Gospodarstvo Europske unije u trećem je kvartalu palo za 4,2 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, a Hrvatska je uz Grčku imala najveći pad, pokazuju u utorak najnovije procjene Eurostata.

Time je blago ublažena procjena pada na razini EU-a objavljena sredinom studenoga, prema kojoj je pad iznosio 4,3 posto.

U eurozoni je pad gospodarstva iznosio 4,3 posto, čime je ranija procjena ublažena također za 0,1 postotni bod, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Najnovije procjene pokazuju djelomični oporavak gospodarstva nakon rekordnog pada aktivnosti u razdoblju od travnja do lipnja, za 13,9 posto u EU te za 14,7 posto u eurozoni.

Hrvatsko gospodarstvo u trećem kvartalu smanjeno je za 10 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U drugom kvartalu palo je za 15,5 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Najveći pad imala je Grčka, od 11,7 posto. Iza Hrvatske slijede Malta i Španjolska, s padom aktivnosti od 9,2 odnosno 8,7 posto.

Najblaži pad bilježile su Litva i Poljska, za 1,6 odnosno 1,8 posto.

Eurostat nije raspolagao samo s podacima za Luksemburg.

Rekordan tromjesečni rast

U usporedbi s prethodnim tromjesečjem aktivnosti su u EU-u porasle 11,5 posto, utvrdio je Eurostat, snizivši procjenu od sredine studenoga za 0,1 postotni bod.

Snižena je blago i procjena rasta eurozone, također za 0,1 postotni bod, na 12,5 posto.

Najnovije procjene pokazuju najsnažniji rast aktivnosti na oba područja otkada je europski statistički ured 1995. počeo objavljivati izvješća, navodi se u izvješću.

U drugom tromjesečju, BDP EU-a i eurozone potonuo je 11,3 odnosno 11,7 posto u usporedbi s prethodna tri mjeseca.

U svim zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao gospodarske su aktivnosti u trećem tromjesečju porasle u usporedbi s prethodna tri mjeseca.

Najsnažniji rast bilježila je Francuska, za 18,7 posto. Slijede Španjolska i Italija, s rastom aktivnosti za 16,7 odnosno 15,9 posto.

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u trećem tromjesečju za 6,9 posto u odnosu na drugo tromjesečje, kada je palo za 15 posto.

Najslabiji rast ostvarila je Grčka, od 2,3 posto, a slijede Estonija i Finska, s rastom aktivnosti za po 3,3 posto.

Blaži pad broja zaposlenih

Broj zaposlenih u EU i eurozoni u trećem tromjesečju pao je za dva odnosno 2,3 posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim tromjesečjem, pokazuju revidirane procjene Eurostata.

Procjena od sredine studenoga pokazivala je pad od 1,8 posto u EU i od dva posto u eurozoni.

U razdoblju od travnja do lipnja, prema istom razdoblju prošle godine, broj zaposlenih pao je 2,9 posto u EU te 3,1 posto u eurozoni.

U trećem kvartalu, u usporedbi s prethodna tri mjeseca, broj zaposlenih u EU porastao je za 0,9 posto, u skladu s procjenom od sredine studenoga.

U eurozoni je porastao za jedan posto, čime je podignuta procjena iz studenoga za 0,1 postotni bod.

U oba je područja to najsnažniji rast otkada je Eurostat počeo objavljivati izvješća 1995. godine.

U drugom tromjesečju, broj zaposlenih smanjen je 2,8 posto u EU te tri posto u eurozoni u odnosu na prethodno tromjesečje, pokazuje najnovije izvješće Eurostata.