Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić rekao je u četvrtak da se u ovoj godini očekuje nastavak rasta izvoza, osobne potrošnje i investicija, što bi moglo povećati njihov doprinos povećanju gospodarske aktivnosti, ali da i dalje postoji potreba za provođenjem strukturnih reformi koje bi u srednjem i dugom roku povećale potencijalnu stopu rasta hrvatskog gospodarstva.

Ocijenio je da je hrvatska gospodarska struktura i dalje razmjerno nepovoljna, da je za ubrzanje rasta potrebno ovladati kompleksnijim i naprednijim proizvodima i uslugama te da prvi korak na tom putu treba biti uklanjanje prepreka koje poduzetnicima otežavaju poslovanje -pojednostavljivanjem poslovnog okružja i sustavnom provedbom jednostavnijeg i stabilnijeg regulatornog okružja.

Vujčić je na početku znanstveno-stručne konferencije o hrvatskom novčanom tržištu rekao da se u ovoj godini očekuje nastavak rasta gospodarske aktivnosti uz blago ubrzanje na 1,8 posto te da bi osobna potrošnja mogla porasti za 1,8 posto uslijed daljnjeg rasta realnog raspoloživog dohotka kućanstva, koji, smatra, proizlazi iz nastavka povoljnih kretanja na tržištu rada. Ocijenio je da su plaće u Hrvatskoj niže nego što se mislilo te da to pokazuje da je Hrvatska i konkurentnija nego se mislilo.

Kazao je da je na povoljna kretanja potrošnje i investicije utjecao i rastući potrošački i poslovni optimizam te da je kretanje indeksa pouzdanja u Hrvatskoj bilo vidno povoljnije nego u EU. Nakon rasta od 1,6 posto lani, bruto investicije u fiksni kapital u tekućoj godini bi mogle nastaviti ubrzano rasti, a rastu investicija u ovoj godini podjednako bi mogli doprinijeti i javni i privatni sektor, naveo je, dodavši da rast investicija opće države prvenstveno proizlazi iz snažnijeg korištenja sredstava iz EU fondova, odnosno da se i u 2016. očekuje značajan raspored sredstava iz EU. Rekao je da fondovi trebaju imati sve veću ulogu u financiranju investicijskih projekata te da se očekuje da bi se ove godine raspoređena sredstva mogla nastaviti povećavati i biti za više od 1 posto BDP-a veća od uplata u EU.

Govoreći o negativnoj stopi inflacije, Vujčić je rekao da je ona posljedica prelijevanja nižih cijena sirovina na svjetskom tržištu u uvjetima potisnutih inflacijskih pritisaka domaće potražnje. "U 2016. prosječna godišnja inflacija potrošačkih cijena mogla bi se spustiti na minus 0,9 posto", rekao je.

Vujčić je ocijenio da je u uvjetima kada je oporavak gospodarstva tek započeo, inflacija niska, a pritisci na tečaj prigušeni, naglasivši da će HNB nastaviti voditi iznimno ekspanzivnu monetarnu politiku, koja je dodatno osnažena uvođenjem strukturnih repo operacija. Dodao je da će se s repo operacijama nastaviti, da će uskoro biti najavljene i nove te da se od stabilnosti tečaja neće odustati.

"Upravo ekspanzivnost monetarne politike te visoka likvidnost na inozemnim financijskim tržištima doveli su do stalnog smanjenja domaćih kamatnih stopa", kazao je Vujčić, ističući da se i drugi uvjeti na tržištu kredita poboljšavaju, da ankete upućuju na prosječno ublažavanje standarda odobravanja kredita poduzećima i stanovništvu tijekom 2015. te da se očekuje da će se to nastaviti i u 2016.

Potražnja poduzeća i stanovništva za kreditima raste, najviše zbog rasta pouzdanja potrošača i investicijske potražnje. U prvom tromjesečju ove godine plasmani poduzećima su povećani nakon dvije godine pada, a u 2016. se očekuje njihov blagi rast od oko 1 posto. Vujčić je rekao da bi se razduživanje stanovništva moglo nastaviti , a krediti stanovništvu mogli smanjiti za oko 1 posto.

