Na rast izvoza najviše je utjecao povećani izvoz sirove nafte i zemnog plina (103,5 posto). Prosječni mjesečni deficit robne razmjene Hrvatske s inozemstvom je tijekom prvih devet ovogodišnjih mjeseci iznosio približno 930 milijuna američkih dolara, dosegnuvši tako na kraju rujna ukupni iznos od 8,36 milijarde dolara. To je za milijardu dolara ili za 14,2 posto veći deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Stope rasta izvoza i uvoza su nakon prvih devet mjeseci ujednačene. I izvoz i uvoz su u odnosu na isto razdoblje 2005. godine povećani za 14,2 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

No, to za uvoz znači povećanje za gotovo dvije milijarde dolara (ili točnije za 1,96 miljardi dolara), dok je izvoz veći za 917 milijuna USD, napominju analitičari Hrvatske gospodarske komore u najnovijim "Gospodarskim kretanjima".

Ukupni hrvatski izvoz u prvih devet mjeseci ove godine iznosio je 7,27 milijardi dolara, a uvoz 15,73 milijardi dolara, što znači da pokrivenost uvoza izvozom iznosi niskih 46,9 posto.

Na rast izvoza najviše je utjecao povećani izvoz sirove nafte i zemnog plina (103,5 posto), koksa i naftnih derivata (22,2 posto), hrane i pića (21,2 posto), metala (36,5 posto) i ostalih prometnih sredstava (11,2 posto).

Podaci pak o strukturi robne razmjene po proizvodima pokazuju da je na rast izvoza najviše utjecao povećani izvoz plina (za 143 milijuna dolara), nafte i naftnih derivata (za 140 milijuna USD) te ostale transportne opreme, uglavnom brodova, za 84 milijuna USD.

Značajan utjecaj imao je i rast vrijednosti izvoza električnih strojeva, aparata i uređaja, konditorskih proizvoda, te proizvoda od metala (ukupno približno 58 milijuna USD).

Povećanje vrijednosti uvoza pak najvećim je dijelom posljedica povećanja vrijednosti uvezene sirove nafte i zemnog plina (24,3 posto), metala (22,1 posto), koksa i naftnih derivata (37,1 posto), motornih vozila (13,2 posto) te strojeva i uređaja (10,7 posto).

Tih pet djelatnosti čini 51 posto ukupnog povećanja uvoza. Pritom samo povećanje uvoza nafte i naftnih derivata čini približno 20 posto, a većim dijelom je taj rast potaknut rastom cijena nafte na svjetskom tržištu, navode analitičari Centra za makroekonomske analize HGK.
izvor: www.bankamagazine.hr