- 04.07.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XCI
- 04.07.2024 Američko tržište rada zadržalo cijene nafte na 87 dolara
- 04.07.2024 Cijene stambenih objekata porasle 9,1 posto na godišnjoj raz...
- 04.07.2024 Na Kvarneru u šest mjeseci milijun noćenja, najave za sezonu...
- 04.07.2024 Očekujemo ponovo jako dobru turističku sezonu
- 30.06.2024 Promjena postojeće akcije umanjenja naknade za upravljanje
- 27.06.2024 PRIPAJANJE: Erste E-Conservative pripojen fondu Erste Money Market
- 22.05.2024 InterCapital Dollar Bond postao InterCapital Short Term Dollar Bond
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 04.07.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XCI
- 02.07.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 01.07.2024. - OTP Invest
- 24.06.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 24.06.2024. - OTP Invest
- 20.06.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - svibanj 2024.
- 19.06.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XC
- 05.07.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u plusu
- 04.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 03.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 02.07.2024 Novi fond Raiffeisen Money Market započinje s radom
- 02.07.2024 Preoblikovanje fonda Raiffeisen Wealth
- 07.07.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze porasle, tehnološki sektor predvodi
- 07.07.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar prema košarici valuta pao na najnižu razinu u tri tjedna
- 05.07.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi na tjednom gubitku, Adris najlikvidniji
- 05.07.2024 ZSE DANAS: Crobexi tjedan završili padom uz uvećan promet
- 05.07.2024 ZSE INTRADAY: Uz solidan promet, Crobex indeksi pali
- 05.07.2024 Čipovi za umjetnu inteligenciju katapultirali rezultate Samsung Electronicsa
- 03.07.2024 Državne nekretnine s rekordnim poslovnim prihodima
- 27.06.2024 H&M sa skromnim rastom prihoda u proljetnom tromjesečju
- 20.06.2024 Oštar pad prihoda britanskog vlasnika tvornice ambalaže u Belišću
- 06.06.2024 Otvoren znanstveno-istraživački laboratorij Inventorium
- 05.07.2024 Podignuta ovogodišnja prognoza rasta hrvatskog gospodarstva na 3,3 posto
- 05.07.2024 Hrvatska i u svibnju pri vrhu EU-a po rastu prometa u maloprodaji
- 05.07.2024 Zagrebačka IT tvrtka Koios kupila britansku tvrtku za analitiku
- 05.07.2024 Span povećao vlasnički udjel u Trilixu na 90 posto
- 05.07.2024 Cijene hrane stabilne u lipnju
EKONOMIJAObjavljeno: 22.04.2009
Bez obzira na turizam, ne očekujem novi udar krize
Podijeli sadržaj: | ||||
O krizi i aktualnoj situaciji u hrvatskom gospodarstvu razgovarali smo s ekonomskim analitičarom Velimirom Šonjom, direktorom tvrtke Arhivanalitika
Signalizira li optimizam na tržištima kapitala da je globalna kriza dotaknula dno?
Tržišta kapitala kreću se po nekoj vrsti dna još od kraja studenog prošle godine. Pri tom puzanju po dnu događaju se manji padovi i usponi. Tako smo se i svijet i mi početkom ožujka našli malo ispod razine s kraja studenog, sada smo negdje oko te razine, a svijet i malo iznad nje. Jedino što je u svemu tome optimistično jest činjenica da više nemamo onakva povremena propadanja kakva smo imali tijekom 2008. prije kraja studenog. Međutim, neki ozbiljniji trag velikog optimizma još ne vidim. Gledanje na situaciju na tržištu kapitala zavisi o vremenskom horizontu. Ako vas zanima što će biti za mjesec, dva, ili tri, odgovor je - ne znam. Taj 'ne znam' poruka je da, ako je to vaš investicijski horizont, onda nemate što tražiti na ovom tržištu. Ako vas zanima što će biti za tri, pet ili sedam godina, odgovor je da postoji vrlo velika vjerojatnost da će iz te perspektive ova razina tržišta izgledati kao dol (ne nužno i samo dno). To znači da smo sada u raju za dugoročne investitore.
Slažete li se s procjenama nekih analitičara da Hrvatsku na jesen očekuje drugi udar krize?
Ne bih govorio o udaru. Moguć je nastavak krize, moguće je čak i njeno zaoštravanje, no mi smo najjače udarce već podnijeli, pogotovo u financijskom sektoru, a u realnom ih upravo podnosimo. Moguće je da će se izlazak iz krize dogoditi kasnije nego što bismo željeli, svašta je moguće, no neki novi veliki udar ne očekujem, čak ni ako turistička sezona podbaci desetak posto. Morao bi se dogoditi slom u turizmu (npr. pad 20-30%), da bismo govorili o novom udaru, no tako nešto, prema svim dostupnim podacima, ne treba očekivati.
