- 30.06.2024 Promjena postojeće akcije umanjenja naknade za upravljanje
- 30.06.2024 TJEDNI PREGLED: Oprez na svjetskim burzama, inflacija i dalj...
- 30.06.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema japanskom jenu, oslabio p...
- 02.07.2024 Novi fond Raiffeisen Money Market započinje s radom
- 03.07.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze nadoknađuju jučerašnje gubitke
- 30.06.2024 Promjena postojeće akcije umanjenja naknade za upravljanje
- 27.06.2024 PRIPAJANJE: Erste E-Conservative pripojen fondu Erste Money Market
- 22.05.2024 InterCapital Dollar Bond postao InterCapital Short Term Dollar Bond
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 04.07.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XCI
- 02.07.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 01.07.2024. - OTP Invest
- 24.06.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 24.06.2024. - OTP Invest
- 20.06.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - svibanj 2024.
- 19.06.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XC
- 05.07.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u plusu
- 04.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 03.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 02.07.2024 Novi fond Raiffeisen Money Market započinje s radom
- 02.07.2024 Preoblikovanje fonda Raiffeisen Wealth
- 05.07.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi na tjednom gubitku, Adris najlikvidniji
- 05.07.2024 ZSE DANAS: Crobexi tjedan završili padom uz uvećan promet
- 05.07.2024 ZSE INTRADAY: Uz solidan promet, Crobex indeksi pali
- 05.07.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze porasle nakon izbora u Britaniji
- 05.07.2024 ZSE OTVARANJE: Crobexi na putu blagih tjednih gubitaka
- 05.07.2024 Čipovi za umjetnu inteligenciju katapultirali rezultate Samsung Electronicsa
- 03.07.2024 Državne nekretnine s rekordnim poslovnim prihodima
- 27.06.2024 H&M sa skromnim rastom prihoda u proljetnom tromjesečju
- 20.06.2024 Oštar pad prihoda britanskog vlasnika tvornice ambalaže u Belišću
- 06.06.2024 Otvoren znanstveno-istraživački laboratorij Inventorium
- 05.07.2024 Podignuta ovogodišnja prognoza rasta hrvatskog gospodarstva na 3,3 posto
- 05.07.2024 Hrvatska i u svibnju pri vrhu EU-a po rastu prometa u maloprodaji
- 05.07.2024 Zagrebačka IT tvrtka Koios kupila britansku tvrtku za analitiku
- 05.07.2024 Span povećao vlasnički udjel u Trilixu na 90 posto
- 05.07.2024 Cijene hrane stabilne u lipnju
EKONOMIJAObjavljeno: 08.12.2011
FINANCIJE VIŠE NEĆE BITI ISTE: Samo će cash biti AAA
Podijeli sadržaj: | ||||
Primjenom regulacije Basel II 2007. rejting je poslužio kao osnova za određivanje kapitalnog zahtjeva za plasmane svima, pa tako i državama. Banka za plasman Njemačkoj, koja ima rejting AAA, uopće ne mora izdvojiti kapital.
Za plasman Hrvatskoj, koja ima rejting BBB-, banka će primijeniti ponder 50%. Kako je minimalna kapitalna adekvatnost u zemljama EU 8%, banka na 100 jedinica plasmana Hrvatskoj mora izdvojiti 4 jedinice kapitala (8% od 50% puta 100). Međutim, na 100 jedinica plasmana Makedoniji koja ima rejting BB banka će primijeniti ponder 100%, pa će morati izdvojiti 8 jedinica kapitala (8% puta 100% puta 100).
To znači da će makedonska obveznica morati nositi premiju, jer ju inače nitko neće htjeti kupovati - povrat na kapital uložen u obveznice nižeg rejtinga bit će toliko mali da će se kapital seliti u druge obveznice.
Međutim, kriza je pokazala da je rejting neupotrebljiva, potencijalno štetna kategorija. Grčka je nekada imala sjajan rejting, koji do kraja 2009. ničim nije ukazivao na mogući problem iako je javni dug osjetno nadmašivao vrijednost BDP-a. Danas ne samo da je Grčka „smeće", nego iste rejting agencije najavljuju rušenje rejtinga Njemačke i Francuske: stavljene su pod prismotru, što znači da postoji mogućnost smanjenja rejtinga u sljedećih 90 dana.
