NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

EKONOMIJAObjavljeno: 08.12.2011

HBOR nije pogođen, iako se država skuplje zadužuje

Predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak Anton Kovačev komentira izbore, očekivanja od nove vlade te planovima u kreditiranju poduzetnika.

Jeste li iznenađeni izbornim rezultatom?
Ne, izbori su pokazali da ljudi žele promjene, što su najavljivala i predizborna istraživanja. Ključno je da nova vlada što prije počne s odlučnim provođenjem reformi koje je najavila. O tome ovisi hoće li kriza u Hrvatskoj trajati dulje ili kraće u odnosu na okolne zemlje.

Što bi se u gospodarstvu po vama prvo trebalo riješiti?
Od početka krize ključni je problem neplaćanje koje je dosegnulo 40 milijardi kuna. Gospodarstvenici teško prikupljaju sredstva za plaće, plaćanje dobavljačima i obrtna sredstva. Zato je HBOR već 2008. uveo nove programe za rješavanje nelikvidnosti i program trajnih obrtnih sredstava - jedini takav kredit s počekom od dvije godine i rokom otplate od šest godina. Ta dva programa imaju za cilj omogućiti poduzetnicima da "prodišu" na dulji rok i orijentiraju se na investicije.

Zašto je problem nelikvidnosti toliko dugotrajan?
S jedne strane naši gospodarstvenici očito nemaju kulturu plaćanja, nedostaje poštenog odnosa prema svojim obvezama. Očekivanja da će se ta (ne)kultura promijeniti preko noći nisu realna. S druge strane postoji i cijeli niz tvrtki koje nemaju zaposlenih i koje postoje upravo kako bi se izbjeglo plaćanje. Puno bi se moglo učiniti promjenama zakonske regulative kojima bi se uveli čvrsti rokovi plaćanja i stroge kazne.

Tu ni država ne igra fer već je i sama generator nelikvidnosti, dok s druge strane nema oprosta naplate PDV-a na izdane račune?
Država mora uvesti red, a to može učiniti jedino ako sama bude uredan platiša. To je jedan od prvih zadataka nove vlade, nastojati da prvenstveno država (proračun), a onda i svi nakon nje plaćaju na vrijeme. Što se tiče PDV-a radi se o političkoj odluci, jer sadašnjim načinom naplate država osigurava svoju likvidnost.

Što bi se još pod hitno trebalo riješiti?
Prvi cilj nove vlade mora biti otvaranje novih radnih mjesta. Hrvatska ima strukturne probleme u gospodarstvu, jer se proizvodnja u velikoj mjeri nije prilagodila zahtjevima tržišta. Isto tako svjedoci smo stalnih kriza u realnom sektoru, a godinama gotovo ništa nije učinjeno kako bi ga ojačali. Gospodarstvenici će prepoznati svoje tržišne niše ako država stvori pretpostavke za rast i poboljša poduzetničku klimu.

Kukuriku koalicija je obećala ukinuti porez na reinvestiranu dobit. Kako vi na to gledate?
To su dobre najave. Već ove godine ima značajnijih pomaka na tom području. Dok smo 2008. odobravali oko 65 posto kredita za investicije, a 35 posto za obrtna sredstva, odnos se u potpunosti preokrenuo. Nije HBOR-ova uloga kao razvojne i izvozne banke financirati obrtnu sferu, ali s obzirom na situaciju prebacili smo težište našeg kreditiranja na rješavanje tog temeljnog problema gospodarstva.

Kakve su najnovije brojke o kreditiranju?
U deset mjeseci odobrili smo dvostruko više kredita za investicije u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Dok smo 2010. odobrili oko milijardu kuna investicijskih kredita, u 2011. odobrili smo 2,3 milijarde kuna uglavnom malim i srednjim poduzetnicima, a po našim posebnim programima prilagođenim upravo njima odobrili smo 511 kredita i to je za 60 posto više nego 2010.

