- 30.06.2024 Promjena postojeće akcije umanjenja naknade za upravljanje
- 30.06.2024 TJEDNI PREGLED: Oprez na svjetskim burzama, inflacija i dalj...
- 30.06.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema japanskom jenu, oslabio p...
- 02.07.2024 Novi fond Raiffeisen Money Market započinje s radom
- 03.07.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze nadoknađuju jučerašnje gubitke
- 30.06.2024 Promjena postojeće akcije umanjenja naknade za upravljanje
- 27.06.2024 PRIPAJANJE: Erste E-Conservative pripojen fondu Erste Money Market
- 22.05.2024 InterCapital Dollar Bond postao InterCapital Short Term Dollar Bond
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 04.07.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XCI
- 02.07.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 01.07.2024. - OTP Invest
- 24.06.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 24.06.2024. - OTP Invest
- 20.06.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - svibanj 2024.
- 19.06.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XC
- 05.07.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u plusu
- 04.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 03.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 02.07.2024 Novi fond Raiffeisen Money Market započinje s radom
- 02.07.2024 Preoblikovanje fonda Raiffeisen Wealth
- 05.07.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi na tjednom gubitku, Adris najlikvidniji
- 05.07.2024 ZSE DANAS: Crobexi tjedan završili padom uz uvećan promet
- 05.07.2024 ZSE INTRADAY: Uz solidan promet, Crobex indeksi pali
- 05.07.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze porasle nakon izbora u Britaniji
- 05.07.2024 ZSE OTVARANJE: Crobexi na putu blagih tjednih gubitaka
- 05.07.2024 Čipovi za umjetnu inteligenciju katapultirali rezultate Samsung Electronicsa
- 03.07.2024 Državne nekretnine s rekordnim poslovnim prihodima
- 27.06.2024 H&M sa skromnim rastom prihoda u proljetnom tromjesečju
- 20.06.2024 Oštar pad prihoda britanskog vlasnika tvornice ambalaže u Belišću
- 06.06.2024 Otvoren znanstveno-istraživački laboratorij Inventorium
- 05.07.2024 Podignuta ovogodišnja prognoza rasta hrvatskog gospodarstva na 3,3 posto
- 05.07.2024 Hrvatska i u svibnju pri vrhu EU-a po rastu prometa u maloprodaji
- 05.07.2024 Zagrebačka IT tvrtka Koios kupila britansku tvrtku za analitiku
- 05.07.2024 Span povećao vlasnički udjel u Trilixu na 90 posto
- 05.07.2024 Cijene hrane stabilne u lipnju
EKONOMIJAObjavljeno: 04.11.2010
Cilj je u 2011. ostvariti izvoz na sve kontinente
Podijeli sadržaj: | ||||
Tvrtka Vargon je lani 40 posto svoje proizvodnje plasirala na inozemna tržišta, a izvoz im ove godine bilježi lagani rast, zahvaljujući tome što svoje proizvode predstavljaju na svjetskim sajmovima. Još uvijek najviše izvoze na tržišta bivše Jugoslavije, ali sve su prisutniji i u EU-u i na udaljenijim svjetskim tržištima, kaže izvršni direktor Vargona Davor Ćuška.
Tvrtka Vargon iz Kukuljanova pokraj Rijeke izrasla je iz obiteljskog obrta Stjepana Brašnića osnovanog još 1973. godine. Od radionice za obradu metala, čime se bavila sve do 1992., tvrtka je narasla do najznačajnijeg proizvođača plastičnih cijevi za dovod i odvod vode u Hrvatskoj. Od svibnja 2003. posluje u industrijskoj zoni u Kukuljanovu gdje u 57.000 četvornih metara prostora proizvodi cijevi za kućnu kanalizaciju, kućni vododovod te ulični dovod i odvod vode. Posljednjih godina osvojila je 12 različitih nagrada za uspješno poslovanje (Prva hrvatska kuna, Zlatna kuna, Gazela, Goran Brašnić - menadžer godine, Najuspješniji srednji izvoznik, Ulagač godine...). Kako se kriza reflektirala na ovu vrlo uspješnu tvrtku, doznali smo u razgovoru s izvršnim direktorom Davorom Ćuškom.