U tome nema puno drame nakon što su agencije još ljetos oborile rejting obveznica SAD-a s AAA na AA+. Od tada je i formalno jasno da trostruko A (ne-rizično) potraživanje de facto više ne postoji. Cijene obveznica Francuske i Njemačke pokazuju da tržište zaista ne mari za njihov rejting; prinosi su viši nego u SAD-u, iako je rejting bolji - na papiru.
Drugim riječima, tržišta već vrednuju obveznice Njemačke i Francuske kao da nisu AAA. CDS spread-ovi velikih njemačkih korporacija našli su se ispod spread-ova na državne obveznice. Kako stvari stoje, na kraju će samo cash biti „AAA".
Basle III - prva verzija
S obzirom da se rejting pokazao tigrom od papira, zatim, s obzirom da uskoro možda više nitko neće imati najviši rejting, i na kraju, s obzirom da bi još neke države osim Grčke mogle bankrotirati, cijeli sustav regulacije banaka prolazi temeljitu, konceptualnu promjenu. Nova regulacija Basel III uvodi nove, bitno više kapitalne zahtjeve, kao i posve nove omjere (limite) likvidnosti. Oni u ranijim inačicama baselske standardne regulacije nisu postojali.
Regulatori iz 27 država okupljeni u Baselskom odboru za nadzor banaka nisu ni sanjali da će im zadatak biti tako kompliciran kada su od 2008. do 2010. radili na radnim verzijama nove regulacije. Naime, status „ne-rizičnosti" državnih obveznica i fiskalna solventnost mnogih država tada još nisu bile upitne.
Regulatori su zbog toga mogli pretpostaviti da će postupno podizanje minimalnoga omjera adekvatnosti osnovnog kapitala do 6 posto 2015., odnosno do 8,5 posto s uključenim zaštitnim slojem kapitala do 2019., biti dovoljno za osiguranje solventnosti banaka. Na istom se tragu pretpostavljalo da će (likvidne i sigurne, kako se mislilo) državne obveznice izvrsno poslužiti kao pokrića za osiguranje kratkoročnog i srednjoročnog limita likvidnosti.
Međutim, kriza državnih financija potpuno je poremetila planove regulatora. Prijetnja bankrota država znači da je ideja o državnim obveznicama kao pokriću minimalnih omjera likvidnosti upitna. Još važnije, upitna je ideja o državnim obveznicama kao sigurnim plasmanima za čije se vrednovanje može koristiti rejting.
Basel III - nova, još nepoznata verzija
U strahu da kriza državnih financija ne poruši banke i izazove financijski krah nalik onome u SAD-u početkom 30-ih godina XX. stoljeća, regulatori su požurili ubrzati i zaoštriti primjenu ideja iz Basela III.
Prvo je na Eurosummitu potkraj listopada donesena odluka da europske banke moraju postići omjer adekvatnosti osnovnog kapitala od čak 9 posto već do 30. lipnja 2012. Ovaj je zahtjev dramatično veći od inicijalne ideje iz nove regulacije Basel III i primjenjuje se puno ranije nego što je u početku bilo zamišljeno. Glavni razlog leži u neizvjesnosti izazvanoj državnim financijama: banke moraju biti kapitalno dovoljno jake da podnesu moguće bankrote nekih država.
Potom su proteklih dana u financijske medije procurile informacije sa sastanaka regulatora u Baselu koji razmatraju kako omogućiti bankama da poštuju kratkoročne i srednjoročne limite likvidnosti u uvjetima u kojima kvaliteta i likvidnost državnih obveznica postaju problematične kategorije. Rješenja se još ne znaju, no razmišlja se i o prihvaćanju kvalitetnijih i likvidnih dionica uz bok državnim obveznicama radi održavanja propisanih omjera likvidnosti. To bi moglo dodatno smanjiti potražnju za državnim obveznicama.
Začarani krugovi
U pozadini opisanih poteškoća u oblikovanju nove regulacije leže dva začarana financijska kruga.
Prvi se tiče kapitala banaka, kredita, proizvodnje i njena povratnoga utjecaja na kapital banaka. Želja regulatora da se banke prisile na što jaču dokapitalizaciju može dovesti do toga da se banke odluče za dezinvestiranje - smanjivanje izloženosti riziku. To znači da će banke smanjivati kreditne portfelje i prodavati obveznice fiskalno upitnih država, a to će pak imati pro-recesijsko djelovanje. U tom slučaju, povratni je recesijski učinak na banke jasan - gubitci i manji kapital.
