Krediti za likvidnost koje središnje banke u eurozoni mogu dodjeljivati komercijalnim bankama namijenjeni su za podmirenje kratkoročnih potreba i moraju biti zamijenjeni dugoročnim rješenjem, upozorio je u utorak dužnosnik ECB-a Peter Praet, naglasivši time neizvjesnu budućnost grčkog korištenja tog programa.

ECB je prošlog tjedna grčkim komercijalnim bankama blokirao ključni kanal financiranja, odlučivši da više neće primati grčke državne obveznice kao osiguranje za zajmove.

Kao posljednja mogućnost financiranja, grčkim je bankama preostao tek program hitnih zajmova za likvidnost (ELA), koje odobrava grčka središnja banka. Oni su skuplji od redovitih oblika financiranja, s kamatom od 1,55 posto, u odnosu na 0,05 posto koliko iznosi u slučaju redovitog financiranja.

Nacionalne središnje banke članica eurozone mogu - uz suglasnost ECB-a - odobriti takve kredite komercijalnim bankama koje imaju "privremenih problema s likvidnošću", pri čemu preuzimaju na sebe troškove i rizik za taj oblik potpore. Središnja monetarna institucija eurozone također može dvotrećinskom većinom glasova u upravnom vijeću ograničiti iznos takvih kredita.

Prošlog je tjedna njemački tjednik Die Welt izvijestio da je ECB suglasan da grčka središnja banka odobri komercijalnim banakama takve kredite u ukupnom iznosu od 60 milijardi eura. Izvješće je potvrdio i neimenovani izvor iz jedne središnje banke dok ga u ECB-u nisu željeli komentirati.

U utorak je član izvršnog odbora ECB-a Peter Praet javno upozorio na granice takvog oblika financiranja.

"(Program) ELA namijenjen je za podmirivanje jako kratkoročnih potreba", kazao je Praet na konferenciji za novinstvo u Lisabonu. Taj se program ne može otezati u nedogled već mora biti zamijenjen dugoročnim rješenjem, upozorio je.

Nije poimence spomenuo Grčku ali je kazao: "Znamo da se u nekim zemljama raspravlja o opskrbi likvidnošću institucija, banaka... ECB to može raditi samo ako postoji vjerodostojna perspektiva".