Je li Hrvatska već trebala ući u pregovore s MMF-om?
Napravili smo pogrešku što do sada nismo agresivnije išli u sklapanje sporazuma s MMF-om. Već smo mogli imati ugrađen i taj osigurač, no to plašenje ljudi da je MMF nekakav bauk koji će ovdje uspostaviti protektorat, to je retorika za koju sam mislio da je zaboravljena prije dvadeset godina. No eto, povijest se ponavlja. MMF bi tražio bolju kontrolu javne potrošnje i nastavak privatizacije, a to mnogima nije u interesu. U zadnjih desetak godina u Hrvatskoj je korijenje pustio veliki javni sektor, koji po svojim dimenzijama, načinu ponašanja, efikasnosti i transparentnosti nije primjeren razvijenoj demokratskoj državi. MMF-ova tzv. kontrola bi za zdravi poduzetnički sektor bila dobrodošla pomoć jer bi osigurao stabilnost i pomogao ukrotiti javnu potrošnju i javni sektor u širem smislu. No ni od MMF-a ne bi trebalo očekivati previše jer je posljednjih godina sklon kompromisima u državama s velikim javnim sektorima, tako da to u konačnici ipak ostaje samo naš domaći problem.
U posljednjih petnaestak godina hrvatski gospodarski rast temeljio se uglavnom na rastu osobne potrošnje i državnim investicijama. Kako promijeniti taj model i potaknuti rast bez dodatnog zaduživanja?
I tu se robuje iluzijama. Nema rasta bez zaduživanja. Najrazvijeniji su ujedno i najzaduženiji, i apsolutno i relativno. Osobna potrošnja u Hrvatskoj nikada nije bila prevelika i nikada nije bila 'motor' razvoja. Fokusirani smo na posve krive stvari koje je netko tko baš ne barata podacima izmislio. Hrvatska nema problem s prevelikom osobnom potrošnjom, Hrvatska ima problem s neefikasnim investicijama i neefikasnom državom. Treba raditi na poticanju poduzetničke klime, poreznom rasterećenju, jačanju tržišta kapitala, nastavku mirovinske reforme kroz povećanje izdvajanja za II. stup, nastavku privatizacije - na svemu onome na čemu se radi premalo.
Koji su ključni sektori koji bi Hrvatskoj trebali dugoročno osigurati stabilan rast?
O ključnim sektorima ne bih spekulirao, to neka odluči tržište. Svijet je prekompleksan i sve teže predvidljiv da bi bilo koji pojedinac, institucija ili vlada mogli odlučivati o sektorima kao prije pedeset godina. Siguran sam jedino da su energetski sektor, poljoprivreda i prehrambena industrija strateški važni za budućnost, jer se svjetsko gospodarstvo profilira tako da će relativne cijene tradicionalnih izvora energije i hrane u idućem desetljeću biti znatno više nego dosad.
Neki analitičari smatraju da će nakon izlaska iz recesije stope gospodarskog rasta zemalja u razvoju biti znatno niže nego u zadnjem desetljeću. Što mislite o perspektivama rasta i kako vidite hrvatsko gospodarstvo u tom kontekstu?
Da, to je moguće. Globalna konkurencija će se zaoštriti, a cijene energije i drugih inputa posvuda će biti relativno više nego danas. Opet će puno kapitala biti na raspolaganju zemljama u razvoju, no kapital će biti oprezniji i selektivniji. Bit će manje prostora za prikrivanje ekonomskih neefikasnosti, a kamatne će stope u prosjeku biti veće nego u ovom desetljeću. Sve će biti puno čvršće povezano s fundamentalnim čimbenicima gospodarskog rasta, a tu mi baš i nismo svjetski prvaci. Loša demografska situacija, loša obrazovanost populacije, visok omjer umirovljenika i zaposlenih te velik i neučinkovit javni sektor ne bi se mogli ubrojiti u konkurentske prednosti. Stoga je moguće da će Hrvatska u sljedećih nekoliko godina rasti po puno nižoj stopi od 4,5%, koliko iznosi stopa po kojoj je rasla od 2003. do 2008.
Signalizira li optimizam na tržištima kapitala da je globalna kriza dotaknula dno?
Tržišta kapitala kreću se po nekoj vrsti dna još od kraja studenog prošle godine. Pri tom puzanju po dnu događaju se manji padovi i usponi. Tako smo se i svijet i mi početkom ožujka našli malo ispod razine s kraja studenog, sada smo negdje oko te razine, a svijet i malo iznad nje. Jedino što je u svemu tome optimistično jest činjenica da više nemamo onakva povremena propadanja kakva smo imali tijekom 2008. prije kraja studenog. Međutim, neki ozbiljniji trag velikog optimizma još ne vidim. Gledanje na situaciju na tržištu kapitala zavisi o vremenskom horizontu. Ako vas zanima što će biti za mjesec, dva, ili tri, odgovor je - ne znam. Taj 'ne znam' poruka je da, ako je to vaš investicijski horizont, onda nemate što tražiti na ovom tržištu. Ako vas zanima što će biti za tri, pet ili sedam godina, odgovor je da postoji vrlo velika vjerojatnost da će iz te perspektive ova razina tržišta izgledati kao dol (ne nužno i samo dno). To znači da smo sada u raju za dugoročne investitore.