U nastavku, Vujčić je naveo da je fiskalna prilagodba lani bila snažna i premašila očekivanja HNB-a, Europske komisije i nositelja fiskalne vlasti te da se manjak konsolidirane opće države smanjio na razinu od 3,2 posto BDP-a. "Ostvareni je rezultat povoljniji od razine deficita koju je bilo potrebno dosegnuti u 2015. u sklopu procedure pri prekomjernom deficitu te je tako Hrvatska napravila značajan korak prema njezinom okončanju", kazao je .

Vujčić je ocijenio da se u gospodarstvu u posljednje tri godine događaju pozitivne promjene, da je razvidna usmjerenost prema stranim tržištima, što je preduvjet viših stopa rasta i životnog standarda. Rekao je da su promjene u izvozu i njegov snažniji oporavak počeli tek nakon ulaska u EU, ali i da je unatoč pomacima, struktura hrvatskog izvoza još nepovoljna u odnosu na usporedive zemlje, da je niska zatupljenost visoko-tehnoloških proizvoda te raznih poslovnih usluga. Naveo je da u izvozu raste važnost srednjih i malih poduzeća te da u njima smatraju da je glavna prepreka njihovu poslovanju institucionalno okružje.

"Mislim da je ukidanje pečata dobro, ali da bi to trebao biti samo početak puno kompleksnijih promjena", komentirao je Vujčić jučerašnji zaključak Vlade o reformskoj mjeri ukidanja upotrebe pečata.

Vujčić je još spomenuo da Hrvatska za 2016. bilježi ispodprosječne rezultate u većini ocijenjenih područja koja se prate u okviru Doing Business izvješća Svjetske banke i da ima relativno visoke troškove u odnosu na prosjek odabranih zemalja u većini područja poslovanja. Smatra da bi trebalo smanjiti te troškove, pojednostaviti administriranje, skratiti vrijeme za pokretanje poduzeća, dobivanja dozvola i uknjižbe vlasništva te prosječno vrijeme naplate vjerovnika sudskim putem.

Jurčić: gospodarstvo raste po inerciji a ne zbog pametnih politika

Savjetnik predsjednice RH za gospodarstvo Marko Jurčić ocijenio je da domaći gospodarski potencijali nisu ništa veći nego prije osam godina te da ono sada raste više po inerciji nego zbog nekih pametnih konstruktivnih politika.

"Hrvatsko gospodarstvo ima potencijal rasta od 1 posto, što je relativno malo, jer je za razliku od drugih država srednje i istočne Europe, struktura našeg gospodarstva bila okrenuta prema potrošnji, a premalo prema izvozu", rekao je Jurčić, ističući da Hrvatska svoju konkurentnost mora tražiti na inozemnom tržištu.

Više ograničenih kapaciteta treba usmjeriti u projekte, tj. u otvaranje radnih mjesta, proizvodnju roba i usluga i izvoz i u tom smislu treba ići politika i osloboditi se populističkih mjera, izjavio je Jurčić, navodeći da sufinanciranje i poticanje stanogradnje ne daje multiplikativni učinak. Treba ulagati u razvoj kapaciteta i infrastrukture, koja će osigurati stabilno radno mjesto pa ljudi neće pitati za kamatnu stopu ili možda za cijenu stana, smatra.

Ocjenjujući Nacionalni program reformi Jurčić je kazao da je napravljen ozbiljno i sustavno te da će, ako se provede, pomaci zasigurno biti vidljivi. Naveo je da je u vezi sa smanjenjem javnog duga dobro što je zadržan fokus, da se govori o potrebnoj privatizaciji državne imovine te da je naglašena i potreba usuglašavanja katastra i gruntovnice.

Rekao je da je Europska komisija dala procjenu gospodarskog rasta za ovu godinu od 1,8 posto ako se ništa ne promijeni te da osobno smatra da to nije dovoljno ambiciozno. Ocijenio je da je dobro da se počelo govoriti o rastu zaposlenosti, ali i ukazao da sve više radno sposobnog stanovništva odlazi u inozemstvo.