Prije dvije godine rekli ste mi da je domaćim tvrtkama, pa tako i Vama, dobiti posao prilikom kapitalnih državnih investicija vrlo teško. Je li se u međuvremenu nešto promijenilo?
- Ni danas situacija nije bitno bolja. Postoje neke inicijative, ali sve ostaje na tome. S obzirom na to da se gospodarska depresija u Hrvatskoj i dalje nastavlja, te da je prisutna na svima razinama pa tako i u kapitalnim državnim investicijama, ne vidim pomake u odnosu na početak nastanka krize. Način na koji se provodi protukorupcijska ofenziva zasigurno će dodatno usporiti donošenje najsloženijih poslovnih odluka kao i investicijske aktivnosti. Definitivno nam treba neki oblik New Deala koji bi pokrenuo hrvatsko gospodarstvo bez fige u džepu.
Lani ste Uskoku prijavili industrijsku zonu u kojoj poslujete jer je kupila tri puta skuplje cijevi od austrijskih proizvođača. Kako je završila ta prijava?
- To je točno. Prijava je u postupku, dakle slučaj još nije završen. Upravo je taj slučaj primjer kako se domaća proizvodnja zaobilazi u širokom luku. U ovom leži i odgovor na vaše prvo pitanje. Dakle, kada bi investitori, projektanti i drugi sudionici u odlučivanju vodili dovoljno računa o domaćoj proizvodnji, zasigurno mnogi od nas ne bi imali problema sa zapošljavanjem svojih kapaciteta, razmišljali bi o novim ulaganjima u tehnologiju, pokrenuli bi investicijske procese što bi onda rezultiralo i otvaranjem novih radnih mjesta. Tu mora postojati i politička volja jer se ovo ponajprije odnosi na državne kapitalne investicije.
Problem je bila i nelojalna konkurencija te spora naplata. Pretpostavljam da je to sada još gore zbog pada poslova u građevinarstvu i općenito investiranja. Koji su Vam problemi trenutačno najteži?
- Nelojalna konkurencija je i danas prisutna, uvoze se proizvodi bez valjanih potvrda. O tome redovno obavještavamo nadležne, prije svega mislim na Hrvatsku akreditacijsku agenciju koja naše prigovore prosljeđuje u Ministarstvo gospodarstva. No, ne dobivamo nikakve konkretne odgovore. Ovdje se otvara dodatni prostor uvozu proizvoda loše kvalitete koji konkuriraju domaćim proizvođačima na takav način da se dampingom iscrpljuje domaća proizvodnja. Svakako da je dodatni problem spora naplata koja je sve izraženija te stvara problem likvidnosti. Sve više dolazi do izražaja i sigurnost naplate s obzirom na to da je sve više tvrtki u problemima te jedna drugu vuku u nerješive dubioze. Zaštita vjerovnika je slaba, na tom planu se moraju donijeti drastične mjere koje bi zaštitile sve one koji ozbiljno posluju.
Kakva je situacija na inozemnim tržištima?
- Lani smo 40 posto svoje proizvodnje plasirali na inozemna tržišta. Taj postotak u ovoj godini bilježi lagani porast. Takav trend rezultat je sudjelovanja na reprezentativnim svjetskim sajmovima kao što su MCE u Milanu, IFAT u Münchenu, ISH u Frankfurtu i The Big 5 u Dubaiju, na kojima je na najbolji način predstavljan cjelokupni proizvodni program naše tvrtke. Najveći dio izvoza još uvijek otpada na tržišta bivše Jugoslavije, odnosno Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru i Kosovo, ali su naši proizvodi sve više prisutni i na tržištu Europske unije, kao i na udaljenijim svjetskim tržištima. Iz godine u godinu raste izvoz na albansko tržište, a posebne napore ulažemo za ulazak na područje EU-a. Tijekom 2008. godine naši su proizvodi pronašli svoje mjesto u Sloveniji, Italiji, Njemačkoj, Nizozemskoj i Bugarskoj, te na udaljenijim svjetskim tržištima kao što su Čile, Gruzija, Jemen... Jedan od naših ciljeva za 2011. godinu je ostvariti izvoz na sve kontinente. U prilog ide i činjenica da smo ostvarili odličnu poslovnu suradnju s njemačkom tvrtkom Rehau GmbH preko koje plasiramo svoje proizvode u Zapadnu, Srednju te Jugoistočnu Europu.