Zbog teško predvidivih povratnih sprega uvijek je upitno nije li se pretjeralo s regulatornim kapitalnim zahtjevom. Sada se to pitanje ostavlja po strani; visoki se kapital smatra neophodnim radi otklanjanja straha da države koje fiskalno tonu za sobom ne povuku i banke. Pitanje je na koju će se stranu vaga na kraju nagnuti - hoće li preveliki kapitalni zahtjev imati pro-recesijsko djelovanje, ili će upravo on obraniti banke od fiskalne drame prezaduženih država.
Drugi se začarani financijski krug, naravno povezan s prvim, odnosi na vezu između kapitala banaka, naplativosti državnih obveznica, likvidnosti banaka i uloge središnje banke ECB-a. Dok je fiskalna solventnost nekih zemalja upitna, ECB će teško prihvaćati obveznice tih zemalja kao kolaterale (ili ih definitivno otkupljivati). Banke koje drže takve obveznice imat će problema s pristupanjem likvidnosti. Štoviše, mogući će gubitci od takvih banaka zahtijevati držanje još većih iznosa kapitala (povratak u prvi začarani krug).
ECB može presjeći začarane krugove ako odluči otkupljivati državne obveznice bez uvjeta i limita. Međutim, on to ne može učiniti sve dok sumnja u fiskalnu solventnost država čije bi obveznice trebao otkupljivati. Drugim riječima, ECB ne može problem (ne)solventnosti tretirati kao da je riječ o problemu (ne)likvidnosti jer bi inače posve izgubio kontrolu nad monetarnim procesima.
Na prvi pogled izgleda da bi ECB mogla ignorirati problem s obzirom da, kao i MMF, spada u red privilegiranih kreditora čija potraživanja ne mogu biti predmetom otpisa ili reprogramiranja. Međutim, kao što ističe bivši glavni ekonomist MMF-a Raghuram Rajan u najnovijoj kolumni A-lige na www.ft.com , upravo je u tome kvaka. MMF i ECB moraju biti normalni kreditori koji mogu izgubiti svoj novac, što će ih učiniti opreznim i razboritim čuvarima kapitala i, što je još važnije, neće dovesti do istiskivanja privatnoga tržišta.
Ako pak ostanu privilegirani kreditori, moraju posuđivati samo uz stroge uvjete, jer inače unose moralni hazard i ruiniraju same temelje financijskog sistema s obzirom da njihovo izdašno kreditiranje u konačnici dovodi do toga da svi normalni kreditori na najmanji znak problema nastoje iskrcati svoje obveznice upravo njima.
Eurosummit 9. prosinca
U prošlom sam blogu podnaslova Kako tiskati novac, a pri tome ne izazvati inflaciju ili financijsku krizu, pisao o problemu nemogućnosti bezuvjetnog i nelimitiranog otkupa državnih obveznica u uvjetima u kojima se problemi (ne)solventnosti i (ne)likvidnosti ne mogu razlikovati. Sada se, u kontekstu priče o problemu uvođenja nove regulacije, jasnije vidi da ECB može zaustaviti krizu ako jasnije vidi tu crtu razgraničenja.
ECB bi u tom slučaju mogao hrabrije krenuti u operacije s obveznicama solventnih država. Ta crta nikada nije posve jasna, no ako ju nova fiskalna pravila Eurozone učine barem donekle jasnijom, ECB bi se ovoga puta mogla pokazati puno važnijim čimbenikom dodatnoga pomaka prema rješenju krize nego do sada.
Međutim, čak i veće angažiranje ECB-a u monetarnim operacijama nakon učvršćivanja fiskalnih pravila Eurozone koje očekujemo do kraja ovoga tjedna neće jamčiti da je krizi skoro kraj.
Naime, brojne opasnosti još stoje na putu prije nego što se konsolidiraju državne financije članica Eurozone i pokrene ekonomski rast. Osim vidljivih političkih opasnosti povezanih s fiskalnim restrikcijama, skrivene opasnosti leže u promjenama regulacije. Jedna od tih opasnosti je i ideja da se državne obveznice za potrebe regulacije kapitala podijele na „normalne" i „subordinirane".
Prema izvješćima u nekim financijskim medijima, državne bi se obveznice članica Eurozone smatrale lošijom kvalitetom u odnosu na državne obveznice država čije središnje banke mogu tiskati novac. Bila bi to naravno tragična pogreška koja bi dodatno otežala rješavanje krize u Eurozoni. No, to ne bi bilo prvi put da se političkim odlukama (ili njihovim izostankom) kriza priprema ili produbljuje.
