- 30.04.2024 Cijene nafte na 88 dolara, trgovce brine potražnja
- 02.05.2024 Više od 560 tisuća potrošača dogovorilo dopušteno prekoračen...
- 02.05.2024 Građevinskim tvrtkama glavni problem rast cijena materijala ...
- 02.05.2024 Oročeni depoziti kućanstava u godinu dana porasli 20,4 posto
- 30.04.2024 Span Grupa u prvom tromjesečju s 31 posto nižom neto dobiti
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 30.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 29.04.2024. - OTP Invest
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 03.05.2024 Mirovinski fondovi - U plusu svi Mirexi
- 02.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi crveni
- 30.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 30.04.2024 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali fondovi s rastom vrijednosti udjela
- 29.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 05.05.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar oštro pao prema košarici valuta, ponajviše prema jenu
- 05.05.2024 TJEDNI PREGLED: Wall Street prošloga tjedna porastao, europski ulagači oprezniji
- 03.05.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni gubitak, Atlantic najlikvidniji
- 03.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi i danas u plusu, promet skroman
- 03.05.2024 Zabrinutost za potražnju zadržala cijene nafte ispod 84 dolara
- 03.05.2024 PPD lani ostvario 30,4 milijuna eura neto dobiti
- 03.05.2024 Intesa sa znatno većim prihodom u prvom tromjesečju
- 03.05.2024 Gazprom zaključio 2023. s neto gubitkom
- 02.05.2024 Hrvatska pošta u 2023. s neto dobiti od 13,6 milijuna eura
- 02.05.2024 Oštar pad prihoda danskog brodara Maerska u prvom tromjesečju
- 03.05.2024 Cijene hrane blago porasle u travnju
- 03.05.2024 Hanfa ponovo upozorava na pojavu lažnih dopisa u njezino ime
- 03.05.2024 Infobip i Nokia najavili partnerstvo za brži razvoj telekomunikacijskih aplikacija
- 03.05.2024 Potražnja za radom manja za 5,4 posto na godišnjoj razini
- 02.05.2024 Više od 560 tisuća potrošača dogovorilo dopušteno prekoračenje po tekućem računu
THE ECONOMISTObjavljeno: 24.11.2015
Prijeti treći nastavak dužničke krizne trilogije
Podijeli sadržaj: | ||||
Nakon krize na američkom tržištu nekretnina i europske dužničke krize, globalnom gospodarstvu prijeti novi, treći nastavak dužničke krize, koji će zahvatiti dio zemalja u razvoju, piše britanski poslovni tjednik The Economist.
Prošlo je gotovo 10 godina otkako je puknuo balon na američkom tržištu nekretnina. Prošlo je šest godina otkako je insolventnost Grčke izazvala europsku dužničku krizu. Ono što povezuje te epizode je rapidan rast dugova, nakon čega je uslijedilo pucanje balona, piše taj ugledni tjednik u tekstu pod naslovom "Beskrajna priča".
Treći nastavak dužničke kronike upravo se razotkriva. Ovoga puta u zemljama u razvoju. Investitori su već smanjili svoju imovinu u tim zemljama, no puna agonija usporavanja rasta tih gospodarstava tek slijedi.
Dužničke krize u siromašnijim zemljama nisu ništa novo. Na neki način ova će biti manje dramatična od bankrota i udara na tečajeve kakvi su zabilježeni u krizama 1980.-ih i 1990.-ih godina. Naime, danas većina zemalja u razvoju ima fleksibilnije tečajeve, veće rezerve i manji udio duga u stranim valutama. Unatoč tome, prasak će naštetiti rastu tih gospodarstava više nego što mnogi očekuju, piše The Economist.
Previše zaduživanja prebrzo
U sva tri nastavka ove dužničke trilogije ciklus počinje odljevom kapitala preko granica, izazivajući pad kamatnih stopa i povećan rast kreditiranja. U Americi, odredištu globalne štednje, ponajviše iz Azije, to se prelilo u krizu drugorazrednih nekretninskih vrijednosnica s razarajućim rezultatima. U eurozoni su, pak, štedljivi Nijemci pomogli napuhavanju cijena nekretnina u Irskoj i prevelikoj javnoj potrošnji Grčke.
A kada su se baloni u bogatim zemljama rasprsnuli, povukavši kamatne stope na najniže razine u povijesti, tijek kapitala promijenio je smjer. Novac se odljevao iz bogatih u siromašnije zemlje. Bio je to dobar smjer, no izazvao je novu pijanku: previše zaduživanja prebrzo, a puno kredita uzele su tvrtke za financiranje nerazumnih projekata ili kupovanje skupe imovine.
Rezultat - dugovi u zemljama u razvoju skočili su sa 150 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) 2009. godine na 195 posto. Korporativni dugovi skočili su, pak, s manje od 50 posto BDP-a u 2008. godini na gotovo 75 posto.
