Ministri su ujedno tražili smjernice za veoma spornu ideju proračuna eurozone, njegovu veličinu, svrhu, financiranje i trajanje, te plan jamstvo depozita za eurozonu koji bi spriječio navalu na banke i stabilizirao bankovni sustav. Duboko podijeljeni, čelnici zemalja rekli su kako će dogovoriti veličinu proračuna kasnije, no naglasili su kako mora biti dio šireg proračuna EU-a koji predstavlja jedan posto bruto nacionalnog dohotka Unije. Ovo nije ni blizu prvotne ideje francuskog predsjednika Emmanuela Macrona koji je predložio da bi proračun trebao biti nekoliko posto BDP-a Unije. "Ovo je kompromis s elementima francuskog prijedloga i ostalih. Da, oni bi voljeli da smo otišli i dalje", rekao je nizozemski premijer Mark Rutte, jedan od čvršćih protivnika ideje proračuna za eurozonu.

Čelnici su također bili oprezni u izbjegavanju bilo kakve direktne povezanosti s kontroverznom temom integracijskog plana eurozone, Europskog plana za osiguranje depozita (EDIS). To je posljednji element koji nedostaje bankarskoj uniji eurozone, a koji već sadrži samostalnog nadzornika za sve banke i jedinstven plan rješavanja za institucije koje propadnu. Njemačka, Nizozemska i ostale sjeverne zemlje strahuju da bi prihvaćanjem EDIS-a na njih pala otplata depozita uzemljama poput Italije Grčke ili Portugalu, gdje su banke često ranjive.