u potpunosti reciklirati sav otpad koji nastaje u okruženju, te na taj način trajno riješiti probleme lokalne zajednice i regije te osigurati čist okoliš kao najznačajniji preduvjet prihvatljivog gospodarskog razvoja.

Svi predviđeni B.E.P.O. gospodarski sektori predstavljaju kompleksan splet međusobno komplementarnih djelatnosti, tako da će rezultati realizacije ovog Projekta biti sveukupan i trajan razvoj gravitirajuće regije, kako HR tako i BIH, koji nadasve omogućava napredak iz lokalnog ka globalnom, prestanak depopulacije stanovništva i poboljšanje obrazovne strukture.

Projekt je od iznimne važnosti za BIH s obzirom na ulazak Hrvatske u EU i uspostavu Schengenskog režima koji je svakako smetnja u robnoj razmjeni dviju država. Naime, realizacija ovakvog projekta omogućila bi negaciju loših učinaka granice budući da će se u sklopu Poslovne zone uspostaviti jedinstveni granični režim koji će omogućavati brži i funkcionalniji promet roba i razmjenu rada.

Ekološki aspekti ovog projekta su jedinstveni na ovom području budući da niti jedan projekt ovakve veličine nije uspio ujediniti sve resurse na ekonomičan, a ujedno i ekološki način, pa se sa sigurnošću može reći da se ovim Projektom, ne samo da se neće ugrožavati okoliš već će se intenzivno poticati zaštita i očuvanje prirode, posebno kada se radi o zaštiti sliva Neretve, Trebišnjice i Trebižata.

Ostali pozitivni aspekti ovog Projekta se odnose na rješavanje nesuglasica Hrvatske i BiH oko statusa Luke Ploče budući da BiH tehnički dobiva morsku luku u Ljubuškom i to iz razloga što će se dijelovi robnih terminala iz Luke Ploče, translatirati unutar poslovne zone BEPO.

Na taj način BiH dobiva idealnu afirmaciju svog povoljnog geostrateškog položaja čime se dodatno povećava njen značaj za EU.

Realizacija ovakvog Projekta kao poligona za nove projekte i ideje rezultirati će privlačenjem raznih stranih investicija pa se samim tim može pretpostaviti istovremeni poduzetničko - industrijski, prometni, znanstveno - inovacijski, turistički i ekološki razvoj regije", stoji u predstavljanju projekta kojeg potpisuju Konzorcij Neretva i Ante Zloić, direktor projekta B.E.P.O.