Slažete li se s procjenama nekih analitičara da Hrvatsku na jesen očekuje drugi udar krize?
Ne bih govorio o udaru. Moguć je nastavak krize, moguće je čak i njeno zaoštravanje, no mi smo najjače udarce već podnijeli, pogotovo u financijskom sektoru, a u realnom ih upravo podnosimo. Moguće je da će se izlazak iz krize dogoditi kasnije nego što bismo željeli, svašta je moguće, no neki novi veliki udar ne očekujem, čak ni ako turistička sezona podbaci desetak posto. Morao bi se dogoditi slom u turizmu (npr. pad 20-30%), da bismo govorili o novom udaru, no tako nešto, prema svim dostupnim podacima, ne treba očekivati.
Je li Hrvatska već trebala ući u pregovore s MMF-om?
Napravili smo pogrešku što do sada nismo agresivnije išli u sklapanje sporazuma s MMF-om. Već smo mogli imati ugrađen i taj osigurač, no to plašenje ljudi da je MMF nekakav bauk koji će ovdje uspostaviti protektorat, to je retorika za koju sam mislio da je zaboravljena prije dvadeset godina. No eto, povijest se ponavlja. MMF bi tražio bolju kontrolu javne potrošnje i nastavak privatizacije, a to mnogima nije u interesu. U zadnjih desetak godina u Hrvatskoj je korijenje pustio veliki javni sektor, koji po svojim dimenzijama, načinu ponašanja, efikasnosti i transparentnosti nije primjeren razvijenoj demokratskoj državi. MMF-ova tzv. kontrola bi za zdravi poduzetnički sektor bila dobrodošla pomoć jer bi osigurao stabilnost i pomogao ukrotiti javnu potrošnju i javni sektor u širem smislu. No ni od MMF-a ne bi trebalo očekivati previše jer je posljednjih godina sklon kompromisima u državama s velikim javnim sektorima, tako da to u konačnici ipak ostaje samo naš domaći problem.
U posljednjih petnaestak godina hrvatski gospodarski rast temeljio se uglavnom na rastu osobne potrošnje i državnim investicijama. Kako promijeniti taj model i potaknuti rast bez dodatnog zaduživanja?
I tu se robuje iluzijama. Nema rasta bez zaduživanja. Najrazvijeniji su ujedno i najzaduženiji, i apsolutno i relativno. Osobna potrošnja u Hrvatskoj nikada nije bila prevelika i nikada nije bila 'motor' razvoja. Fokusirani smo na posve krive stvari koje je netko tko baš ne barata podacima izmislio. Hrvatska nema problem s prevelikom osobnom potrošnjom, Hrvatska ima problem s neefikasnim investicijama i neefikasnom državom. Treba raditi na poticanju poduzetničke klime, poreznom rasterećenju, jačanju tržišta kapitala, nastavku mirovinske reforme kroz povećanje izdvajanja za II. stup, nastavku privatizacije - na svemu onome na čemu se radi premalo.
Koji su ključni sektori koji bi Hrvatskoj trebali dugoročno osigurati stabilan rast?
O ključnim sektorima ne bih spekulirao, to neka odluči tržište. Svijet je prekompleksan i sve teže predvidljiv da bi bilo koji pojedinac, institucija ili vlada mogli odlučivati o sektorima kao prije pedeset godina. Siguran sam jedino da su energetski sektor, poljoprivreda i prehrambena industrija strateški važni za budućnost, jer se svjetsko gospodarstvo profilira tako da će relativne cijene tradicionalnih izvora energije i hrane u idućem desetljeću biti znatno više nego dosad.
Neki analitičari smatraju da će nakon izlaska iz recesije stope gospodarskog rasta zemalja u razvoju biti znatno niže nego u zadnjem desetljeću. Što mislite o perspektivama rasta i kako vidite hrvatsko gospodarstvo u tom kontekstu?