Osjete li se razlike u disciplini plaćanja u zemljama bivše države te državama izvan tog kruga?
- Mišljenja sam da je, s obzirom na ekonomsku krizu u cijelom svijetu, jedini način opstanka disperzija rizika na što je moguće veći broj tržišta. Stoga je većina naših poslovnih odluka usmjerena u tom pravcu.
Udruživanje ne bi snizilo ulazne cijene
Kako se na cijenu repromaterijala održavaju oscilacije u cijeni nafte? Svojedobno se govorilo da bi se one mogle stabilizirati osnivanjem klastera, odnosno zajedničkim nastupom na inozemnim tržištima.
- Udruženje u klaster ne bi donijelo ništa bolje uvjete po pitanju ulaznih cijena. U današnjem okruženju i načinu kako tržište funkcionira nemoguće je ugovoriti i fiksirati cijene na dulji rok. Tržište sirovina je oscilatorno i cijene variraju. Proizvođači skraćuju rokove plaćanja. Stvara se dojam da se umjetnim nestašicama materijala želi zadržati visoka cijena.
Tvrtka Vargon iz Kukuljanova pokraj Rijeke izrasla je iz obiteljskog obrta Stjepana Brašnića osnovanog još 1973. godine. Od radionice za obradu metala, čime se bavila sve do 1992., tvrtka je narasla do najznačajnijeg proizvođača plastičnih cijevi za dovod i odvod vode u Hrvatskoj. Od svibnja 2003. posluje u industrijskoj zoni u Kukuljanovu gdje u 57.000 četvornih metara prostora proizvodi cijevi za kućnu kanalizaciju, kućni vododovod te ulični dovod i odvod vode. Posljednjih godina osvojila je 12 različitih nagrada za uspješno poslovanje (Prva hrvatska kuna, Zlatna kuna, Gazela, Goran Brašnić - menadžer godine, Najuspješniji srednji izvoznik, Ulagač godine...). Kako se kriza reflektirala na ovu vrlo uspješnu tvrtku, doznali smo u razgovoru s izvršnim direktorom Davorom Ćuškom.
Prije dvije godine rekli ste mi da je domaćim tvrtkama, pa tako i Vama, dobiti posao prilikom kapitalnih državnih investicija vrlo teško. Je li se u međuvremenu nešto promijenilo?
- Ni danas situacija nije bitno bolja. Postoje neke inicijative, ali sve ostaje na tome. S obzirom na to da se gospodarska depresija u Hrvatskoj i dalje nastavlja, te da je prisutna na svima razinama pa tako i u kapitalnim državnim investicijama, ne vidim pomake u odnosu na početak nastanka krize. Način na koji se provodi protukorupcijska ofenziva zasigurno će dodatno usporiti donošenje najsloženijih poslovnih odluka kao i investicijske aktivnosti. Definitivno nam treba neki oblik New Deala koji bi pokrenuo hrvatsko gospodarstvo bez fige u džepu.
Lani ste Uskoku prijavili industrijsku zonu u kojoj poslujete jer je kupila tri puta skuplje cijevi od austrijskih proizvođača. Kako je završila ta prijava?
- To je točno. Prijava je u postupku, dakle slučaj još nije završen. Upravo je taj slučaj primjer kako se domaća proizvodnja zaobilazi u širokom luku. U ovom leži i odgovor na vaše prvo pitanje. Dakle, kada bi investitori, projektanti i drugi sudionici u odlučivanju vodili dovoljno računa o domaćoj proizvodnji, zasigurno mnogi od nas ne bi imali problema sa zapošljavanjem svojih kapaciteta, razmišljali bi o novim ulaganjima u tehnologiju, pokrenuli bi investicijske procese što bi onda rezultiralo i otvaranjem novih radnih mjesta. Tu mora postojati i politička volja jer se ovo ponajprije odnosi na državne kapitalne investicije.