No, sada se taj uzlet bliži kraju. Usporavanje rasta kineskog gospodarstva i niske cijene sirovina zamračili su izglede, dok će visok tečaj dolara i približavanje povećanja kamata u SAD-u smanjiti priljev jeftinog kapitala.
Račun stiže na naplatu. Neki dužnički ciklusi završavaju krizom i recesijom, što se vidjelo u debaklu na američkom tržištu nekretnina i u agoniji eurozone. Drugi završavaju usporavanjem rasta gospodarstva jer zajmoprimci prestaju trošiti, dok kreditori traže načine da se pokriju, piše The Economist.
Razmjeri kreditnog buma u zemljama u razvoju pokazuju da će otrežnjenje biti bolno. U zemljama u kojima je zaduženost privatnog sektora porasla za više od 20 posto BDP-a, tempo rasta BDP-a usporava se za tri postotna boda u tri godine nakon što je kreditiranje dosegnulo vrhunac.
No, kolike će biti štete ovisit će i o lokalnim faktorima, primjerice, o tome koliko su se prilagodili tečajevi valuta, a u osnovi se većina zemalja u razvoju može podijeliti u tri skupine, poručuje The Economist.
Tri skupine ugroženih
U prvu skupina ulaze zemlje u kojima će nakon kreditnog buma uslijediti duži mamurluk, ali ne i infarkt. U toj su skupini Južna Koreja, Singapur, kao i Kina. Te zemlje imaju i dalje snažno oružje za zaštitu od odljeva kapitala, kao i velik višak na tekućem računu. Vlasti u tim zemljama imaju sredstva za pomaganje prezaduženima i ne pokazuju volju da dopuste njihov bankrot.
No, skrivanje problema ispod tepiha neće previše pomoći. Tvrtke koje bi trebale propasti vršit će pritisak na bilance banaka, a pritisak će vršiti i preveliki kapaciteti u određenim sektorima. Sve to usporit će rast gospodarstva, ali ne bi trebalo doći do značajnije krize, piše The Economist.
U drugu skupinu ulaze rizičnije zemlje koje nemaju ista sredstva za podršku prezaduženim tvrtkama i nemaju snažniju obranu od odljeva kapitala, a od većih gospodarstava u tu skupinu ulaze Brazil i Turska, koje imaju deficite na tekućem računu i velike dugove u stranoj valuti.
Treća skupina, u kojoj su među ostalim Indija, Argentina i Rusija, obuhvaća zemlje u razvoju koje će ili izbjeći ozbiljnije probleme ili su ih već prošle.
Ako se zanemare neke svijetle točke, sve ostalo najavljuje još jednu blijedu godinu za globalno gospodarstvo. Međunarodni monetarni fond (MMF), doduše, očekuje iduće godine ubrzanje rasta gospodarstava u razvoju, no lekcije iz prošlih dužničkih ciklusa sugeriraju da je vjerojatnije usporavanje rasta, piše The Economist.
A slabost zemalja u razvoju, koje čine više od polovine globalnog gospodarstva, ima danas znatno veći utjecaj nego prije. Slabiji rast u tim zemljama znači udar na zarade multinacionalnih kompanija i tijekove kapitala izvoznika. Niske cijene sirovina pomažu, primjerice, zemljama uvoznicama nafte, ali vrše snažan pritisak na zaduženi rudarski sektor.
Četvrti nastavak dužničke krize?
Europsko otvoreno gospodarstvo najviše je izloženo slabljenju potražnje u zemljama u razvoju, zbog čega se očekuje dalje labavljenje monetarne politike Europske središnje banke (ECB). No, dilema američkih vlasti oko politike više je akutna.
Razlika između monetarne politike SAD-a i ostatka svijeta izvršit će pritisak na jačanje dolara, što će naštetiti američkim izvoznicima i njihovim zaradama. A valovi kapitala mogli bi ponovno potražiti američke potrošače, koji su skloni zaduživanju. U tom slučaju, svjetske dužničke krize mogle bi završiti upravo tamo odakle su i krenule, zaključuje The Economist.
Prošlo je gotovo 10 godina otkako je puknuo balon na američkom tržištu nekretnina. Prošlo je šest godina otkako je insolventnost Grčke izazvala europsku dužničku krizu. Ono što povezuje te epizode je rapidan rast dugova, nakon čega je uslijedilo pucanje balona, piše taj ugledni tjednik u tekstu pod naslovom "Beskrajna priča".
Treći nastavak dužničke kronike upravo se razotkriva. Ovoga puta u zemljama u razvoju. Investitori su već smanjili svoju imovinu u tim zemljama, no puna agonija usporavanja rasta tih gospodarstava tek slijedi.
