- 28.06.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi na tjednom dobitku, Končar DT najlikvidn...
- 28.06.2024 Italija traži od Googlea podmirivanje poreznog duga od milij...
- 28.06.2024 ZSE INTRADAY: Na Burzi se zbog tehničkih poteškoća ne trguje
- 28.06.2024 Praznični roštilj ove godine za Amerikance skuplji za pet po...
- 28.06.2024 Prihodi od stranih turista u prvom tromjesečju 824,7 milijun...
- 30.06.2024 Promjena postojeće akcije umanjenja naknade za upravljanje
- 27.06.2024 PRIPAJANJE: Erste E-Conservative pripojen fondu Erste Money Market
- 22.05.2024 InterCapital Dollar Bond postao InterCapital Short Term Dollar Bond
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 02.07.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 01.07.2024. - OTP Invest
- 24.06.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 24.06.2024. - OTP Invest
- 20.06.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - svibanj 2024.
- 19.06.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XC
- 18.06.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 17.06.2024. - OTP Invest
- 03.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 02.07.2024 Novi fond Raiffeisen Money Market započinje s radom
- 02.07.2024 Preoblikovanje fonda Raiffeisen Wealth
- 02.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 02.07.2024 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali mirovinski fondovi s pozitivnim rezultatom
- 03.07.2024 ZSE DANAS: Crobexi danas različitih predznaka, promet uvećan
- 03.07.2024 Cijene nafte iznad 86 dolara
- 03.07.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi porasli, u fokusu dionice Podravke i Končara D&ST
- 03.07.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze nadoknađuju jučerašnje gubitke
- 03.07.2024 ZSE OTVARANJE: Očekuje se stagnacija Crobexa nakon dva dana pada
- 03.07.2024 Državne nekretnine s rekordnim poslovnim prihodima
- 27.06.2024 H&M sa skromnim rastom prihoda u proljetnom tromjesečju
- 20.06.2024 Oštar pad prihoda britanskog vlasnika tvornice ambalaže u Belišću
- 06.06.2024 Otvoren znanstveno-istraživački laboratorij Inventorium
- 05.06.2024 Evo zašto je ACC pauzirao gradnju tvornica u Njemačkoj i Italiji
- 03.07.2024 EU priprema carine za robu iz kineskih internetskih trgovina
- 03.07.2024 Kina svjetski lider u inovacijama na području generativne umjetne inteligencije
- 03.07.2024 Podravka gradi novi Transportni centar vrijedan tri milijuna eura
- 03.07.2024 Hrvatska u svibnju s najsnažnijim padom proizvođačkih cijena u EU
- 03.07.2024 Dubrovnik među deset najtraženijih odredišta za obiteljska ljetovanja, Drač prvi
EKONOMIJAObjavljeno: 05.05.2008
Hrvatske banke kćeri spašavaju austrijske banke
Podijeli sadržaj: | ||||
Dok su pojedine europske banke primorane otpisati dugove zbog globalne financijske krize, njihove banke kćeri u Hrvatskoj nemaju takvih problema. Dapače, njihova dobit iz godine u godinu raste, baš kako rastu i plasmani kredita građanima u zemljama istočne Europe. Razlog je jednostavan, a nalazi se u tome da kamate u zapadnoj Europi više ne mogu rasti po velikim stopama, dok na tržištima istočne Europe one još imaju potencijal rasta. Austrijske banke su zbog sloma hipotekarnog tržišta u SAD-u i financijske krize koja je nakon toga uslijedila pretrpjele štetu višu od milijardu eura. Raiffeisen Zentral banka (RZB) mora otpisati 312 milijuna eura, Volksbanka 153, dok Erste banka 111 milijuna eura, navodi austrijska poslovna novina Wirtschaftsblatt.at. S druge strane Raiffeisen banka u Hrvatskoj je prošle godine ostvarila dobit od 509 milijuna kuna ili 1,8 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Volksbanka je ostvarila čak 141 posto veću dobit, dok je Erste banka prema riječima predsjednika Uprave Petra Radakovića ostvarila prošle godine najbolji rezultat do sada povećanjem neto dobiti od 47,1 posto.