Problem je bila i nelojalna konkurencija te spora naplata. Pretpostavljam da je to sada još gore zbog pada poslova u građevinarstvu i općenito investiranja. Koji su Vam problemi trenutačno najteži?
- Nelojalna konkurencija je i danas prisutna, uvoze se proizvodi bez valjanih potvrda. O tome redovno obavještavamo nadležne, prije svega mislim na Hrvatsku akreditacijsku agenciju koja naše prigovore prosljeđuje u Ministarstvo gospodarstva. No, ne dobivamo nikakve konkretne odgovore. Ovdje se otvara dodatni prostor uvozu proizvoda loše kvalitete koji konkuriraju domaćim proizvođačima na takav način da se dampingom iscrpljuje domaća proizvodnja. Svakako da je dodatni problem spora naplata koja je sve izraženija te stvara problem likvidnosti. Sve više dolazi do izražaja i sigurnost naplate s obzirom na to da je sve više tvrtki u problemima te jedna drugu vuku u nerješive dubioze. Zaštita vjerovnika je slaba, na tom planu se moraju donijeti drastične mjere koje bi zaštitile sve one koji ozbiljno posluju.
Kakva je situacija na inozemnim tržištima?
- Lani smo 40 posto svoje proizvodnje plasirali na inozemna tržišta. Taj postotak u ovoj godini bilježi lagani porast. Takav trend rezultat je sudjelovanja na reprezentativnim svjetskim sajmovima kao što su MCE u Milanu, IFAT u Münchenu, ISH u Frankfurtu i The Big 5 u Dubaiju, na kojima je na najbolji način predstavljan cjelokupni proizvodni program naše tvrtke. Najveći dio izvoza još uvijek otpada na tržišta bivše Jugoslavije, odnosno Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru i Kosovo, ali su naši proizvodi sve više prisutni i na tržištu Europske unije, kao i na udaljenijim svjetskim tržištima. Iz godine u godinu raste izvoz na albansko tržište, a posebne napore ulažemo za ulazak na područje EU-a. Tijekom 2008. godine naši su proizvodi pronašli svoje mjesto u Sloveniji, Italiji, Njemačkoj, Nizozemskoj i Bugarskoj, te na udaljenijim svjetskim tržištima kao što su Čile, Gruzija, Jemen... Jedan od naših ciljeva za 2011. godinu je ostvariti izvoz na sve kontinente. U prilog ide i činjenica da smo ostvarili odličnu poslovnu suradnju s njemačkom tvrtkom Rehau GmbH preko koje plasiramo svoje proizvode u Zapadnu, Srednju te Jugoistočnu Europu.
Osjete li se razlike u disciplini plaćanja u zemljama bivše države te državama izvan tog kruga?
- Mišljenja sam da je, s obzirom na ekonomsku krizu u cijelom svijetu, jedini način opstanka disperzija rizika na što je moguće veći broj tržišta. Stoga je većina naših poslovnih odluka usmjerena u tom pravcu.
Udruživanje ne bi snizilo ulazne cijene
Kako se na cijenu repromaterijala održavaju oscilacije u cijeni nafte? Svojedobno se govorilo da bi se one mogle stabilizirati osnivanjem klastera, odnosno zajedničkim nastupom na inozemnim tržištima.
- Udruženje u klaster ne bi donijelo ništa bolje uvjete po pitanju ulaznih cijena. U današnjem okruženju i načinu kako tržište funkcionira nemoguće je ugovoriti i fiksirati cijene na dulji rok. Tržište sirovina je oscilatorno i cijene variraju. Proizvođači skraćuju rokove plaćanja. Stvara se dojam da se umjetnim nestašicama materijala želi zadržati visoka cijena.
Izvor: privredni.hr
- 30.06.2024 Promjena postojeće akcije umanjenja naknade za upravljanje
- 30.06.2024 TJEDNI PREGLED: Oprez na svjetskim burzama, inflacija i dalj...