O kojim sektorima se radi?
Nema baš iznenađenja u strukturi kreditiranja; to su prerađivačka, drvna industrija, a veliki iskorak bilježimo i u zaštiti okoliša i obnovljivim izvorima energije. Na području zaštite okoliša imamo i neke inovacije, nove obnovljive izvore energije koji se testiraju i nadamo se da ćemo ih uspjeti financirati u sljedećoj godini.

Je li potrebno samostalno ministarstvo za malo i srednje poduzetništvo?
Najvažnije su mjere, no ideja nije loša. Mislim da tom dijelu treba posebna skrb osobito kada mali poduzetnik čini golem iskorak prema srednje velikoj tvrtki. Biti uspješan mali poduzetnik može se i na temelju dobrog trenutka, činjenice da ste se našli na pravom mjestu u pravo vrijeme i imali dobar instinkt. No, prelaskom u srednjeg poduzetnika morate izgraditi sustav jer se tu posao više ne može voditi na temelju instinkta i improvizacije.

Koji sektori imaju najviše problema s urednim vraćanjem?
Najveći rizik su dva kreditna programa koja izravno kreditiramo jer poslovne banke za njih nemaju interes, a mi smo procijenili da su izuzetno važni. To su programi za početnike te inovatore. Oni nemaju iskustvo, nemaju financijske pokazatelje, ali mi moramo vjerovati da njihov projekt ima mjesto na tržištu.

Prije gotovo godinu dana upozorili ste Ministarstvo poljoprivrede na loše stanje povrata kredita poljoprivrednika. Je li se štogod promijenilo?
Mi u HBOR-u uvidjeli smo te probleme te smo samoinicijativno predlagali reprograme. Isto tako, sami smo pripremili dokumentaciju za reprograme koju smo dostavili korisnicima kako bi im olakšali otplatu. Radimo sve kako bismo pronašli rješenje i pomogli tim ljudima.

Kako je došlo do tako loše situacije?
Ima puno uzroka; prije svega to je nedovoljna tehnička priprema korisnika koji su od nekomercijalnih odjednom trebali postati tržišni proizvođači. Na primjer kod izgradnje objekata u stočarstvu, događalo se da izvođač završi dvije trećine objekta, a već je potrošio kreditna sredstva. Onda korisnici dižu dodatne kredite kod poslovnih banaka i prezadužuju se te naposljetku prestaju plaćati obveze. Mi smo im u slučaju prezaduženosti savjetovali udruživanje, bolje je biti suvlasnik dobrog projekta nego jedini vlasnik projekta koji neće moći vraćati kredit. Neki su nas poslušali, a neki ne.

Da niste razvojni već komercijalni bankar, koliko bi tih projekata završilo pod ključem?
Hm, to bi se moglo reći ovako: kad zakolješ kravu više nemaš mlijeka. Svakim zatvaranjem poljoprivrednog gospodarstva nastaje šteta za tu obitelj, ali i državu. Nažalost neki od korisnika ne mogu "izvući" projekt sami i zato smo održali nekoliko sastanaka s Ministarstvom poljoprivrede te velikim mljekarama i poduzetnicima. Oni bi mogli sniziti troškove tako da na području na kojem ima 10-ak farmi organiziraju proizvodnju i ulože dodatna sredstva. Korisnici kredita radili bi na farmama i bili suvlasnici manjeg dijela, ili uopće ne bi bili suvlasnici ali bi se spasila radna mjesta.

Zašto bi se Agrokor ili Vindija zamarali s tako malim projektima?
Na sastancima koje smo održali s velikim poduzetnicima u poljoprivredi i mljekarama iskazan je interes i vjerujem da će se nešto napraviti.

Kako stoji projekt Fondova za gospodarsku suradnju?
HBOR je kvalificirani ulagatelj u ime države. Do sada je usvojeno 17 prethodnih odluka o ulaganju u 11 projekata vrijednih oko 630 milijuna kuna. Donijeli smo odluku o dubinskoj analizi i provjeri tih projekata za ulaganja. Za sada su dva projekta pred potpisivanjem ugovora, Podatkovni Centar Križ i Fragaria. Prvi projekt se odnosi na ulaganje u IT industriju, a drugi se odnosi na ulaganje u voćarstvo.