Manje cijene
"Ne očekuje se da će otpis dijela imovine u vrijednosti 312 milijuna eura Raiffeisen Zentral Bank Österreich AG utjecati na poslovanje RBA u Hrvatskoj, tim više što su ukupni poslovni rezultati holdinga Raiffeisen International kojem je RZB većinski vlasnik, a kojem pripada i RBA Hrvatska za prošlu godinu više nego dobri jer je dobit nakon odbitka poreza uvećana za 15 posto, na 1,19 milijardi eura", objasnili su u RBA. Andreas Ecker-Nakamura, glasnogovornik RBZ-a, za Poslovni dnevnik objašnjava da ta austrijska banka nije izgubila 312 milijuna eura "nego da je riječ o smanjenoj imovini RZB-ova investicijskog portfelja", naglasivši da se "samo deset posto od 312 milijuna eura može smatrati gubitkom". Ecker-Nakamura je pojasnio kako je RZB pogođen zbog bančinih investiranja u vrijednosnice koje su bile rizičnije. Ulaganja u takve vrijednosnice pogodile su i druge velike europske banke. Banke koje su više orijentirane na tržište kapitala i na korporativni segment imale su stoga lošiji rezultat. Kako hrvatske banke u puno manjoj mjeri financiraju korporativno gospodarstvo, a znatno više su okrenuti takozvanom retail poslovanju, odnosno građanima, pogođene su krizom u puno manjoj mjeri. Bankarstvo okrenuto građanima i malim poduzetnicima konzervativnije je i time stabilnije te je manje izloženo ciklusima u ekonomiji. U Hrvatskoj su marže mnogo veće nego primjerice u Austriji ili Njemačkoj, ali bankarski krugovi brane se da su i rizici drukčiji te da se primjerice te zemlje zadužuju po manjim cijenama u odnosu na Hrvatsku. "Refinanciranje je na bankarskom tržištu srednje i istočne Europe općenito skuplje zbog rizika, što vodi k podizanju premije. Zapravo je RZB stabilna i snažna institucija upravo stoga što je refinanciranje jeftinije nego što je to bankama u srednjoj i istočnoj Europi. Nekim bankama u toj regiji onemogućeno je refinanciranje jer nemaju snažne banke roditeljice sa zdravim depozitnim kvotama", tvrdi Ecker-Nakamura.
Investicijski savjetnik Oleg Tkalčić, vlasnik zadarskog Tkalčić consultinga pojasnio je: "Banke na hrvatskom bankarskom tržištu najviše rastu zahvaljujući plasmanima kredita čije su kamatne stope više nego na domicilnom tržištu. Osim toga teško je očekivati da će centrala iz neke zemlje preko svoje banke kćeri ulagati u rizične vrijednosnice. Banke u Hrvatskoj imaju konzervativne načine poslovanja, a to se prije svega ogleda u rastu kredita". Plasmani banaka u Hrvatskoj nebankarskom sektoru u prva dva mjeseca ove godine povećani su za 0,9 milijardi kuna ili za 0,4 posto, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke. Pritom su potraživanja banaka na osnovi kredita odobrenih stanovništvu povećana u prva dva mjeseca ove godine za 2,3 milijarde kuna ili za 2,1 posto, a najveći dio povećanja odnosi se na stambene kredite. Analitičar Hypo banke Hrvoje Stojić tvrdi da bankarsko tržište u Hrvatskoj još ima prostora za rast. Njegovu tvrdnju potkrepljuje i najnovija vijest da talijanska banka Credito Valtellinese kupuje Primorsku banku. Talijani su objasnili da traže akviziciju u Hrvatskoj jer su prognozirali stagnaciju bankarskog tržišta u Italiji, dok istovremeno očekuju daljnji rast na hrvatskom tržištu. A dvije najjače talijanske grupacije drže dvije najveće banke u Hrvatskoj. Borba za tržište s domaćih se terena prenosi na tržišta srednje i istočne Europe. "Na zapadnim tržištima kamate na kredite više ne mogu rasti te su se okrenuli ulaganju na tržišta kapitala, što se pokazalo rizičnim", kaže Stojić. Bankarsko tržište u istočnoj Europi je manje razvijeno u odnosu na ono na u zapadnoj Europi i banke imaju prostora za ubiranje znatne dobiti okrećući se građanima. Analitičari takva tržišta nazivaju emerging ili brzorastuća tržišta. Ne treba zanemariti ni objašnjenja mnogih socijalnih psihologa koji tvrde da se stanovništvo tranzicijskih zemalja u nedostatku viška novca zadužuje kako bi što prije dostiglo standard svojih zapadnih susjeda kojima je za gospodarsku razinu koju su dosegli bilo potrebno nekoliko desetljeća. Stoga ne čudi velika zainteresiranost europskih bankarskih grupacija za tržišta bivših tranzicijskih zemalja. Činjenica je da su strane banke hrvatskom bankarskom tržištu donijele stabilnost nakon njegova sloma polovicom devedesetih. Donijele su i lakšu dostupnost kredita građanima. To je dovelo do rasta njihove dobiti te posljedično i do velike borbe za hrvatsko tržište kao i tržište cijele istočne Europe. Nekadašnja mala banka iz Koruške Hypo-Alpe-Adria banka je zahvaljujući hrvatskom tržištu postala velik regionalni igrač. Zanimljivo je kako je prije pola godine predsjedniku Austrijske gospodarske komore Christophu Leitlu na postavljeno pitanje o Hypo-Alpe-Adria banci trebalo nešto duže vremena da se prisjeti o kojoj je banci riječ.
