NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

EKONOMIJAObjavljeno: 02.07.2012

Brazil troši ne bi li odagnao krizu

Kao iskaz nevjerojatnog utjecaja brazilske vlade na gotovo sve značajne segmente gospodarstva, predsjednica Dilma Rousseff odlučila je ubrzati niz projekata poticaja diljem zemlje koji za cilj imaju suprotstaviti se ovogodišnjem usporavanju brazilske stope rasta. Njezino samopouzdano jačanje uloge države u oblikovanju gospodarske politike nije nenalik kineskim ulaganjima pod paskom državne vlasti.

Zahvaljujući dosadašnjoj brazilskoj potrošnji na poticaje očuvana su radna mjesta, a nezaposlenost je na najnižoj razini u povijesti te danas iznosi tek 6 posto u usporedbi s 13 posto prije desetak godina. No neki stručnjaci strahuju da Brazil postaje suviše ovisan o vladinim intervencijama kad je riječ o ublažavanju gospodarskih previranja koja su još uvijek čvrsto povezana s robnim ciklusima.Ovdašnji ekonomisti živo se sjećaju "brazilskog čuda" s kraja 1960ih i početka 1970ih, kada je procvat po vodstvom države potaknuo kratkoročni brzi rast, a što je završilo ubrzanom inflacijom, niskom produktivnošću i radikalnim restrukturiranjem gospodarstva. "Vlada ustraje na projektima faraonskih proporcija, a neke temeljne stvari, kao što je infrastruktura kanalizacije, puno su hitnije", smatra Sergio Lazzarini, ekonomist pri poslovnoj školi Insper iz S?o Paula. Istodobno je odobreno toliko infrastrukturnih projekata, od nove rafinerije u kompleksu ove luke do stadiona za nadolazeće Svjetsko nogometno prvenstvo i termoelektrana u Amazoni da vlada jedva uspijeva potrošiti sav za to predviđen novac. Primjerice, u 2012. potrošena je tek petina od ukupno 7 milijardi dolara predviđenih za izgradnju novih autocesta. U gradu Ipojuca, građevinari s državnim ugovorima pokušavaju privući radnike zaposlene na drugim državnim investicijskim projektima, kao što je u unutrašnjosti na sjeveroistoku Brazila, u regiji Sert?o projekt vrijedan 4 milijarde dolara, to jest plan izgradnje goleme mreže kanala kojom se namjerava preusmjeriti tok rijeke S?o Francisco radi navodnjavanja obližnjih sela. Predsjednica Ruosseff brani ovu svoju reakciju na usporavanje nakon što je Brazil u prvom tromjesečju povećao rast za tek 0,2 posto. Usporedila ga je s mjerama štednje u Europi, gdje je u nekim zemljama više od polovice mladih nezaposleno. "Ne znamo kako bismo opravdali kad bi nam 54 posto mladih u zemlji bilo bez posla", kaže. "Nikada nismo razmišljali na taj način. Naše mjere na svaki mogući način potiču zapošljavanje."

Brazil ima mrežu energetskih tvrtki pod kontrolom države, a među njima je Petrobras te banke kao što je Banco do Brasil, najveći zajmodavac Latinske Amerike. Vlast je također iznimno utjecajna putem Državne banke za društveni i gospodarski razvoj (BNDES), institucije sa sjedištem u Rio de Janeiru, a koja je porasla do neviđenih razmjera zahvaljujući činjenici da samo u Brazilu izdaje četiri puta više zajmova nego Svjetska banka u cijelome svijetu. Ova razvojna banka zajedno s mirovinskim fondovima velikih državnih tvrtki ima udjele u gotovo 200 brazilskih tvrtki, što je značajan porast u odnosu na njih 95 prije deset godina. U nekim slučajevima, ti udjeli omogućuju vlasti da ukloni moćne poslovne ljude s čelnih položaja. Vlada predsjednice Rousseff ove je godine iskazala neumoljivost prema brazilskoj financijskoj eliti. Iskoristila je gospodarsko usporavanje kao priliku da uvjeri brazilske privatne banke na sniženje kamatnih stopa tako što je na to primorala Banco do Brasil i još jednu veliku državnu banku Caixa Econômica Federal. U početku je odgovor brazilskog bankarstva bio pomalo plašljiv. "Konja možeš dovesti do pojilišta, ali ne možeš ga natjerati da pije", u svibnju je izjavio Rubens Sardenberg, glavni ekonomist udruge banaka Febraban iz S?o Paula. Reakcija ureda predsjednice Rousseff bila je oštra i izravna. "Neka konj onda umre od žeđi", izjavio je jedan dužnosnik njezine vlade. No pojavila se zabrinutost zbog gomilanja potrošačkog duga nakon što je, po prvi put u povijesti 2011. godine devet milijuna Brazilaca podiglo kredit. Istodobno se smanjila burzovna vrijednost nekolicine najvećih brazilskih tvrtki. A i brazilska valuta real pala je u odnosu na dolar.

Izvor: poslovni.hr

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NEWSLETTER

Obavještavat ćemo vas o novostima i akcijama vezanim za fondove, posebnim prilikama za ulaganje te novostima u našim uslugama.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju Q1 - 2024)(na kraju Q1 - 2024)

(koji na 29.03.2024. posluju min. 12 mjeseci)
  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
Erste Quality Equity +12,06%  5
InterCapital Global Technology - klasa B A +11,60%  5
OTP indeksni A +11,36%  4

1 EUR - tečajna lista

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
USD
1,07440 0,00
0,43%
GBP
0,85573 0,00
0,04%
CHF
0,97440 0,00
-0,15%
JPY
164,62000 -1,01
-0,61%
BAM
1,95583 0,00
0,00%
EUR/USD - 1mj 2024 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
92,74 €
02.05.2024
0,00%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
OTP Absolute - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
A1 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
Eurizon fondovi - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% AKCIJA do opoziva
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 03.05. 16:00  2814,05
1,29
0,05
CROBEX10* 03.05. 16:00  1705,01
1,69
0,10
CROBEX10tr* 03.05. 16:00  1861,44
1,85
0,10
ADRIAprime* 03.05. 15:28  1903,40
11,48
0,61
CROBISTR* 03.05. 16:31  174,0462
0,01
0,01
CROBIS* 03.05. 16:31  96,5246
0,00
0,00
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2024 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (17:06:37 03.05.2024)
(17:06:37 03.05.2024)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
ATPL
52,40 €
-0,38%
106.393,20 €
HT
30,70 €
0,33%
82.551,40 €
ERNT
203,00 €
0,00%
61.825,00 €
SPAN
44,40 €
4,23%
57.678,00 €
PLAG
376,00 €
-2,08%
53.236,00 €
KOEI
264,00 €
0,00%
40.266,00 €
ADRS
80,00 €
-4,76%
36.378,00 €
7SLO
26,67 €
1,06%
33.622,12 €
KRAS
111,00 €
-0,89%
27.186,00 €
ARNT
31,40 €
-1,26%
25.845,00 €
Redovni dionički promet:   
738.730,51 €
Redovni obveznički promet:   
15.000,70 €
Sveukupni promet:   
753.731,21 €