Hrvatska udruga banaka (HUB) iznenađena je činjenicom što je Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora na 64. sjednici održanoj 30. listopada 2013., koji je raspravljao o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju (ZID ZPK), očito bez veće rasprave, jednoglasno podupro donošenje ovoga Zakona, priopćeno je u četvrtak iz HUB-a.

Budući da u djelokrugu rada Odbora za zakonodavstvo, između ostalog stoji da:

- razmatra prijedloge zakona i drugih akata koje donosi Sabor glede njihove usklađenosti s Ustavom Republike Hrvatske i pravnim sustavom, pravom Europske unije te glede njihove pravne obrade,

- daje mišljenje o prijedlogu da pojedine odredbe zakona imaju povratno djelovanje,

- brine se o jedinstvu pravnog sustava i daje mišljenje o načelnim pitanjima izgradnje pravnog sustava ili jedinstvene primjene zakona,

U priopćenju HUB navodi da je poslao pismo Odboru za zakonodavstvo u kojemu je detaljno obrazložio da se ove izmjene Zakona (najviše je upitan članak 3. ZID
ZPK, koji mijenja čl. 11a ZPK, a tu je riječ o stavcima 2 i 5) kose s, ni manje ni više, nego devet (9) ustavnopravnih kategorija ili načela šireg pravnog sustava Republike Hrvatske, poimence:

1. afirmacija jednakosti svih pred zakonom, odnosno diskriminacija većine zbog partikularnih interesa jedne manje skupine,

2. načelo trodiobe vlasti,

3. prava stečena ulaganjem kapitala zakonom se ne mogu umanjiti,

4.i ntervencija u sklopljene ugovore bez ustavnopravnog opravdanja takve retroaktivnosti,

5. prinuda jedne ugovorne strane da posluje s gubitkom, dakle, mutatis
mutandis, prodaje robu ispod nabavne cijene, čime dolazi do
eksproprijacije njene imovine bez utvrđenja postojanja općeg interesa za
izvlaštenje i bez ikakve naknade,

6. načelo proporcionalnosti trebalo bi osigurati da zakon jednako tretira aprecijaciju kao i deprecijaciju, i to jednako u kreditnom poslovanju, kao i u odnosima iz štednih poslova,

7.načelo ravnopravnosti bi značilo plaćati istu cijenu za isti proizvod, a sada će korisnici kredita za isti proizvod - stambeni kredit, plaćati jednoj te istoj kreditnoj instituciji stotine različitih cijena, odnosno drastično različitu kamatnu stopu te je posve nejasno kako bi ogromne buduće razlike u kamatnoj stopi, koje bi ex lege
zamijenile sadašnju jedinstvenu cijenu, mogle biti ustavnopravno opravdane,

8. neprovedivost nekih odredbi - primjerice, nalaže se kreditorima da "s dužnikom usklade parametar". Odredba ne odgovara na jednostavno
pitanje - što ako potrošač ne želi onaj parametar kojega ponudi kreditor, a kreditor ne prihvati parametar kojega ponudi potrošač, a dodatno i

9. prekršajnopravno sankcioniranje kreditora za radnje ili propuste drugoga.

Predložene izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju u mnogim bitnim momentima predstavljaju regresiju u odnosu na postojeći Zakon o potrošačkom kreditiranju, koji je za vrijeme pristupnih pregovora u svemu valjano usklađen s mjerodavnom pravnom stečevinom EU. Postavlja se stoga, s ozbiljnom zabrinutošću, osjetljivo pravnopolitičko pitanje - mijenja li ovime RH po svom ulasku u Europsku uniju propis kojeg je prethodno u svemu uskladila s pravnom stečevinom EU, navodi HUB koji
podsjeća kako je i Hrvatska narodna banka (HNB) u svom posljednjem Biltenu vrlo jasno navela štetne posljedice ovakvog Prijedloga ZID ZPK za gospodarstvo u cjelini.

Također, Europska bankovna federacija (EBF), koja predstavlja zajedničke interese europskih banaka, uputila je pismo predsjedniku Vlade Republike Hrvatske u kojemu izražava zabrinutost europske bankovne zajednice zbog najnovijih izmjena Zakona kojega je Vlada usvojila 24. listopada 2013. godine.