Teško do nove banke
Kako je u Hrvatskoj zbog strogih pravila Hrvatske narodne banke vrlo teško osnovati novu banku, velike grupacije odlučuju se na preuzimanja drugih banaka. Francuska banka Société Générale izdvojila je prije dvije godine milijardu eura za preuzimanje Splitske banke. Ta kupnja na je Francusku visoko pogurala na HNB-ovoj ljestvici zemalja s najvećim ulaganjima u Hrvatsku. Prije toga su se mnogi pokušali naći razloge zašto francuski kapital zaobilazi Hrvatsku. Banke u Hrvatskoj zadužuju se u inozemstvu kako bi u Hrvatskoj financirale svoje poslovanje, najčešće na tržištima odakle dolaze njihovi vlasnici. Prema navodima Hrvatske udruge banaka, udjel banaka u vanjskom dugu pada. Što je veća razina gospodarskoga razvitka, to je udjel banaka u vanjskom dugu veći, navode u HUB-u, dodajući kako udjel banaka u ukupnome vanjskom dugu Hrvatske nije velik u usporedbi sa sličnim zemljama. Taj se udjel ove godine dodatno smanjuje izravnim zaduživanjem poduzeća u inozemstvu umjesto kod banaka u Hrvatskoj. Stojić tvrdi da su se banke u Hrvatskoj prošlogodišnjim dokapitalizacijama smanjile zaduživanje. Za to se vrijeme HNB restriktivnim mjerama pokušava boriti protiv nastavka povećanja zaduženja građana, a banke čekaju da Hrvatska uđe u Europsku uniju kada će neke od tih mjera otići u povijest.
Manje cijene
"Ne očekuje se da će otpis dijela imovine u vrijednosti 312 milijuna eura Raiffeisen Zentral Bank Österreich AG utjecati na poslovanje RBA u Hrvatskoj, tim više što su ukupni poslovni rezultati holdinga Raiffeisen International kojem je RZB većinski vlasnik, a kojem pripada i RBA Hrvatska za prošlu godinu više nego dobri jer je dobit nakon odbitka poreza uvećana za 15 posto, na 1,19 milijardi eura", objasnili su u RBA. Andreas Ecker-Nakamura, glasnogovornik RBZ-a, za Poslovni dnevnik objašnjava da ta austrijska banka nije izgubila 312 milijuna eura "nego da je riječ o smanjenoj imovini RZB-ova investicijskog portfelja", naglasivši da se "samo deset posto od 312 milijuna eura može smatrati gubitkom". Ecker-Nakamura je pojasnio kako je RZB pogođen zbog bančinih investiranja u vrijednosnice koje su bile rizičnije. Ulaganja u takve vrijednosnice pogodile su i druge velike europske banke. Banke koje su više orijentirane na tržište kapitala i na korporativni segment imale su stoga lošiji rezultat. Kako hrvatske banke u puno manjoj mjeri financiraju korporativno gospodarstvo, a znatno više su okrenuti takozvanom retail poslovanju, odnosno građanima, pogođene su krizom u puno manjoj mjeri. Bankarstvo okrenuto građanima i malim poduzetnicima konzervativnije je i time stabilnije te je manje izloženo ciklusima u ekonomiji. U Hrvatskoj su marže mnogo veće nego primjerice u Austriji ili Njemačkoj, ali bankarski krugovi brane se da su i rizici drukčiji te da se primjerice te zemlje zadužuju po manjim cijenama u odnosu na Hrvatsku. "Refinanciranje je na bankarskom tržištu srednje i istočne Europe općenito skuplje zbog rizika, što vodi k podizanju premije. Zapravo je RZB stabilna i snažna institucija upravo stoga što je refinanciranje jeftinije nego što je to bankama u srednjoj i istočnoj Europi. Nekim bankama u toj regiji onemogućeno je refinanciranje jer nemaju snažne banke roditeljice sa zdravim depozitnim kvotama", tvrdi Ecker-Nakamura.
