Prema preliminarnim podacima HNB-a deficit tekućeg računa bilance plaćanja u drugom tromjesečju ove godine iznosio je 254,9 mil. eura, što je za 15,5% manji deficit nego u drugom tromjesečju prošle godine. Kumulativno tijekom posljednja četiri tromjesečja tekući račun bilance plaćanja zabilježio je suficit od 0,8% BDP-a.

Promatrajući prema pojedinačnim računima, manji deficit u drugom tromjesečju rezultat je povećanja suficita na računu usluga i tekućih transfera te smanjenja deficita na računu dohotka. Saldo računa usluga iznosio je 1,6 mlrd. eura, što je 5% više nego u drugom tromjesečju prošle godine, čemu je pridonio rast prihoda od putovanja za 4,8% godišnje. Deficit računa dohodaka je iznosio 281 mil. eura što je na godišnjoj razini značajno smanjenje deficita za 39,5% te je zasigurno djelomično rezultat smanjenja premije rizika u drugom tromjesečju. S druge strane, račun roba negativno je doprinio tekućem računu zbog rasta deficita za 248 mil. eura, odnosno za 14,5%, na što su upućivali i podaci o robnoj razmjeni DZS-a. Rashodi (uvoz) su pritom porasli za 5,4%, dok su se prihodi (izvoz) smanjili za 1,2%.

Na računu financijskih transakcija izravna inozemna ulaganja (FDI) u drugom su tromjesečju zabilježila visoki pad te su čak bila u negativnom teritoriju (-79 mil. eura), što je smanjilo FDI u prvoj polovini godine na 427 mil. eura (7,4% više nego u prvoj polovini prošle godine).
Iako bi prihodi od turizma u ovoj godini trebali biti više nego prošle godine, nepovoljna kretanja na računu roba negativno će se odraziti na saldo tekućeg računa, Naime, unatoč slaboj domaćoj potražnji koja ograničava uvoz roba, izvoz roba ove je godine oslabljen restrukturiranjem u brodogradnji i posljedičnim razmjerno snažnim padom proizvodnje, a u drugoj polovini godine negativno bi se mogao odraziti i gubitak preferencijalne pozicije na tržištu CEFTA-e. Stoga, u ovoj godini očekujemo blagi deficit tekućeg računa bilance plaćanja.