Dužničke krize u siromašnijim zemljama nisu ništa novo. Na neki način ova će biti manje dramatična od bankrota i udara na tečajeve kakvi su zabilježeni u krizama 1980.-ih i 1990.-ih godina. Naime, danas većina zemalja u razvoju ima fleksibilnije tečajeve, veće rezerve i manji udio duga u stranim valutama. Unatoč tome, prasak će naštetiti rastu tih gospodarstava više nego što mnogi očekuju, piše The Economist.
Previše zaduživanja prebrzo
U sva tri nastavka ove dužničke trilogije ciklus počinje odljevom kapitala preko granica, izazivajući pad kamatnih stopa i povećan rast kreditiranja. U Americi, odredištu globalne štednje, ponajviše iz Azije, to se prelilo u krizu drugorazrednih nekretninskih vrijednosnica s razarajućim rezultatima. U eurozoni su, pak, štedljivi Nijemci pomogli napuhavanju cijena nekretnina u Irskoj i prevelikoj javnoj potrošnji Grčke.
A kada su se baloni u bogatim zemljama rasprsnuli, povukavši kamatne stope na najniže razine u povijesti, tijek kapitala promijenio je smjer. Novac se odljevao iz bogatih u siromašnije zemlje. Bio je to dobar smjer, no izazvao je novu pijanku: previše zaduživanja prebrzo, a puno kredita uzele su tvrtke za financiranje nerazumnih projekata ili kupovanje skupe imovine.
Rezultat - dugovi u zemljama u razvoju skočili su sa 150 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) 2009. godine na 195 posto. Korporativni dugovi skočili su, pak, s manje od 50 posto BDP-a u 2008. godini na gotovo 75 posto.
No, sada se taj uzlet bliži kraju. Usporavanje rasta kineskog gospodarstva i niske cijene sirovina zamračili su izglede, dok će visok tečaj dolara i približavanje povećanja kamata u SAD-u smanjiti priljev jeftinog kapitala.
Račun stiže na naplatu. Neki dužnički ciklusi završavaju krizom i recesijom, što se vidjelo u debaklu na američkom tržištu nekretnina i u agoniji eurozone. Drugi završavaju usporavanjem rasta gospodarstva jer zajmoprimci prestaju trošiti, dok kreditori traže načine da se pokriju, piše The Economist.
Razmjeri kreditnog buma u zemljama u razvoju pokazuju da će otrežnjenje biti bolno. U zemljama u kojima je zaduženost privatnog sektora porasla za više od 20 posto BDP-a, tempo rasta BDP-a usporava se za tri postotna boda u tri godine nakon što je kreditiranje dosegnulo vrhunac.
No, kolike će biti štete ovisit će i o lokalnim faktorima, primjerice, o tome koliko su se prilagodili tečajevi valuta, a u osnovi se većina zemalja u razvoju može podijeliti u tri skupine, poručuje The Economist.
Tri skupine ugroženih
U prvu skupina ulaze zemlje u kojima će nakon kreditnog buma uslijediti duži mamurluk, ali ne i infarkt. U toj su skupini Južna Koreja, Singapur, kao i Kina. Te zemlje imaju i dalje snažno oružje za zaštitu od odljeva kapitala, kao i velik višak na tekućem računu. Vlasti u tim zemljama imaju sredstva za pomaganje prezaduženima i ne pokazuju volju da dopuste njihov bankrot.
No, skrivanje problema ispod tepiha neće previše pomoći. Tvrtke koje bi trebale propasti vršit će pritisak na bilance banaka, a pritisak će vršiti i preveliki kapaciteti u određenim sektorima. Sve to usporit će rast gospodarstva, ali ne bi trebalo doći do značajnije krize, piše The Economist.
U drugu skupinu ulaze rizičnije zemlje koje nemaju ista sredstva za podršku prezaduženim tvrtkama i nemaju snažniju obranu od odljeva kapitala, a od većih gospodarstava u tu skupinu ulaze Brazil i Turska, koje imaju deficite na tekućem računu i velike dugove u stranoj valuti.
Treća skupina, u kojoj su među ostalim Indija, Argentina i Rusija, obuhvaća zemlje u razvoju koje će ili izbjeći ozbiljnije probleme ili su ih već prošle.
Ako se zanemare neke svijetle točke, sve ostalo najavljuje još jednu blijedu godinu za globalno gospodarstvo. Međunarodni monetarni fond (MMF), doduše, očekuje iduće godine ubrzanje rasta gospodarstava u razvoju, no lekcije iz prošlih dužničkih ciklusa sugeriraju da je vjerojatnije usporavanje rasta, piše The Economist.