Investicijski savjetnik Oleg Tkalčić, vlasnik zadarskog Tkalčić consultinga pojasnio je: "Banke na hrvatskom bankarskom tržištu najviše rastu zahvaljujući plasmanima kredita čije su kamatne stope više nego na domicilnom tržištu. Osim toga teško je očekivati da će centrala iz neke zemlje preko svoje banke kćeri ulagati u rizične vrijednosnice. Banke u Hrvatskoj imaju konzervativne načine poslovanja, a to se prije svega ogleda u rastu kredita". Plasmani banaka u Hrvatskoj nebankarskom sektoru u prva dva mjeseca ove godine povećani su za 0,9 milijardi kuna ili za 0,4 posto, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke. Pritom su potraživanja banaka na osnovi kredita odobrenih stanovništvu povećana u prva dva mjeseca ove godine za 2,3 milijarde kuna ili za 2,1 posto, a najveći dio povećanja odnosi se na stambene kredite. Analitičar Hypo banke Hrvoje Stojić tvrdi da bankarsko tržište u Hrvatskoj još ima prostora za rast. Njegovu tvrdnju potkrepljuje i najnovija vijest da talijanska banka Credito Valtellinese kupuje Primorsku banku. Talijani su objasnili da traže akviziciju u Hrvatskoj jer su prognozirali stagnaciju bankarskog tržišta u Italiji, dok istovremeno očekuju daljnji rast na hrvatskom tržištu. A dvije najjače talijanske grupacije drže dvije najveće banke u Hrvatskoj. Borba za tržište s domaćih se terena prenosi na tržišta srednje i istočne Europe. "Na zapadnim tržištima kamate na kredite više ne mogu rasti te su se okrenuli ulaganju na tržišta kapitala, što se pokazalo rizičnim", kaže Stojić. Bankarsko tržište u istočnoj Europi je manje razvijeno u odnosu na ono na u zapadnoj Europi i banke imaju prostora za ubiranje znatne dobiti okrećući se građanima. Analitičari takva tržišta nazivaju emerging ili brzorastuća tržišta. Ne treba zanemariti ni objašnjenja mnogih socijalnih psihologa koji tvrde da se stanovništvo tranzicijskih zemalja u nedostatku viška novca zadužuje kako bi što prije dostiglo standard svojih zapadnih susjeda kojima je za gospodarsku razinu koju su dosegli bilo potrebno nekoliko desetljeća. Stoga ne čudi velika zainteresiranost europskih bankarskih grupacija za tržišta bivših tranzicijskih zemalja. Činjenica je da su strane banke hrvatskom bankarskom tržištu donijele stabilnost nakon njegova sloma polovicom devedesetih. Donijele su i lakšu dostupnost kredita građanima. To je dovelo do rasta njihove dobiti te posljedično i do velike borbe za hrvatsko tržište kao i tržište cijele istočne Europe. Nekadašnja mala banka iz Koruške Hypo-Alpe-Adria banka je zahvaljujući hrvatskom tržištu postala velik regionalni igrač. Zanimljivo je kako je prije pola godine predsjedniku Austrijske gospodarske komore Christophu Leitlu na postavljeno pitanje o Hypo-Alpe-Adria banci trebalo nešto duže vremena da se prisjeti o kojoj je banci riječ.
Teško do nove banke
Kako je u Hrvatskoj zbog strogih pravila Hrvatske narodne banke vrlo teško osnovati novu banku, velike grupacije odlučuju se na preuzimanja drugih banaka. Francuska banka Société Générale izdvojila je prije dvije godine milijardu eura za preuzimanje Splitske banke. Ta kupnja na je Francusku visoko pogurala na HNB-ovoj ljestvici zemalja s najvećim ulaganjima u Hrvatsku. Prije toga su se mnogi pokušali naći razloge zašto francuski kapital zaobilazi Hrvatsku. Banke u Hrvatskoj zadužuju se u inozemstvu kako bi u Hrvatskoj financirale svoje poslovanje, najčešće na tržištima odakle dolaze njihovi vlasnici. Prema navodima Hrvatske udruge banaka, udjel banaka u vanjskom dugu pada. Što je veća razina gospodarskoga razvitka, to je udjel banaka u vanjskom dugu veći, navode u HUB-u, dodajući kako udjel banaka u ukupnome vanjskom dugu Hrvatske nije velik u usporedbi sa sličnim zemljama. Taj se udjel ove godine dodatno smanjuje izravnim zaduživanjem poduzeća u inozemstvu umjesto kod banaka u Hrvatskoj. Stojić tvrdi da su se banke u Hrvatskoj prošlogodišnjim dokapitalizacijama smanjile zaduživanje. Za to se vrijeme HNB restriktivnim mjerama pokušava boriti protiv nastavka povećanja zaduženja građana, a banke čekaju da Hrvatska uđe u Europsku uniju kada će neke od tih mjera otići u povijest.
