Na razini EU-a sezonski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u svibnju za 1,2, a u eurozoni za 1,3 posto na mjesečnoj razini, nakon što je u travnju na oba područja oslabila po 0,8 posto.

Prema podacima europskog statističkog ureda, najveći rast industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini ostvarila je Litva, za 11,6 posto, zatim Švedska, za 3,4 posto, te Irska, za 3,2 posto.

Izrazitiji pad proizvodnje zabilježile su Danska, za 2,8 posto, i Portugal, za 2 posto.

U Hrvatskoj je proizvodnja u svibnju porasla za 1,8 posto u odnosu na travanj, kada je smanjena za 0,9 posto.

Najveći rast proizvodnje u odnosu na prethodni mjesec u EU ostvaren je u svibnju u sektorima trajnih i netrajnih potrošačkih dobara, za 2,0 odnosno 1,7 posto. Proizvodnja energije pala je, pak, 0,1 posto.

Rast proizvodnje u EU i na godišnjoj razini

Na godišnjoj razini Unija i eurozona zabilježile su u svibnju rast industrijske proizvodnje za po 2,4 posto. U prethodnom mjesecu povećana je za 1,9 u EU, te za 1,7 posto u eurozoni.

Pritom se isticao rast proizvodnje u kategoriji kapitalnih dobara, za 3,7 posto u EU, te za 3,9 posto u eurozoni. Slijedi proizvodnja intermedijarnih dobara koja je u EU uvećana za 2,2 a u eurozoni za 2,3 posto.

Proizvodnja energije smanjena je za 0,8 posto u EU, te za jedan posto u eurozoni.

Među zemljama čiji su podaci bili dostupni Eurostatu, na godišnjoj je razini u svibnju najviše poskočila proizvodnja u Poljskoj, za 7,8 posto, Irskoj, za 7,3 posto, te Sloveniji, za 5,9 posto.

Najveći pad zabilježili su, pak, Malta, za 6,3 posto, Danska, za 3,3 posto, te Portugal, za 2,6 posto.

U Hrvatskoj je u svibnju industrijska proizvodnja na godišnjoj razini pala za 0,6 posto, nakon što je u travnju smanjena za 1,3 posto.