Da, to je moguće. Globalna konkurencija će se zaoštriti, a cijene energije i drugih inputa posvuda će biti relativno više nego danas. Opet će puno kapitala biti na raspolaganju zemljama u razvoju, no kapital će biti oprezniji i selektivniji. Bit će manje prostora za prikrivanje ekonomskih neefikasnosti, a kamatne će stope u prosjeku biti veće nego u ovom desetljeću. Sve će biti puno čvršće povezano s fundamentalnim čimbenicima gospodarskog rasta, a tu mi baš i nismo svjetski prvaci. Loša demografska situacija, loša obrazovanost populacije, visok omjer umirovljenika i zaposlenih te velik i neučinkovit javni sektor ne bi se mogli ubrojiti u konkurentske prednosti. Stoga je moguće da će Hrvatska u sljedećih nekoliko godina rasti po puno nižoj stopi od 4,5%, koliko iznosi stopa po kojoj je rasla od 2003. do 2008.
Izvor: tportal.hr
- 04.07.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XCI
- 04.07.2024 Američko tržište rada zadržalo cijene nafte na 87 dolara
- 04.07.2024 Cijene stambenih objekata porasle 9,1 posto na godišnjoj raz...
- 04.07.2024 Na Kvarneru u šest mjeseci milijun noćenja, najave za sezonu...
- 04.07.2024 Očekujemo ponovo jako dobru turističku sezonu
- 30.06.2024 Promjena postojeće akcije umanjenja naknade za upravljanje
- 27.06.2024 PRIPAJANJE: Erste E-Conservative pripojen fondu Erste Money Market
- 22.05.2024 InterCapital Dollar Bond postao InterCapital Short Term Dollar Bond
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 04.07.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XCI
- 02.07.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 01.07.2024. - OTP Invest
- 24.06.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 24.06.2024. - OTP Invest
- 20.06.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - svibanj 2024.
- 19.06.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - XC
- 05.07.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u plusu
- 04.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 03.07.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 02.07.2024 Novi fond Raiffeisen Money Market započinje s radom
- 02.07.2024 Preoblikovanje fonda Raiffeisen Wealth
- 07.07.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze porasle, tehnološki sektor predvodi
- 07.07.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar prema košarici valuta pao na najnižu razinu u tri tjedna
- 05.07.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi na tjednom gubitku, Adris najlikvidniji
- 05.07.2024 ZSE DANAS: Crobexi tjedan završili padom uz uvećan promet
- 05.07.2024 ZSE INTRADAY: Uz solidan promet, Crobex indeksi pali
- 05.07.2024 Čipovi za umjetnu inteligenciju katapultirali rezultate Samsung Electronicsa
- 03.07.2024 Državne nekretnine s rekordnim poslovnim prihodima
- 27.06.2024 H&M sa skromnim rastom prihoda u proljetnom tromjesečju
- 20.06.2024 Oštar pad prihoda britanskog vlasnika tvornice ambalaže u Belišću
- 06.06.2024 Otvoren znanstveno-istraživački laboratorij Inventorium
- 05.07.2024 Podignuta ovogodišnja prognoza rasta hrvatskog gospodarstva na 3,3 posto
- 05.07.2024 Hrvatska i u svibnju pri vrhu EU-a po rastu prometa u maloprodaji
- 05.07.2024 Zagrebačka IT tvrtka Koios kupila britansku tvrtku za analitiku
- 05.07.2024 Span povećao vlasnički udjel u Trilixu na 90 posto
- 05.07.2024 Cijene hrane stabilne u lipnju
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q2 - 2024)
(koji na 30.06.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +19,99% | 5 | ||||
Erste Quality Equity | +16,28% | 5 | |||||
Capital Breeder | +14,85% | 3 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 31.08. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 31.08.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.08. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 31.08.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 05.07. 16:00 | 2813,13 | -12,99 |
-0,46 |
|
CROBEX10* | 05.07. 16:00 | 1680,81 | -13,00 |
-0,77 |
|
CROBEX10tr* | 05.07. 16:00 | 1883,48 | -5,51 |
-0,29 |
|
ADRIAprime* | 05.07. 16:00 | 2035,86 | 9,30 |
0,46 |
|
CROBISTR* | 05.07. 16:31 | 174,9255 | 0,01 |
0,01 |
|
CROBIS* | 05.07. 16:31 | 96,6018 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
SPAN | 49,60 € |
1,85% |
157.319,10 € |
HT | 30,00 € |
-0,66% |
120.659,10 € |
KOEI | 256,00 € |
-1,54% |
66.336,00 € |
7BET | 15,79 € |
0,70% |
44.472,80 € |
7SLO | 30,04 € |
0,84% |
40.496,41 € |
ADRS2 | 59,60 € |
-4,49% |
39.998,40 € |
ERNT | 195,00 € |
0,00% |
38.390,50 € |
PODR | 158,00 € |
0,32% |
35.550,00 € |
ATGR | 55,00 € |
0,92% |
28.017,50 € |
ZABA | 18,00 € |
0,28% |
22.321,70 € |
Redovni dionički promet: | 715.341,43 € |
Redovni obveznički promet: | 99.650,00 € |
Sveukupni promet: | 814.991,43 € |