A slabost zemalja u razvoju, koje čine više od polovine globalnog gospodarstva, ima danas znatno veći utjecaj nego prije. Slabiji rast u tim zemljama znači udar na zarade multinacionalnih kompanija i tijekove kapitala izvoznika. Niske cijene sirovina pomažu, primjerice, zemljama uvoznicama nafte, ali vrše snažan pritisak na zaduženi rudarski sektor.
Četvrti nastavak dužničke krize?
Europsko otvoreno gospodarstvo najviše je izloženo slabljenju potražnje u zemljama u razvoju, zbog čega se očekuje dalje labavljenje monetarne politike Europske središnje banke (ECB). No, dilema američkih vlasti oko politike više je akutna.
Razlika između monetarne politike SAD-a i ostatka svijeta izvršit će pritisak na jačanje dolara, što će naštetiti američkim izvoznicima i njihovim zaradama. A valovi kapitala mogli bi ponovno potražiti američke potrošače, koji su skloni zaduživanju. U tom slučaju, svjetske dužničke krize mogle bi završiti upravo tamo odakle su i krenule, zaključuje The Economist.
Izvor: Hrportfolio.hr / Hina
Podijeli sadržaj: | ||||
- 30.04.2024 Cijene nafte na 88 dolara, trgovce brine potražnja
- 02.05.2024 Više od 560 tisuća potrošača dogovorilo dopušteno prekoračen...
- 02.05.2024 Građevinskim tvrtkama glavni problem rast cijena materijala ...
- 02.05.2024 Oročeni depoziti kućanstava u godinu dana porasli 20,4 posto
- 30.04.2024 Span Grupa u prvom tromjesečju s 31 posto nižom neto dobiti
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 30.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 29.04.2024. - OTP Invest
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 03.05.2024 Mirovinski fondovi - U plusu svi Mirexi
- 02.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi crveni
- 30.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 30.04.2024 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali fondovi s rastom vrijednosti udjela
- 29.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 05.05.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar oštro pao prema košarici valuta, ponajviše prema jenu
- 05.05.2024 TJEDNI PREGLED: Wall Street prošloga tjedna porastao, europski ulagači oprezniji
- 03.05.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni gubitak, Atlantic najlikvidniji
- 03.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi i danas u plusu, promet skroman
- 03.05.2024 Zabrinutost za potražnju zadržala cijene nafte ispod 84 dolara
- 03.05.2024 PPD lani ostvario 30,4 milijuna eura neto dobiti
- 03.05.2024 Intesa sa znatno većim prihodom u prvom tromjesečju
- 03.05.2024 Gazprom zaključio 2023. s neto gubitkom
- 02.05.2024 Hrvatska pošta u 2023. s neto dobiti od 13,6 milijuna eura
- 02.05.2024 Oštar pad prihoda danskog brodara Maerska u prvom tromjesečju
- 03.05.2024 Cijene hrane blago porasle u travnju
- 03.05.2024 Hanfa ponovo upozorava na pojavu lažnih dopisa u njezino ime
- 03.05.2024 Infobip i Nokia najavili partnerstvo za brži razvoj telekomunikacijskih aplikacija
- 03.05.2024 Potražnja za radom manja za 5,4 posto na godišnjoj razini
- 02.05.2024 Više od 560 tisuća potrošača dogovorilo dopušteno prekoračenje po tekućem računu
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q1 - 2024)
(koji na 29.03.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Erste Quality Equity | +12,06% | 5 | |||||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +11,60% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +11,36% | 4 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 03.05. 16:00 | 2814,05 | 1,29 |
0,05 |
|
CROBEX10* | 03.05. 16:00 | 1705,01 | 1,69 |
0,10 |
|
CROBEX10tr* | 03.05. 16:00 | 1861,44 | 1,85 |
0,10 |
|
ADRIAprime* | 03.05. 15:28 | 1903,40 | 11,48 |
0,61 |
|
CROBISTR* | 03.05. 16:31 | 174,0462 | 0,01 |
0,01 |
|
CROBIS* | 03.05. 16:31 | 96,5246 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
ATPL | 52,40 € |
-0,38% |
106.393,20 € |
HT | 30,70 € |
0,33% |
82.551,40 € |
ERNT | 203,00 € |
0,00% |
61.825,00 € |
SPAN | 44,40 € |
4,23% |
57.678,00 € |
PLAG | 376,00 € |
-2,08% |
53.236,00 € |
KOEI | 264,00 € |
0,00% |
40.266,00 € |
ADRS | 80,00 € |
-4,76% |
36.378,00 € |
7SLO | 26,67 € |
1,06% |
33.622,12 € |
KRAS | 111,00 € |
-0,89% |
27.186,00 € |
ARNT | 31,40 € |
-1,26% |
25.845,00 € |
Redovni dionički promet: | 738.730,51 € |
Redovni obveznički promet: | 15.000,70 € |
Sveukupni promet: | 753.731,21 € |