Za LNG Hrvatska, u kojem 50-postotne udjele imaju HEP i Plinacro, do kraja godine bit će poznate ocjene konzultanata, a potom slijedi otkup zemljišta na kojem će se graditi LNG terminal na Krku, objavio je jučer prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić. O tim je planovima govorio nakon potpisivanja deklaracije kojom Plinacro i poljski Gaz System iskazuju namjeru suradnje na uspostavi plinsko-transportnoga koridora između Baltika i Jadrana. Riječ je o projektu povezivanja budućega hrvatskog i poljskog LNG terminala Świnoujście.

Prema Čačićevoj ocjeni, zajedničko djelovanje dvaju terminala pojačat će njihov utjecaj na dobavne cijene plina te im omogućiti bolju poziciju na tržištu. Za Hrvatsku je bitno iskustvo gradnje LNG terminala u Poljskoj (trebao bi biti završen 2014.), a jednakog je kapaciteta kao što bi trebao biti terminal na Krku - pet milijardi prostornih metara. Hrvatska od Poljske očekuje i podršku u komunikaciji s Europskom unijom u dobivanju sredstava iz njezinih fondova jer je cijeli projekt, s plinskom elektranom, težak više od milijardu eura. Hrvatski LNG terminal mogao bi, čulo se, biti završen 2017., a sada je u tijeku izrada studije isplativosti na čemu je angažirana danska tvrtka Coni, kako je prije izvijestio Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija.

Studija utjecaja na okoliš trebala bi pak biti izrađena najkasnije u svibnju iduće godine. U HEP-u sada očekuju procjenu vrijednosti zemljišta na Krku, o čijoj će se kupnji pregovarati s Hypo bankom. Predsjednik Uprave poljskoga Gaz Systema Jan Chadam rekao je da je Poljska više od četvrtine kapitala za LNG terminal na Baltiku povukla iz fondova EU. Uspostava plinskog koridora Baltik-Jadran, po njegovu je mišljenju, važna kao pristup novim izvorima te za postizanje boljih dobavnih cijena. Čačić je pak najavio da će s početkom gradnje započeti i ugovaranje dobave plina te planira da će u Kataru, prilikom otvaranja veleposlanstva, razgovarati i o dobavi plina.