Hrvatska narodna banka objavila je danas na svojim web stranicama radnu verziju nacrta zakona o kreditnim institucijama i pozvala na javnu raspravu o tom zakonskom tekstu. Prema nacrtu kreditne institucije sa sjedištem u Hrvatskoj mogle bi se osnovati u obliku banke, štedne banke, stambene štedionice, te institucije za elektronički novac (poslovanje tih institucija bilo bi regulirano posebnim zakonom čija je izrada u tijeku). Radna verzija predviđa da novi zakon, koji ima ukupno 300 članaka, stupi na snagu početkom 2009. godine i tada bi zamijenio sadašnji Zakon o bankama. Nacrt zakona o kreditnim institucijama (ZOKI) usklađen je s relevantnim direktivama Europskog parlamenta i Vijeća, a niz bi odredbi stupio na snagu ulaskom Hrvatske u EU. Uz objavu radne verzije, središnja je banka pozvala sve zainteresirane da svoja mišljenja, prijedloge i primjedbe o Nacrtu dostave najkasnije do 30. rujna ove godine putem e-mail adrese zoki@hnb.hr. U uvodnim napomenama iz središnje se banke osvrću i na najvažnije novine novog zakona, uz ostalo i novine vezane za uprave kreditnih institucija.
Tako se propisuje obveza da uprava uspostavi i provodi učinkovit i pouzdan sustav upravljanja koji uključuje jasan organizacijski ustroj, upravljanje rizicima i odgovarajući sustav unutarnjih kontrola. Pri tome se primjenjuje princip proporcionalnosti, odnosno uspostavljeni sustavi će biti razmjerni vrsti, opsegu i složenosti poslova koje obavlja kreditna institucija.
Iz HNB-a objašnjavaju da je preciznije i detaljnije regulirano područje upravljanja rizicima uz ostalo i kroz definiranje većeg broja rizika, da je adekvatnost kapitala propisana na način koji omogućuje primjenu Basela II, odnosno novih pravila za izračun kapitalnih zahtjeva, a novim bi se zakonom uveo i zahtjev za javnom objavom čitavog niza informacija o poslovanju. Iz HNB-a kao novine navode i odredbe vezane za superviziju i supervizorske mjere, a koje bi nastavila obavljati središnja banka u cilju održavanja stabilnosti i sigurnosti bankovnog sustava. HNB dobiva i ovlasti poduzimati mjere protiv osoba koje nezakonito prikupljaju depozite i druga povratna sredstva od javnosti, a novina je i da će se supervizorske mjere za poboljšanje poslovanja moći provoditi i putem sporazuma o razumijevanju, a ne samo putem rješenja. Uvjeti, razlozi i postupci vezani za prestanak i reorganizaciju poslovanja kreditne institucije (posebna uprava, prisilna likvidacija i stečajni postupak), najavljuju iz središnje banke, propisat će se posebnim zakonom. Novine zakona odnose se i na superviziju na konsolidiranoj osnovi, odnosno proširen je obuhvat grupe kreditnih institucija u Hrvatskoj u koju se uključuju i društva povezana zajedničkim vođenjem, a HNB može u određenim slučajevima zahtijevati da se provede "horizontalna konsolidacija" kod društava koja su pod kontrolom iste treće osobe, itd. Vezano za pružanje usluga na području EU uvodi se režim "jedinstvene putovnice" kojim se olakšava poslovanje kreditnih institucija, bilo neposrednim pružanjem usluga ili putem podru��nica (branches), na području EU, a primjena bi počela ulaskom Hrvatske u punopravno članstvo EU.