Kakav je plan financiranja HBOR-a za 2012.?
Cilj nam je povećati plasmane prema gospodarstvu; do kraja rujna ove godine odobrili smo 5,6 milijardi kuna kredita što je ista razina kao i lani. U sljedećoj godini plan nam je napraviti značajan iskorak. Dosad smo smanjili kamatne stope na neke programe te povećali počeke i rokove otplate.
Bez obzira na to što se povećala cijena zaduženja za Hrvatsku, mi smo uspjeli održati ili čak i sniziti kamatne stope. Zahvaljujući ugledu HBOR-a uspjeli smo se prebaciti isključivo na financiranje putem međunarodnih financijskih institucija jer su izdavanje obveznica ili sindicirani krediti preskupi.

Ne očekujete skuplja zaduženja?
Ne, mi smo manje-više zaduženja za iduću godinu već dogovorili. Ako ne bude nekih većih iznenađenja, kamate za gospodarstvenike trebale bi ostati na istoj razini kao ove godine.

Je li tome pridonijelo članstvo u EAPB-u i činjenica da ste predsjednik Udruženja razvojnih banaka Europe?
Zasigurno da, to je značajno priznanje za mene osobno, ali i za HBOR i Hrvatsku. Kao predsjednik EAPB-a sudjelujem na sastancima koje organizira Europska komisija gdje se određuju pravila i uvjeti budućeg financiranja gospodarstva i na taj način aktivno sudjelujem u njihovom stvaranju.

Izvor: poslovni.hr

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NEWSLETTER

Obavještavat ćemo vas o novostima i akcijama vezanim za fondove, posebnim prilikama za ulaganje te novostima u našim uslugama.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju Q1 - 2024)(na kraju Q1 - 2024)

(koji na 29.03.2024. posluju min. 12 mjeseci)
  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
Erste Quality Equity +12,06%  5
InterCapital Global Technology - klasa B A +11,60%  5
OTP indeksni A +11,36%  4

1 EUR - tečajna lista

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
USD
1,08400 0,00
-0,13%
GBP
0,85241 0,00
0,08%
CHF
0,99240 0,00
0,17%
JPY
170,28000 0,38
0,22%
BAM
1,95583 0,00
0,00%
EUR/USD - 1mj 2024 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
98,65 €
23.05.2024
0,32%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
OTP Absolute - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
A1 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
Eurizon fondovi - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% AKCIJA do opoziva
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 24.05. 16:00  2829,10
0,73
0,03
CROBEX10* 24.05. 16:00  1698,60
-1,43
-0,08
CROBEX10tr* 24.05. 16:00  1874,09
-1,56
-0,08
ADRIAprime* 24.05. 15:35  1953,78
0,60
0,03
CROBISTR* 24.05. 16:31  174,2792
0,01
0,01
CROBIS* 24.05. 16:31  96,5169
0,00
0,00
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2024 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (17:08:15 24.05.2024)
(17:08:15 24.05.2024)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
ERNT
206,00 €
0,00%
70.860,00 €
ZABA
18,00 €
0,84%
59.584,30 €
KODT2
1.530,00 €
-1,29%
45.900,00 €
SPAN
49,00 €
-1,01%
41.663,50 €
KOEI
256,00 €
0,00%
41.508,00 €
RIVP
5,16 €
0,39%
40.156,54 €
HT
30,90 €
-0,64%
38.001,10 €
ADRS2
60,00 €
0,00%
32.936,00 €
ATGR
56,50 €
0,00%
30.849,00 €
CROS
1.360,00 €
0,74%
29.940,00 €
Redovni dionički promet:   
533.608,94 €
Redovni obveznički promet:   
50.983,99 €
Sveukupni promet:   
584.592,93 €