Izvor: poslovni.hr
- 28.06.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi na tjednom dobitku, Končar DT najlikvidn...
- 28.06.2024 Italija traži od Googlea podmirivanje poreznog duga od milij...
- 28.06.2024 ZSE INTRADAY: Na Burzi se zbog tehničkih poteškoća ne trguje
- 28.06.2024 Praznični roštilj ove godine za Amerikance skuplji za pet po...
- 28.06.2024 Prihodi od stranih turista u prvom tromjesečju 824,7 milijun...
- 30.06.2024 Promjena postojeće akcije umanjenja naknade za upravljanje
- 27.06.2024 PRIPAJANJE: Erste E-Conservative pripojen fondu Erste Money Market
- 22.05.2024 InterCapital Dollar Bond postao InterCapital Short Term Dollar Bond
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 02.07.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 01.07.2024. - OTP Invest
- 24.06.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 24.06.2024. - OTP Invest
- 20.06.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - svibanj 2024.
- 19.06.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XC
- 18.06.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 17.06.2024. - OTP Invest
- 03.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 02.07.2024 Novi fond Raiffeisen Money Market započinje s radom
- 02.07.2024 Preoblikovanje fonda Raiffeisen Wealth
- 02.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 02.07.2024 MIROVINCI TJEDNO: Prevladali mirovinski fondovi s pozitivnim rezultatom
- 03.07.2024 ZSE DANAS: Crobexi danas različitih predznaka, promet uvećan
- 03.07.2024 Cijene nafte iznad 86 dolara
- 03.07.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi porasli, u fokusu dionice Podravke i Končara D&ST
- 03.07.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze nadoknađuju jučerašnje gubitke
- 03.07.2024 ZSE OTVARANJE: Očekuje se stagnacija Crobexa nakon dva dana pada
- 03.07.2024 Državne nekretnine s rekordnim poslovnim prihodima
- 27.06.2024 H&M sa skromnim rastom prihoda u proljetnom tromjesečju
- 20.06.2024 Oštar pad prihoda britanskog vlasnika tvornice ambalaže u Belišću
- 06.06.2024 Otvoren znanstveno-istraživački laboratorij Inventorium
- 05.06.2024 Evo zašto je ACC pauzirao gradnju tvornica u Njemačkoj i Italiji
- 03.07.2024 EU priprema carine za robu iz kineskih internetskih trgovina
- 03.07.2024 Kina svjetski lider u inovacijama na području generativne umjetne inteligencije
- 03.07.2024 Podravka gradi novi Transportni centar vrijedan tri milijuna eura
- 03.07.2024 Hrvatska u svibnju s najsnažnijim padom proizvođačkih cijena u EU
- 03.07.2024 Dubrovnik među deset najtraženijih odredišta za obiteljska ljetovanja, Drač prvi
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q2 - 2024)
(koji na 30.06.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +19,99% | 5 | ||||
Erste Quality Equity | +16,28% | 5 | |||||
Capital Breeder | +14,85% | 3 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 31.08. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 31.08.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.08. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 31.08.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 03.07. 16:00 | 2812,16 | -2,20 |
-0,08 |
|
CROBEX10* | 03.07. 16:00 | 1683,74 | 0,30 |
0,02 |
|
CROBEX10tr* | 03.07. 16:00 | 1874,30 | 0,33 |
0,02 |
|
ADRIAprime* | 03.07. 16:00 | 2012,12 | -10,90 |
-0,54 |
|
CROBISTR* | 03.07. 16:31 | 174,8784 | -0,03 |
-0,02 |
|
CROBIS* | 03.07. 16:31 | 96,6018 | -0,02 |
-0,02 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
ADRS2 | 62,00 € |
0,00% |
288.042,40 € |
PODR | 157,50 € |
-0,63% |
210.609,50 € |
SPAN | 47,90 € |
0,21% |
138.289,00 € |
KODT | 1.600,00 € |
-0,62% |
104.050,00 € |
ERNT | 194,50 € |
-0,77% |
101.244,50 € |
HT | 30,00 € |
0,00% |
99.522,70 € |
7BET | 15,58 € |
0,39% |
56.791,41 € |
ADPL | 12,90 € |
0,00% |
52.613,15 € |
ZABA | 18,05 € |
0,84% |
38.779,65 € |
KODT2 | 1.600,00 € |
0,63% |
25.470,00 € |
Redovni dionički promet: | 1.275.070,85 € |
Redovni obveznički promet: | 763.999,86 € |
Sveukupni promet: | 2.039.070,71 € |