Početkom četvrtog tromjesečja zabilježen je nastavak povoljnih kretanja, kazali su čelnici središnje banke u razgovoru s novinarima, pri čemu ističu rast industrijske proizvodnje i prometa u trgovini na malo.

Stoga procjenjuju da bi realna gospodarska aktivnost u četvrtom kvartalu mogla porasti za 2,6 posto na godišnjoj razini.

Savjet HNB-a u ponedjeljak je usvojio projekciju monetarne politike za razdoblje od 2016. do 2019. godine.

Procjena za ovu godinu podignuta je na 2,8 posto, dok u idućoj godini HNB očekuje ubrzanje rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) na 3 posto, dok je ranija procjena iznosila 2,5 posto.

Osobnu potrošnju i investicije u HNB-u vide u iduće dvije godine kao glavne generatore gospodarskog rasta.

Po riječima guvernera Borisa Vujčića, učinak porezne reforme na osobnu potrošnju u 2017. djelovat će pozitivno te doprinijeti rastu BDP-a za 0,7 posto te 0,6 posto u 2018.

Doprinos investicija rastu BDP-a u 2017. bit će 0,6 posto, a u 2018. godini 0,9 posto.

Rast osobne potrošnje utjecat će i na rast inflacije u idućoj godini, pa se očekuje rast potrošačkih cijena za 1,6 posto.

"Glavni uzročnici rasta inflacije u 2017. bit će uvozna inflacija - očekivani rast cijena energenata, rast inflacije u eurozoni i isto tako jačanje dolara prema euru, pa onda i prema kuni", kazao je Vujčić.

U središnjoj banci procjenjuju da će ove godine višak na tekućem i kapitalnom računu iznositi 3,8 posto BDP-a te bi u 2017. godini, s daljnjim gospodarskim oporavkom i rastom domaće potražnje, mogao biti smanjen na otprilike 3 posto BDP-a.

"Stope rasta robnog izvoza će se smanjivati, s jedne strane zbog smanjivanja dinamike inozemne potražnje, a s druge strane zbog iskorištenja inicijalnog efekta ulaska u EU, koji će sada gubiti na značaju", napomenuo je Vujčić.

Prema projekciji HNB-a, ove godine zaposlenost bi mogla porasti 1,8 posto, a anketna stopa nezaposlenosti se smanjiti za nešto više od jednog postotnog boda.

U 2017. godini, pak, očekuje se rast zaposlenosti od 1,5 posto, a anketna stopa nezaposlenosti mogla bi biti ispod 14 posto.

Osvrnuvši se na smanjenje inozemnog i javnog duga, guverner je istaknuo da je to dobar trend i to je u fokusu rejting agencija i investitora.

Daljnjim smanjenjem javnog duga u 2017. na 83,5 posto BDP-a, kazao je Vujčić, Hrvatska bi mogla ispuniti uvjete za izlazak iz procedure prekomjernog deficita.

Vujčić je napomenuo da je u Hrvatskoj na djelu ciklički oporavak gospodarstva, a jaz između potencijalnog i stvarnog BDP-a polako se zatvara u 2017. To znači da se više stope rasta BDP-a ne mogu ostvarivati kao dosad, nego provođenjem strukturnih reformi, objašnjava guverner, koji je u tom kontekstu spomenuo reforme javne uprave, tržišta rada i restrukturiranje javnih poduzeća.

Iz HNB-a poručuju i da će u uvjetima razmjerno niske očekivane stope inflacije te i dalje sporog oporavka kreditiranja privatnog sektora zadržati ekspanzivni karakter monetarne politike i nastaviti održavati stabilan tečaj kune prema euru.

To, kažu, podrazumijeva podupiranje visoke likvidnosti monetarnog sustava putem strukturnih i redovitih repo operacija, dok će se devizne intervencije koristiti prema potrebi.