- 30.06.2024 Promjena postojeće akcije umanjenja naknade za upravljanje
- 30.06.2024 TJEDNI PREGLED: Oprez na svjetskim burzama, inflacija i dalj...
- 30.06.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema japanskom jenu, oslabio p...
- 02.07.2024 Novi fond Raiffeisen Money Market započinje s radom
- 03.07.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze nadoknađuju jučerašnje gubitke
- 30.06.2024 Promjena postojeće akcije umanjenja naknade za upravljanje
- 27.06.2024 PRIPAJANJE: Erste E-Conservative pripojen fondu Erste Money Market
- 22.05.2024 InterCapital Dollar Bond postao InterCapital Short Term Dollar Bond
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 04.07.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XCI
- 02.07.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 01.07.2024. - OTP Invest
- 24.06.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 24.06.2024. - OTP Invest
- 20.06.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - svibanj 2024.
- 19.06.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XC
- 05.07.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u plusu
- 04.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 03.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 02.07.2024 Novi fond Raiffeisen Money Market započinje s radom
- 02.07.2024 Preoblikovanje fonda Raiffeisen Wealth
- 05.07.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi na tjednom gubitku, Adris najlikvidniji
- 05.07.2024 ZSE DANAS: Crobexi tjedan završili padom uz uvećan promet
- 05.07.2024 ZSE INTRADAY: Uz solidan promet, Crobex indeksi pali
- 05.07.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze porasle nakon izbora u Britaniji
- 05.07.2024 ZSE OTVARANJE: Crobexi na putu blagih tjednih gubitaka
- 05.07.2024 Čipovi za umjetnu inteligenciju katapultirali rezultate Samsung Electronicsa
- 03.07.2024 Državne nekretnine s rekordnim poslovnim prihodima
- 27.06.2024 H&M sa skromnim rastom prihoda u proljetnom tromjesečju
- 20.06.2024 Oštar pad prihoda britanskog vlasnika tvornice ambalaže u Belišću
- 06.06.2024 Otvoren znanstveno-istraživački laboratorij Inventorium
- 05.07.2024 Podignuta ovogodišnja prognoza rasta hrvatskog gospodarstva na 3,3 posto
- 05.07.2024 Hrvatska i u svibnju pri vrhu EU-a po rastu prometa u maloprodaji
- 05.07.2024 Zagrebačka IT tvrtka Koios kupila britansku tvrtku za analitiku
- 05.07.2024 Span povećao vlasnički udjel u Trilixu na 90 posto
- 05.07.2024 Cijene hrane stabilne u lipnju
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q2 - 2024)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +19,99% | 5 | ||||
Erste Quality Equity | +16,28% | 5 | |||||
Capital Breeder | +14,85% | 3 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 31.08. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 31.08.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.08. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 31.08.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 05.07. 16:00 | 2813,13 | -12,99 |
-0,46 |
|
CROBEX10* | 05.07. 16:00 | 1680,81 | -13,00 |
-0,77 |
|
CROBEX10tr* | 05.07. 16:00 | 1883,48 | -5,51 |
-0,29 |
|
ADRIAprime* | 05.07. 16:00 | 2035,86 | 9,30 |
0,46 |
|
CROBISTR* | 05.07. 16:31 | 174,9255 | 0,01 |
0,01 |
|
CROBIS* | 05.07. 16:31 | 96,6018 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
SPAN | 49,60 € |
1,85% |
157.319,10 € |
HT | 30,00 € |
-0,66% |
120.659,10 € |
KOEI | 256,00 € |
-1,54% |
66.336,00 € |
7BET | 15,79 € |
0,70% |
44.472,80 € |
7SLO | 30,04 € |
0,84% |
40.496,41 € |
ADRS2 | 59,60 € |
-4,49% |
39.998,40 € |
ERNT | 195,00 € |
0,00% |
38.390,50 € |
PODR | 158,00 € |
0,32% |
35.550,00 € |
ATGR | 55,00 € |
0,92% |
28.017,50 € |
ZABA | 18,00 € |
0,28% |
22.321,70 € |
Redovni dionički promet: | 715.341,43 € |
Redovni obveznički promet: | 99.650,00 € |
Sveukupni promet: | 814.991,43 € |