- 30.06.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema japanskom jenu, oslabio p...
- 02.07.2024 Novi fond Raiffeisen Money Market započinje s radom
- 03.07.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze nadoknađuju jučerašnje gubitke
- 30.06.2024 Promjena postojeće akcije umanjenja naknade za upravljanje
- 27.06.2024 PRIPAJANJE: Erste E-Conservative pripojen fondu Erste Money Market
- 22.05.2024 InterCapital Dollar Bond postao InterCapital Short Term Dollar Bond
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 04.07.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XCI
- 02.07.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 01.07.2024. - OTP Invest
- 24.06.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 24.06.2024. - OTP Invest
- 20.06.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - svibanj 2024.
- 19.06.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XC
- 05.07.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u plusu
- 04.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 03.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 02.07.2024 Novi fond Raiffeisen Money Market započinje s radom
- 02.07.2024 Preoblikovanje fonda Raiffeisen Wealth
- 05.07.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi na tjednom gubitku, Adris najlikvidniji
- 05.07.2024 ZSE DANAS: Crobexi tjedan završili padom uz uvećan promet
- 05.07.2024 ZSE INTRADAY: Uz solidan promet, Crobex indeksi pali
- 05.07.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze porasle nakon izbora u Britaniji
- 05.07.2024 ZSE OTVARANJE: Crobexi na putu blagih tjednih gubitaka
- 05.07.2024 Čipovi za umjetnu inteligenciju katapultirali rezultate Samsung Electronicsa
- 03.07.2024 Državne nekretnine s rekordnim poslovnim prihodima
- 27.06.2024 H&M sa skromnim rastom prihoda u proljetnom tromjesečju
- 20.06.2024 Oštar pad prihoda britanskog vlasnika tvornice ambalaže u Belišću
- 06.06.2024 Otvoren znanstveno-istraživački laboratorij Inventorium
- 05.07.2024 Podignuta ovogodišnja prognoza rasta hrvatskog gospodarstva na 3,3 posto
- 05.07.2024 Hrvatska i u svibnju pri vrhu EU-a po rastu prometa u maloprodaji
- 05.07.2024 Zagrebačka IT tvrtka Koios kupila britansku tvrtku za analitiku
- 05.07.2024 Span povećao vlasnički udjel u Trilixu na 90 posto
- 05.07.2024 Cijene hrane stabilne u lipnju
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q2 - 2024)
(koji na 30.06.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +19,99% | 5 | ||||
Erste Quality Equity | +16,28% | 5 | |||||
Capital Breeder | +14,85% | 3 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 31.08. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 31.08.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.08. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 31.08.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 05.07. 16:00 | 2813,13 | -12,99 |
-0,46 |
|
CROBEX10* | 05.07. 16:00 | 1680,81 | -13,00 |
-0,77 |
|
CROBEX10tr* | 05.07. 16:00 | 1883,48 | -5,51 |
-0,29 |
|
ADRIAprime* | 05.07. 16:00 | 2035,86 | 9,30 |
0,46 |
|
CROBISTR* | 05.07. 16:31 | 174,9255 | 0,01 |
0,01 |
|
CROBIS* | 05.07. 16:31 | 96,6018 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
SPAN | 49,60 € |
1,85% |
157.319,10 € |
HT | 30,00 € |
-0,66% |
120.659,10 € |
KOEI | 256,00 € |
-1,54% |
66.336,00 € |
7BET | 15,79 € |
0,70% |
44.472,80 € |
7SLO | 30,04 € |
0,84% |
40.496,41 € |
ADRS2 | 59,60 € |
-4,49% |
39.998,40 € |
ERNT | 195,00 € |
0,00% |
38.390,50 € |
PODR | 158,00 € |
0,32% |
35.550,00 € |
ATGR | 55,00 € |
0,92% |
28.017,50 € |
ZABA | 18,00 € |
0,28% |
22.321,70 € |
Redovni dionički promet: | 715.341,43 € |
Redovni obveznički promet: | 99.650,00 € |
Sveukupni promet: | 814.991,43 € |